NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 1 godina XLI YU ISSN 0036-5734
T E A T R O N : �asopis za pozori�nu umetnost
Beograd, 2005. broj 130/131 godina XXX YU ISSN 0351-7500

Neboj�a ROM�EVI�
OSVAJANJE SLOBODE ILI STROGO KONTROLISANA POBUNA?

 

U sumarnom i prigodnom osvrtu na pedeset godina postojanja tako zna�ajnog festivala, te�ko je odoleti isku�enju kritizerstva ili povr�nog procenjivanja delatnosti nekolikih generacija koje su gradile ovu insitituciju. Svaka pozori�na epoha deo je konteksta u kome nastaje, te sam rad da sve posmatram u svetlu floskule "najbolje i naj�asnije �to se tada moglo", sa nadom da �e i potonje generacije biti na isti na�in ne�ne prema nama.
Zbog toga bi bilo va�no ista�i da ovaj tekst nema nikakvu pretenziju da bude "sud istorije", ve� samo zbirka mojih utisaka i mi�ljenja, koja mogu, a ne moraju da budu polazi�te za neku dalju, dublju analizu.
Sterijino pozorje je osporavano i napadano, �as ti�e, �as preglasno, od samih po�etaka. Va�nost i presti� nagrada s jedne strane, neprekidni uticaj politike, nacionalni klju�evi, po�eljne teme i estetike s druge, nesporno su oko Pozorja stvarale dodatnu napetost i u velikom delu istorijata Pozorja ozna�avale kompromisnu ta�ku izme�u zvani�ne politike i anga�ovanog pozori�ta. Moglo bi se �ak govoriti o tome da je Pozorje odre�ivalo granicu i na�in dru�tvene kritike. Tokom decenija ta se granica pomerala, a kona�no je potpuno ukinuta, na �alost, ne zahvaljuju�i snazi pozori�ta, ve� gubitku politi�kog zna�aja Sterijinog pozorja i pozori�ta uop�te. Kre�u�i se od poeti�nog eskapizma, preko ezopovskog jezika, do otvorene kritike, ali neretko i podila�enja zvani�noj politici, Sterijino pozorje je uvek bilo ogledalo dru�tvenih previranja, kao i odraz ontolo�ke moralne problemati�nosti pozori�ta.
�ini se da istorijat Sterijinog pozorja mo�e biti posmatran upravo iz ta dva ugla: politi�kog i estetskog i kroz njihovu neprekidnu interakciju. Pod svetlo��u politi�kih okolnosti, �to samo delimi�no zalaze u sociologiju pozori�ta, a vi�e pri�aju ve�nu pri�u o zavisnosti teatra, nude se svakovrsne zagonetke �ija je re�enja lak�e prona�i listaju�i dnevne novine onoga doba uz ve�tinu �itanja izme�u redova. Pa�ljivom teatrografu ili istori�aru kulture ne�e biti te�ko da za mnoge posledice na Sterijinom pozorju uzroke prona�e upravo na stranama dnevnih listova.
Kroz svoju istoriju Pozorje se kretalo od tipi�nog dvorskog festivala do povremenih zaletanja u alternativu i kona�no, bivalo autodefinisano vi�e kroz odnos prema politici, nego, na primer, savremenim kretanjima u evropskom ili svetskom teatru. Sterijino pozorje je uvek bilo ogledalo, ili popri�te u malom, krupnih politi�kih sukoba: od vremena republi�kih klju�eva, preko sukoba na liniji Crna Gora - Srbija, ili, u poslednje vreme tenzija na relaciji Vojvodina - Srbija. �ak i kada to nije bila namera (�to kao �lan u dva �irija mogu da potvrdim) u svaku odluku �irija u�itavala se politi�ka ili ideolo�ka sadr�ina.
Kona�no, u poslednjih desetak godina, kada je pozori�te izgubilo politi�ki zna�aj, Pozorje je ostalo politi�ka tribina na kojoj su pozori�nici sami sebi davali na politi�koj te�ini, iako se doma�aj njihovih re�i prostirao u okvirima kasne hronike Sterijinog pozorja ili sve kra�ih napisa u �tampi.
Jugoslovenske pozori�ne igre (kasnije Sterijino pozorje) kao svoj uzvi�eni cilj postavile su negovanje dramskog teksta. Ta opredeljenost je Pozorje mnogo puta, pa i dok ovo pi�em, dovodila u nepriliku, naro�ito od po�etka epohe tzv. "rediteljskog pozori�ta", sve do bizarnih situacija u kojima je novi doma�i tekst bivao tek simboli�no prisutan da bi se istakla bezna�ajnost doma�e dramske produkcije i kreativnost selektora.
Ideja negovanja dramskog teksta razvodnjavala se decenijama u teatrolo�ko sholasti�kim raspravama o odnosu teksta i predstave (pre svega re�ije) i, manje-vi�e ostala nere�ena. Pozorje se trudilo da ne poklekne pred �injenicom da ve� dugi niz godina doma�e pozori�te ne stvaraju dramski pisci, ve� takore�i predstavljaju akcident na repertoarima pozori�ta.
Dramski tekst, kao najracionalniji sloj pozori�ne predstave nu�no je bivao procenjivan i mnogim vanestetskim kriterijumima i sve re�e dolazio u poziciju da odbrani svoju idejnu i formalnu autonomnost; �tavi�e, za razliku od npr. britanskog pozori�ta, doma�a drama se predala bez borbe, te je naru�avanje integriteta dramskog teksta conditio sine qua non njegovog postojanja u pozori�tu. Krajem �ezdestih godina, jugoslovensko pozori�te se prepustilo presudnom uticaju nema�kog pozori�nog modela odnosa prema tekstu u pozori�tu. (No, valjalo bi se upitati, koliko je zna�ajnih dramskih tekstova iznedrila nema�ka drama u periodu neprikosnovene vladavine rediteljskog pozori�ta?) Uprkos svemu, Sterijino pozorje u dobroj meri predstavlja svojevrsnu antologiju jugoslovenske, a potom i srpske drame. Naravno, niti su sve najbolje drame obavezno u�estvovale na Pozorju, niti su na Pozorju obavezno pobe�ivali najbolji.
Ovom prilikom bavio sam se pre svega nagra�enim dramama, polaze�i od pretpostavke da se njihov kvalitet u odre�enoj vremenskoj ta�ki poklopio sa horizontom o�ekivanja publike (odnosno jednog njenog dela - �irija).
U istoriji posleratne jugoslovenske drame, pa time i Sterijinog pozorja, mogu�e je prepoznati izvesne faze razvoja. Te faze su definisane pre svega zajedni�kim tematskim krugom, dramskom formom i odnosom prema politici. Svakako, izme�u faza ne postoji sasvim o�tra granica i �esto dolazi do preklapanja, kao �to postoje drame koje u sebi sadr�e karakteristike nekih drugih faza.
Podela koju sam napravio odnosi se pre svega na tematski krug, ali iz njega proizlaze i ostali kriterijumi i plod je li�nog utiska i ukusa, pa zbog toga podlo�na svakovrsnoj kritici.

