Prvi put sam bio na Sterijinom pozorju 1972, kad je moj komad Predstava "Hamleta" u selu Mrdu�a Donja izveden u konkurenciji za Sterijine nagrade. Tada je zgrada pozori�ta izgledala druga�ije negoli kada sam kasnije dolazio. U prvom redu, nije jo� bilo nove zgrade Srpskog narodnog pozori�ta nego je to bila jedna obi�na kazali�na ku�a sa pozornicom i gledali�tem kao u svim starim kazali�tima. Ne sje�am se da li su postojale lo�e.
Moj komad se tada nije igrao na toj sceni. Redatelj Bo�idar Violi� je predstavu postavio tako da publika bude sudionik sastanka Narodnog fronta. I, nakon podu�eg tra�enja, prona�ena je jedna prostorija u gradu u kojoj se to, na taj na�in, moglo odigrati. Da ironija bude ve�a, to je doista bila prostorija Narodnog fronta ili, kako se to tada zvalo, Socijalisti�kog saveza. Naravno, prostoriju je trebalo preurediti, napraviti gledali�te, pa je napravljeno ne�to poput amfiteatra ali to su bile obi�ne daske koje su bile postavljene na blokete, na kojima je sjedila publika. Pozornice nije bilo, igralo se na tlu kao u gr�kom amfiteatru ali interes za predstavu je bio toliki da se dvorana potpuno ispunila. Oni koji nisu imali mjesto stajali su sa svih strana, poneki �ak i na prostoru za igru, tako da se posve izbrisala granica izme�u publike i glumaca.
Ta predstava je bila primljena sa velikim ovacijama i dobila je gotovo sve nagrade. Ako me pam�enje slu�i, bilo ih je sedam, i to onih najva�nijih: za predstavu u cjelini, tekst, re�iju, gluma�ka ostvarenja, scenografiju... tako da je to za mene bio nezaboravan do�ivljaj. Predsjednik �irija bio je Ljuba Tadi�. Sje�am se, nakon toga odr�ana je sve�ana ve�era na Petrovaradinskoj tvr�avi jer je na�a predstava igrana na kraju pa smo ostali i do zatvaranja Pozorja. Tu sam imao prilike upoznati brojne ljude koji su tada ne�to zna�ili u kulturi, a moram re�i da je to �to je predstava do�la na Sterijino pozorje bilo odsko�na daska da se komad po�ne prevoditi i igrati u brojnim zemljama Evrope. Predstavu je tada vidio lektor poljskog jezika na beogradskom Univerzitetu, na�alost sada pokojni, Stanislav Ko�injski, on je preveo tekst, odigrana je premijera u Var�avi, a kako je svijet tada vi�e bio zainteresiran za ono �to se doga�a u poljskim teatrima negoli u na�im, zare�ali su brojni drugi prijevodi i izvjedbe u raznim zemljama Evrope.
No, nije to moje jedino iskustvo. Kasnije sam vi�e puta dolazio, sje�am se kad je igrala predstava Sve�ana ve�era u pogrebnom poduze�u, u izvjedbi rije�kog Kazali�ta, tu sam dobio Sterijinu nagradu za tekst komedije grada Vr�ca, potom je jo� jednom bio na Pozorju Ne�astivi na filozofskom fakultetu u izvjedbi teatra iz Leskovca, na�alost tada nisam mogao do�i jer mi je isti dan umrla mama...
I, na kraju, zadnji posjet Pozorju najdu�e je trajao, a to su bile i zadnje Jugoslovenske pozori�ne igre, bilo je to 1991. godine, tada sam bio predsjednik �irija koji je isto tako bio jugoslavenski i tada sam gledao sve predstave. Moram re�i da mi je to bio vrlo neugodan do�ivljaj, iako ne i rad u samome �iriju, jer se ve� tada osje�alo kako svatko vu�e na svoju stranu. Naravno, bilo je toga i prije ali ovdje se ve� osje�alo da se ne�to sprema, pa su ljudi bili nabru�eni da izvuku za svoje �to vi�e mogu. To je mo�da normalno, ali kad je �ovjek predsjednik �irija onda mu nije bilo lako uspostaviti sklad i dovesti do rezultata koji bi bio pravedan. Tada je �iri imao mandat dvije godine, no ja sam odradio samo jednu, jer se ve� idu�e sve raspalo...
Ne znam kako sada izgleda Sterijino pozorje. Pretpostavljam da je ono organizirano na sli�nom principu kao �to su kod nas Maruli�evi dani u Splitu, a to zna�i: selektor odabere 8-10 predstava iz Hrvatske a dovede i poneku iz inozemstva ako je ra�ena prema tekstu hrvatskog autora. Evo, na ovogodi�njim Maruli�evim danima ba� je bio Hamlet iz Mrdu�e Donje, u izvjedbi jednog makedonskog teatra. Prema informacijama koje imam, pretpostavljam da i Sterijino pozorje sada tako radi, uglavnom predstave iz Srbije i Crne Gore, poneka iz inozemstva... Zato mi se �ini da bi izme�u ove dvije sli�ne manifestacije trebalo uspostaviti suradnju, pogotovo �to se festivali ne odr�avaju u isto vrijeme tako da je to mogu�e. Ne znam da li je na Maruli�evim danima bila neka predstava iz Srbije i Crne Gore koja je bila i na Sterijinom pozorju. Za�to se ne bi uspostavila suradnja me�u ljudima od kulture i kazali�ta kad se ve� i politi�ari po�inju sretati? �ini mi se da kod ljudi jo� uvijek postoji nekakav strah od toga, koji nije ni posve nerealan jer ekstremizma ima i tamo i ovamo, ali bi mo�da upravo i zato trebalo dolaziti i sretati se, bez obzira na mogu�e incidente, jer oni samo podi�u rejting i kazali�tu i kulturi. Osim toga i ka�e se: Svako �udo za tri dana... kad se svi na to naviknu, i oni najekstremniji prestanu reagirati.
(Tekst je zabele�en u telefonskom razgovoru)