NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 1 godina XLI YU ISSN 0036-5734
T E A T R O N : �asopis za pozori�nu umetnost
Beograd, 2005. broj 130/131 godina XXX YU ISSN 0351-7500

D. N.
DANILO BATA STOJKOVI�
MONAH SCENE, VLASNIK GLUME

 

Jo� na samom po�etku karijere, u vreme kada je u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu - gde je proveo dve godine neposredno nakon zavr�ene Akademije, a potom, kao netalentovan, otpu�ten - igrao repertoar statiste sa zadatkom, na pitanje: �ta je va� cilj, odgovarao je - da budem prvi! Kasnije, kada je postao "�ovek koji ima svog slikara, svog pisca, svoju kafanu", demantovao je - ali samo re�ima - tu izjavu kao novinarsku izmi�ljotinu. Svojom neponovljivom scenskom pojavom, svojom vulkanskom energijom (Du�an Kova�evi�: "On je ma�ina koja sagoreva emocije i ceo racio artikuli�e na plan velikih emocija. I nije �udo �to u poslednjih desetak godina ljudi iz pozori�ta izlaze skoro prega�eni energijom kojom on bije sa scene"), on je, dodu�e "preko trnja", dospeo me�u najsjajnije zvezde na�eg glumi�ta, postao legenda, ba� kao i oni kojima se u mladosti tiho divio, sazreo u unikat (Du�an Jovanovi�: "Kad glumac sazri u unikat, on postaje prvi i jedini primerak od vrste. Zna�i: on nema ni pore�enja ni zamene. On je jedinstven, neponovljiv izvor dragocene kreacije. Kad njegova zvezda na zemlji izgori - na nebu �e ostati stra�na crna rupa - gluvo i pusto ostrvo ni�tavila") i postao "vlasnik glume" (Branimir Brstina), dakle - prvi! Dugo je, me�utim, trajalo gluma�ko tavorenje Danila Bate Stojkovi�a, �ak i po prelasku u Atelje 212, gde je, po sopstvenim re�ima, primljen zato �to je dugogodi�nji prijatelj, njegov "�ika", Mi�a Popovi�, zalo�io svoj autoritet garantuju�i za mladog glumca. Odista, neverovatno je, �ak blasfemi�no, da godinama niko u njemu nije prepoznao budu�eg vladara scene, taj ogromni, isijavaju�i energetski naboj, tu �udesnu gluma�ku potenciju, tu harizmu, ono o �emu su kasnije kriti�ari pisali, zbog �ega su se reditelji o njega otimali, kolege ga po�tovale, publika mu se divila. Mo�e biti da je u pravu Vladeta Jankovi� kad tvrdi da Danilo Bata Stojkovi� ne spada me�u stvaraoce za koje bi se moglo re�i da su "ro�eni sa srebrnom ka�i�icom u ustima" i da je Bata svoje gluma�ko plemstvo zadobio - na sablji! I to tek kad je savladao onaj mladala�ki gr� odmah-i-sve preterane �elje za perfekcionizmom i, po svemu sude�i veoma sna�nu, fascinaciju pozori�nim veli�inama pred kojima se, kako sam priznaje, ose�ao "kao u oklopu": "I misao mi te�ka, i ruka te�ka, i noga te�ka�"
Ako govorimo o beskrajima Bate Stojkovi�a (energija, gluma�ka potentnost, mona�ka posve�enost glumi), onda recimo i to da je bio i �ovek beskrajne sujete. O toj sujeti se anegdote pri�aju. Otuda i onaj "vlasnik glume", otuda i atribut - izaziva� aplauza. Male glumce, ka�u, nije trpeo, a prema velikima je bio - neimlosrdan!
Na sceni, na filmu, na televiziji, odigrao je bezbroj uloga, ali nikada nije izgovorio nijednu �ekspirovu repliku ("Nisam imao ni �elju da ga igram. To ne zna�i da ja �ekspira nisam koristio u mnogim svojim ulogama� Pa, ja sam Lira koristio u mnogim ulogama, mnogo toga sam povukao od Lira, naravno u rezervoar, a ne u imitaciju"), �to ne zna�i da nije igrao �ekspirovske likove. Jer, �ta je njegov (i Kova�evi�ev) Sava Od�a�ar, do - Otelo, li�no?! A kad smo kod Du�ana Kova�evi�a, njegov na�in razmi�ljanja i njegova re�enica �e Bati Stojkovi�u, po sopstvenom priznanju, u�i u krv, a Sava Od�a�ar, Ilija �vorovi�, Luka Laban, uz Milana Nedi�a Sini�e Kova�evi�a, Strindbergovog Oca, Bulgakovljevog Savu Luki�a, Putnika Dragoslava Mihailovi�a, Fjodora Karamazova, Simeona Lupusa u Peki�-Mihizovoj Kore�podenciji, apsolutno ga preporu�uju za onaj "susret u istoriji s velikanima" koji mu je svojevremeno, kada je postao deveti nosilac Dobri�inog prstena (1994), predvidela njegova prijateljica i veoma �esta partnerka na sceni i na filmu, Mira Banjac.
Za taj susret Bata Stojkovi� nosi mnogo "zemaljskih" preporuka. Jednu od njih "potpisuje" i Dobrica Milutinovi� li�no: "Ti si, sine, jo� u maj�inoj utrobi postao glumac", rekao mu je neke 1953, drugu, opet, Mira Stupica ("Vidim kako si lenj u startu, poslednji krene� na probama a na cilj stigne� taman da nam svima, ispred nosa, zgrabi� lovorov venac. Vidim da su se u to tvoje de�mekasto telo naselili bogovi koji ti poma�u da nam radi� sve to �to nam radi�. I �ta sad mi tu mo�emo? Samo da te trpimo"), a jednu od najlep�ih i najta�nijih posveta ispisuje Branislav Le�i�: "Evo, pred nama je najve�a Servantesova gre�ka: Don Kihot u San�u Pansi. I dok ima u njemu kapi krvi (i nikotina), naleta�e na vetrenja�e vremena, na senke stvarnosti. Umira�e nekoliko puta ako treba, ostavljaju�i lokvu znoja iza sebe na sceni� Ima li taj radnik - sve�tenik i�ta osim svog manastira - pozori�ta i svoje mona�ke �elije - glume. Mislim da mu je to sve. Tako malo, a tako mnogo� Pamtimo uloge, ali najvi�e pamtimo Batu� Glumac dvadeset �etiri sata - to je Bata".

Danilo Bata Stojkovi� dobio je �etiri Sterijine nagrade:
1982. Simeon Njegovan Lupus, Kore�podencija Borislava Peki�a, Atelje 212
1984. Ilija �vorovi�, Balkanski �pijun Du�ana Kova�evi�a, Zvezdara teatar
1990. Luka Laban, Profesionalac Du�ana Kova�evi�a, Zvezdara teatar
1992. Milan Nedi�, �eneral Milan Nedi� Sini�e Kova�evi�a, Zvezdara teatar

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.