I FAZA - �OVEK U SREDI�TU
Prvih pet Pozorja su period uspostavljanja kriterijuma, pa i granica. Komadi koji se pojavljuju u ovom periodu su nesporno velike literarne vrednosti i donose preokret u jugoslovenskoj pozori�noj praksi, do tada usmerenoj prete�no ka klasici ili ideolo�kim pamfletima. Drama �. Lebovi�a i A. Obrenovi�a Nebeski odred spada i danas u red najboljih drama na srpskom jeziku, ali je i jedna je od najmra�nijih vizija �oveka i onoga �to se zvalo "dru�tvena nadgradnja". Klone�i se �ak i osude nacizma, autori su pokazali slabosti humanisti�kog idealizma i ve�ni trijumf instinkta nad duhom. Na istom, drugom po redu Pozorju, pojavila se i najbolja drama Ranka Marinkovi�a Glorija, tako�e stavljaju�i u centar pa�nje slabost �oveka pred isku�enjima ploti i suprotstavljaju�i idealizam realizmu.
Sli�nog opredeljenja je bila i drama Slavka Kolara Svoga tela gospodar, dok je Matkovi�ev Heraklo do�ao jo� uvek prerano za ukus ocenjiva�ke komisije.
Ovu fazu karakteri�e dramatru�ka �vrstina, opredeljenost za psiholo�ki realizam, pesmizam po pitanju sposobnosti �oveka da se menja. Mo�e se, sasvim globalno re�i da je ova faza predstavljala skepti�ni odgovor na entuzijazam zvani�ne politike po pitanju ideje "istorijskog progresa".

