|
Inicijativa da se kao prate�a manifestacija Sterijinog pozorja zasnuje Pozorje
mladih do�la je punih sedamnaest godina posle osnutka Jugoslovenskih pozori�nih
igara u Novom Sadu. Tad su tri postoje�e akademije (u Beogradu, Zagrebu i u Ljubljani)
ve� napunile dve decenije postojanja i postale onaj najva�niji, ako ne presudni
faktor za napredak pozori�nog �ivota, obezbe�uju�i mu �kolovan podmladak. Danas,
samo trideset i dve godine posle, jedva se mo�e ustanoviti ko je bio inicijator,
mada je znan forum koji je prihvatio tu inicijativu, ali ne i kako su se, ako
su se, pratile mene koje je ova manifestacija do�ivljavala u svom razvoju. Mudri
Kinezi ka�u da je "i najble�e mastilo pouzdanije od ljudskog pam�enja". Katalozi
SP bele�e da je Bo�idar Violi�, reditelj i pedagog iz Zagreba, vodio prva tri
Pozorja mladih, odnosno Susreta mladih, kako su predstavnici akademija prvom prilikom
promenili naziv.1 Pozvala sam ovih dana kolegu Violi�a
i zamolila ga da se priseti kako se porodilo Pozorje mladih. Na�alost, ne se�a
se, pamti jedino da ga je Georgij Paro, reditelj i pedagog, tada umetni�ki direktor
Sterijinog pozorja, pozvao da se pobrine oko Pozorja mladih. Na prvom Pozorju
mladih, 1973, 28. aprila u�estvovale su �etiri Akademije ovim redom: Akademija
kazali�ne i filmske umjetnosti, Zagreb - Ulderiko Donadini: Gogoljeva smrt,
studenti III g. klasa prof. Bo�idara Violi�a; Miroslav Krle�a: Adam i Eva,
studenti IV g. u klasi profesora Tomislava Durbe�i�a Visoka muzi�ka �kola,
Odsek za glumu, Skoplje - Hajnrih fon Klajst: Razbijeni kr�ag, klasa prof.
Ilije Mil�ina Akademija za gledali��e, film, radio in televizijo, Ljubljana
- Janez �mavc: Potkrovlje, klasa prof. Mileta Koruna Fakultet dramskih
umetnosti, Beograd - Velimir Luki�: Valpurgijska no�, klasa prof. Milenka
Mari�i�a Sve predstave su igrane na Tribini mladih u jednom danu od 10 do 18
�asova. Sve �kole, sem skopske, do�le su na Susret sa doma�im tekstovima, vode�i
ra�una o programskom na�elu JPI, festivalu isklju�ivo doma�e drame. Mada je
prvi Susret bio tek probijanje leda, ocenjen je u Katalogu kao uspe�an, jer je
probudio interesovanje za Pozorje mladih. Iz Kataloga vidimo da Violi� mudro zagovara
radne susrete, jer za takmi�enje postoji Me�unarodni festival studentskih kazali�ta
u Zagrebu (IFSK), a praktikuju se i razmene akademija. Stoga Violi� koncipira
tri slede�a susreta na ovaj na�in: drugi �e biti posve�en problemima scenskog
govora, tre�i scenskom pokretu a �etvrti - pedagogiji glume. Svaki susret treba
da traje tri dana. II Susret mladih - 1974, 18-20. april, Teatar Ben Akiba Program: Izlaganja
pra�ena prakti�nim demonstracijama i diskusijama nastavnika tehnike glasa, dikcije
i scenskog govora. U�estvuju studenti i nastavnici �etiri �kole. VM�, Skoplje:
recital narodne poezije, prikaz metoda rada na tehnici govora sa studentima I,
II i III g. prof Ilija D�uvalekovski Akademija, Ljubljana - Uvodna informacija
o scenskom govoru: Janko Moder; tehnika glasa i disanja, nastavnik Jera Cetinova,
tehnika govora Ana Mlakar, umetni�ki govor - Rudi Kosma� FDU, Beograd - Tehnika
glasa sa demonstracijama prof. Ljerka Pej�i�; scenski govor dr Branivoj �or�evi� Akademija,
Zagreb - Govor na sceni Tonko Lonza, ogledni �as prve godine; umetni�ki govor
dr Ivo �kari�, ogledni �as III g. Problemi interpretacije poezije Zlatko Crnkovi�;
ogledni �as IV g: od analize jezi�kih elemenata do govorne interpretacije, Vladimir
Geri� Referati nastavnika izazvali su zanimljiv i koristan razgovor u�esnika
Susreta. III Susret mladih - 1975, 17-19. april, Teatar Ben Akiba Tre�i
Susret je bio posve�en scenskom pokretu. "Pozitivni rezultati pro�logodi�njeg
Susreta mladih pokazali su potpunu opravdanost ovakvog trogodi�njeg projekta koji
predstavlja tematski osmi�ljeni i zatvoreni ciklus: Rije� - Pokret - Gluma. (...)
