Svet ga zna po ulogama ruskih kriminalaca i nekih za�udnih likova u kojima "prolazi" njegov nesavr�eni engleski. Filmografija mu je, po obimu, impozantna, kao i imena reditelja s kojima je snimao. Ali taj svet ne zna, a i ne zanima ga, da je Rade �erbed�ija do tridesete, hajde neka bude i �etrdesete, odigrao i Hamleta, i Ri�arda Tre�eg, i Don �uana, i Tita Andronika, i Leona Glembaja, i Per Ginta... Nijedna od tih uloga ne pominje se u 82 jedinice s imenom: Rade �erbed�ija, na Internetu. A bio je princ glume, na� Olivije...

"�im se Rade dohvati nekog teksta, makar ga i nije jo� posve razumio, izgleda da je taj tekst njegov; �im krene prema partneru, odnos je uspostavljen; �im se na�e u situaciji, ona dobija svoje odrednice; �im se pojavi na pozornici, on je tu sav, i osje�amo da strujni krug trajnog kontakta kru�i unutar te izlo�ene li�nosti. Publika tom nizu unutarnjih kontakata ne mo�e odoljeti: uklju�ivanje se doga�a tako�er namah. (...)
Sa �erbed�ijom sam radio tri itedeovske predstave na po�etku njegove gluma�ke povijesti:
Camusovog Caligulu u kojem je igrao Scipiona, Claudelovu Razdiobu podneva gdje je igrao Mesu i Sartreove Muhe gdje je igrao Oresta.
Vjerovanje koje sam tada stekao nije bitno izmijenjeno ni sada: da je Rade upravo idealan tip glumca za otvoreni teatar, �tovi�e, �inilo mi se mogu�im da se takav teatar gradi ra�unaju�i u mnogo �emu upravo na njegove mogu�nosti: na njegovo umije�e kontakta. U Caliguli su jo� dominirali drugi, stariji, Lasta kao Hereja, Suboti�ka kao Cezonija, sjajni Boban kao Caligula, le�erno lucidni Serdar kao Helicon. Ali mi se uvijek �inilo da je trenutak kad bi �erbed�ija, nji�u�i se jo� pomalo nesiguran na svojim oksericama, uletio na pozornicu i izgovorio svoj nastupni ni�ta, zra�io izuzetnom svje�inom, otvoreno��u, da se u njemu naizrazitije doga�alo ne�to �to je za mene zna�ilo slutnju kazali�ta kakvo smo tra�ili, otvorenog kazali�ta. Bilo je u tom ulasku, u tom izgovorenom ni�ta puno neke sabranosti, puno tog divnog i sigurnog kontakta, a istodobno, bilo je to sve bistro, prozirno, tako lijepo u svojoj nagosti, u oslobo�enosti od bilo kakvog za�ina teatralnosti.".
Petar Selem (Scena 3-4, 1979)

"Ovog leta u Dubrovniku jedno jest - Hamlet Radeta �erbed�ije. (...)
A Rade je �erbed�ija igrao svog dvadeset i osmogodi�njeg Hamleta tako da je gledaju�i sa bilo kog mesta na Lovrijencu njegov Hamlet bio podjednako valjan. Radnja je sledila re�, a re� radnju tako da je posmatraju�i iz poslednjih redova na Lovrijencu �erbed�ijin polo�aj, pokret i gest odre�ivao prostor i u njemu zvonio, govorio i zna�io, dok je iz prvog reda ono �to bismo nazvali mikroglumom, te i preciznost i umnost infleksije njegove govorne radnje bila takva kao da mu odista vi�e zna�i kritika jednog razboritog i pronicljivog gledaoca, nego puno gledali�te onih ostalih".
Borka Pavi�evi� ("Scena" 6, 1974)

Rade �erbed�ija dobio je tri Sterijine nagrade:
1977. Melkior, Kiklop Ranka Marinkovi�a, HNK Zagreb
1979. Georgij, Oslobo�enje Skoplja Du�ana Jovanovi�a, Radna zajednica "Oslobo�enje Skoplja", Zagreb
1984. Leone Glembaj, Gospoda Glembajevi Miroslava Krle�e, Dramsko kazali�te "Gavela", Zagreb