II FAZA - MIT U SREDI�TU DO 1965.
Ve� sa Matkovi�evim Heraklom, a mo�e se re�i, na velika vrata sa Krle�inim Aretejem ili legendom o svetoj Ancili, u jugoslovensku dramu prodire mit kao potka bilo za prikriveni politi�ki anga�man ili filozofsku raspravu. U ovoj fazi nastali su briljantni komadi kao �to su Antigona Dominika Smolea (1961), �iste ruke (1961) i Savonarola i njegovi prijatelji (1965) Jovana Hristi�a, Banovi� Strahinja Borislava Mihajlovi�a Mihiza (1963), Haleluja �or�a Lebovi�a (1965). Zanimljivo je da je prva pojava Velimira Luki�a na Pozorju, sa Okamenjenim morem (1962) pro�la nezapa�eno; �tavi�e, nagrada za tekst te godine uop�te nije dodeljena. Ali, ve� slede�e godine predstava Dugi �ivot kralja Osvalda, mo�da najja�a politi�ka satira tog trenutka, gostovala je van konkurencije, kao prvonagra�ena predstava sa sarajevskog MES-a. Posezanje za mitom, osim �to je bio op�teevropski trend, u na�im uslovima je zna�ilo i svojevrsnu mistifikaciju stvarnosti, transponovanje modernih duhovnih i politi�kih prilika na ravan pseudomitskih arhetipova i modela, pro�i��enih od svega trivijalnog i individualnog. Odnos prema politici u ovoj fazi bio je, mo�e se re�i, fenomenolo�ke prirode - poku�aj hladne, nepristrasne analize politike kao sudbine, nevezane za neki odre�en politi�ki model ili ure�enje. Ovu fazu je okon�alo prvo pojavljivanje Aleksandra Popovi�a na Pozorju, sa �arapom od sto petlji, koja je nai�la na potpuno ignorisanje od strane ocenjiva�ke komisije.

III FAZA - POLITIKA U SREDI�TU
Pojava Aleksandra Popovi�a ozna�ila je novu fazu u razvoju jugoslovenskog pozori�ta i ve� sa �arapom od sto petlji definisala prema ovom autoru ambivalentan stav od potpunog odbacivanja do odu�evljenja. Krme�i kas 1966. godine dobija izvesnu "vanrednu nagradu", a Sablja dimiskija na istom Pozorju ostaje nezapa�ena. Ali, ve� naredne godine, Popovi� sa Razvojnim putem Bore �najdera, biva priznat kao vode�i jugoslovenski autor. Zajedno sa komadima Primo�a Kozaka (Kongres, 1968), Velimira Luki�a (Afera nedu�ne Anabele, 1969), Bore �osi�a (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, 1971), Osvaja�em Andreja Hinga (1971), a naro�ito farsom Predstava Hamleta u selu Mrdu�a Donja, Ive Bre�ana (1972), Popovi�eve drame stvaraju novu dramsku formu prilago�enu politi�koj satiri.
Ponekad se ovaj modus imenuje kao "crna komedija", ili kao "politi�ka farsa", ali zajedni�ka karakteristika svih ovih drama je pri�anje tragi�ke pri�e komi�kim sredstvima. Prepoznavanje humora i groteske kao najja�eg oru�ja politi�ke borbe i davanje ve�eg legitimiteta komi�kim �anrovima, otvori�e put novoj generaciji pisaca koji �e predstavljati vrhunac jugoslovenskog posleratnog pozori�ta.
Kraj sedamdesetih i osamdesete godine pro�log veka su u znaku �udesnog procvata drame u Jugoslaviji. Raznovrsne �anrove, forme i teme objedinjavala je strast prema politici.
Sa dana�nje istorijske distance, slobodno mo�emo re�i da je pozori�te ose�alo agoniju SFRJ i katastrofu koja se bli�i. U Sloveniji, to je vreme pojave �itavog niza veoma kvalitetnih pisaca, po�ev od Du�ana Jovanovi�a, po �ijim tekstovima je nastao niz antologijskih predstava koje su povremeno �okirale svojom eti�kom beskompromisno��u i drsko��u: Oslobo�enje Skoplja (1979), Karamazovi (1981), Misa u a-molu (1981). Jovanovi� je me�u prvim piscima koji scenski aspekt drame stavljaju iznad literarnog. Uz Du�ana Jovanovi�a, tu su Rudi �eligo (Ana), Drago Jan�ar (Disident Arno� i njegovi i Veliki briljantni valcer), Slavko Grum (Doga�aj u mestu Gogi), Tone Partlji� (Moj tata socijalisti�ki kulak).
U Hrvatskoj, pored sjajnih satiri�nih komedija Ive Bre�ana, javlja se i Slobodan �najder (Kamov, smrtopis, Hrvatski Faust), a makedonska drama dobija dva zna�ajna autora - Gorana Stefanovskog (Divlje meso, Duplo dno, Let u mestu, Tetovirane du�e) i Jordana Plevne�a (R, Erigon).
Srpska drama u ovom periodu tako�e do�ivljava puni procvat. Tu su nove drame Aleksandra Popovi�a (Mre��enje �arana, Kus petli�, Bela kafa), Du�ana Kova�evi�a, koji Balkanskim �pijunom stvara svoj mit o tragediji malog zbunjenog �oveka, Ljubomira Simovi�a (Hasanaginica, �udo u �arganu, Putuju�e pozori�te �opalovi�), u �ijim poetskim dramama politika dobija vid groteskne slu�ajnosti, Deane Leskovar (Slike �alosnih do�ivljaja).
Osamdesete godine na Pozorju predstavljaju vreme �estokih sukoba "novih i starih", vreme demistifikacije komunisti�kih kli�ea i aksioma, preispitivanje zvani�ne posleratne istorije, naro�ito tema vezanih za doga�aje iz 1948. (Mre��enje �arana Aleksandra Popovi�a, Sre�na nova 1949! Gordana Mihi�a, Balkanski �pijun Du�ana Kova�evi�a, Grobnica za Borisa Davidovi�a Danila Ki�a). Tako�e, ovaj period bele�i i onaj kratki trenutak idealnog odnosa pisaca i reditelja, u kome se javlja nekoliko briljantnih tandema: G. Stefanovski - S. Unkovski, D. Kova�evi� - Lj. Dra�ki�, A. Popovi� - B. Ple�a, D. Jovanovi� - Lj. Risti�. Ovaj period je, ne samo u pozori�tu, predstavljao "labudovu pesmu" jugoslovenske kulture, u kome je jedinstvo suprotnosti stvaralo vanserijski kvalitet. No, suprotnosti su bile prevelike, a jedinstvo sve manje.