Iskustvo lanjske godine kazuje nam da diskusija, �to se po programu odr�ava poslednjeg
dana, treba biti pripremljena tako da bude odista razmjena i konfrontacija razli�itih
mi�ljenja a ne tek informacija u vidu �itanja referata koji ne ostavljaju vreme
za analizu i debatu. Ove godine �e stoga svi referati biti tiskani i umno�eni
unaprijed, te �e se pravovremeno podijeliti u�esnicima Susreta kako bi, pripremljeni,
mogli pratiti demonstarcije i uzeti �ivljeg u�e��a u zavr�noj diskusiji"
- bele�i u Katalogu SP Bo�idar Violi�. I odista, ovako radno usmereni Susreti
mladih pokazali su se veoma korisni i raznovrsnim iskustvima su obogatili sve
u�esnike. Program: Akademija, Ljubljana - Samostalne studije studenata.
Nastavnici France Jamnik, Igor Pretnar i Lojzka �erdin Filozofski fakultet,
Otsek za scenske umjetnosti, Sarajevo - Prvi put u�estvuje na Susretima sa programom
za scenski pokret. I i II godina glume, nastavnici Nevenka Petrovi�, Ka�a Dori�,
dr Josip le�i� i Aleksandar D�uverovi� VM�, Skoplje - Uvodne ve�be, stilovi
i igre, ma�evanje - duel. Rad sa dvadeset pantomimskih elemenata i rad sa neutralnim
i ekspresivnim maskama. Nastavnici: Tatjana Petkovska i Nikola Aslimovski FDU,
Beograd - Uvodna informacija sa demonstracijama: scenski pokret Dragoslav Jankovi�;
akrobatika Pavle Bu�a; ma�evanje Stanislav �ivkovi�; balet Jovanka Bjegojevi� Akademija,
Zagreb - Istra�ivanje govora i komunikacije pokretom u okviru studija glume. Psihofizi�ke
pripreme i vje�be, improvizacije s akcentom na pokret kao sastavni deo celokupne
gluma�ke ekspresije. Nastavnici: Ivica Boban, Ilija Smoljanovi�, Izet Hajdarhod�i�,
Jo�ko Juvan�i� i Tomislav Durbe�i� Javni �as istaknutog francuskog pantomimi�ara
i pedagoga �aka Lekoka, koji je visokim dometom svoje umetnosti i dragocenim iskustvom
pru�io prvorazredan doprinos temi ovih Susreta, bio je do�ivljaj koji se pamti. Kao
pripremni materijal za ove Susrete, SP je objavilo �itanku za glumce Pokret
- govor tela, koju je priredila Ognjenka Mili�evi�. �itanka mo�e korisno da
pro�iri znanja studenata glume i re�ije i uputi ih da se bave tehnikama koje �kola
jo� nije obuhvatila programom nastave. U Pozorju je brigu o pripremi materijala
za Susret mladih vodio generalni sekretar Pozorja Zoran T. Jovanovi�, koji je
ujedno bio i urednik izdava�ke delatnosti Pozorja, te je tako omogu�io publikovanje
nekoliko sveski koje se i danas koriste. IV Susret mladih - 1976, 16-18.
april, Petrovaradinska tvr�ava Ovaj Susret mladih, posve�en metodologiji
nastave glume, bio je zavr�ni deo Violi�evog programskog koncepta, koji je na
tom Susretu preuzela da ostvari prof. Ognjenka Mili�evi�. Po�to su na prvom
Susretu u�estvovale uglavnom IV godine sa svojim predstavama, bilo je korisno
videti i uporediti programe i metode rada sa I, II i III godinom glume. Novosadska
Akademija bila je trodnevni doma�in Susreta. Naime, da bi razmena iskustava, razgovori
i prakti�an rad doprineli �to celovitijem sagledavanju problema u �kolovanju glumaca,
bilo je va�no obezbediti rad u radnim, �kolskim uslovima. Sagledavanje kako se
u praksi ostvaruju programi predmeta donelo je pored informacija i dileme, pitanja
i sumnje, �to, korisnije od svakog slaganja, ovaj fenomen obezbe�uje od zatvaranja,
�ini ga �ivim i sposobnim da se suo�i sa druga�ijim iskustvima. Program studenata
I godine: Akademija Novi Sad, prof. Milenko Mari�i�; Vi�a pedago�ka �kola, Pri�tina,
prof. Adete Ga�i; FDU, Beograd, prof. Predrag Baj�eti�; VM�, Skoplje, prof. Ljubi�a
Georgijevski Program II godine: Akademija Novi Sad, prof. Milenko Mari�i�;
VP�, Pri�tina, prof. Adete Ga�i; FDU, Beograd prof. Minja Dedi�; VM�, Skoplje
prof. Vukan Dinevski Program III godine: FDU, Beograd, prof. Milenko Mari�i�,
VM�, Skoplje, Vukan Dinevski, Akademija, Ljubljana, prof Polde Bibi� Kao gosti
Susreta mladih pokazali su svoj program studenti Pomona koled�a, USA, sa prof.