IV - ISTORIJA U SREDI�TU
Najavljena upozorenjem Slobodana Seleni�a u drami Ru�enje naroda u dva dela i na Sterijino pozorje do�la je krajem devedesetih istorija u svom romanti�arski povr�nom vidu. Op�ti nacionalni zanos zapljusnuo je i u dobroj meri potopio i Sterijino pozorje. Sve bli�a katastrofa i, kona�no, raspad Jugoslavije, ra�ao je, s druge strane, mitomaniju i ksenofobiju.
Kao i najve�i deo autora i samo Pozorje je u nekoj vrsti ko�marnog gr�a, ubrzanog propadanja i dezorijentacije. Tako, od 1989. do 1996. i predstave U potpalublju reditelja Nikite Milivojevi�a i pisca Vladimira Arsenijevi�a, traje opsednutost istorijom i posle mnogo decenija dolazi do zna�ajnog poklapanja stavova pozori�ta i zvani�ne politike. To ne zna�i, naravno, da je pozori�te u potpunosti podr�avalo politiku Slobodana Milo�evi�a, ali svakako zna�i da joj se nije su�tinski suprotstavilo.

V - POSLEDICE U SREDI�TU
Predstavom U potpalublju (1996) kao da je do�lo do izvesne prekretnice i po�etka suo�avanja sa posledicama prethodne faze. Ovaj period, obele�en eksapizmom i bezna�em traje i danas. Paradoksalno, isku�enja kroz koja smo kao dr�ava prolazili, doveli su do pove�anog interesovanja za srpsko pozori�te. Uprkos drasti�nom padu op�teg kvaliteta pozori�ta, u ovom periodu srpska drama je, ponajvi�e zahvaljuju�i dramama Biljane Srbljanovi�, ostvarila najve�i me�unarodni prodor.
Mo�da zbog nepostojanja dovoljne vremenske distance, moj utisak je da iako novih drama nikada nije bilo manje u doma�em pozori�tu, pa time i na Pozorju, heterogenost autorskih svetova je tolika da je gotovo nemogu�e prona�i zajedni�ki sadr�alac. Bol zbog zabluda je toliki da je ve�a samo skepsa prema budu�nosti.
Od po�etaka Sterijinog pozorja (Jugoslovenskih pozori�nih igara), kad je drama tretirana kao knji�evni rod gotovo mitskog digniteta, savr�en i zaokru�en u svom zana�aju, preko faza u kojima je pozori�te bilo politi�ki faktor, pa potom i generator krize, dramski tekst je dospeo u fazu u kojoj ga mo�emo nazvati terminom na�e tranzicione svakodnevice: proizvod. Koji �e proizvod postati brend, pokaza�e vreme.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.