Dejvidom Flejtonom. Njihov program je bio zanimljiv izme�u ostalog i stoga �to
su u postupku bogato koristili kalisteniju i Tai-�i-�uan - u pedagogiji scenskog
pokreta i glumi - u nas skoro potpuno nepoznato podru�je. Susret je otvorio, u
dobrom delu pratio njegov rad i intervenisao korisnim sugestijama Georgij Paro,
umetni�ki direktor SP i sam pedagog zagreba�ke Akademije. V Susret mladih
- 1977, 16-23. april Sedam dana na poljoprivrednom dobru "Panonija"
u Ba�koj Topoli kao dramska radionica, uz u�e��e grupe nastavnika i studenata
na zajedni�ki unapred dogovorenom zadatku: V. �ekspir: Bogojavljenska no�,
dve scene iz II �ina. Rad na postavljenom zadatku ima nameru da upozna i proveri
metod rada u nastavi glume sa te�njom da se izbegne demonstracija rada jedne �kole
ve� da se upoznaju metodi rada drugih i da se, rade�i spontano sa drugim nastavnicima,
a nastavnici sa studentima drugih �kola - izlo�e novim uticajima, drugom na�inu
mi�ljenja i re�niku, razlikama u pristupu dramskom �tivu, scenskoj radnji, ritmu,
mestu i vrsti improvizacije u okviru fiksirane scene. Od sedam dramskih �kola
do�le su samo tri (Skoplje, Novi Sad i Beograd). U poslednjem trenutku su stigli
studenti prve godine iz Zagreba, o programu neobave�teni i nepripremljeni, ali
vrlo orni za rad. Ljubljana je iz objektivnih razloga otkazala u�e��e, Pri�tina
iz objektivnih i subjektivnih. Sarajevska �kola je poslala svoje prvake, tako
da se ipak skupilo brojno dru�tvo. Sa studentima su radili profesori Milenko Mari�i�,
Ognjenka Mili�evi�, Ana Jaj�anin, Katarina Dori�, Ljubi�a Georgijevski i Radovan
Grahovac. Dva dana je gostovala prof. Todorka Kondova sa dvojicom studenata iz
Skoplja a radila je sa studentima Zagreba i Sarajeva. Jedan dan boravka prof.
Ivice Boban iskori��en je za zajedni�ki �as svih studenata. Uslovi rada bili su
veoma povoljni. Prikazan je i ruski film Bogojavljenska no� i emitovane
dve zadate scene iz engleske predstave. Za ovaj susret pripremljen je i prevod
knjige D�ozefa �ajkina Prisutnost glumca. Rad nastavnika sa studentima
drugih �kola bio je obostrano instruktivan i podsticajan tako da je na zavr�nim
razgovorima do�lo do masovnog zahteva da �kole obavezno uvedu praksu poziva nastavnika
drugih �kola na gostovanje ili razmenu.2 Radionica
je, u te�nji da predlo�i mogu�i model zdravog �ivota i pripreme za rad glumca,
pozvala i nastavnike pokreta i akrobatike da pomognu u ostvarenju zami�ljenog
plana. Restoran je kuvao za u�esnike zdravu hranu a �ematski raspored jednog dana
je ovako izgledao: 7.30 - 8 glum�eva jutarnja higijena: ve�be zagrevanja, trening
na otvorenom, ve�be glasa (predvi�en animator) 8.30 - 9 - doru�ak 9 - 11
rad po grupama na zadatku 11 - 12 odmor 12 - 14 nastavak rada po grupama 14
- 16 ru�ak i odmor 16 - 18 rad po grupama - izmena grupa 18 - 20 odmor i
ve�era Gledanje filmova, poseta predstavama SP. Muzika. Radionica "polupe�enih
ideja" Pokretna biblioteka Rukovodilac V Susreta mladih Ognjenka Mili�evi� VI
Susret mladih - 1978, 17-19. april, Tribina mladih Ovaj Susret je na izvestan
na�in zatvorio krug razmatranja posve�en pedagogiji glume, obrazovanju glumca:
po�ev od Susreta posve�enog govoru na sceni, preko pokreta do programa za glumu
I, II, i III godine, te do najosetljivijeg zahteva da se demonstrira metod rada
na jedinstveno predlo�enom primeru. Ovaj Susret ima nameru da se povedu temeljni
razgovori o pedago�koj zavr�nici, uslovima za predstavu u okviru svake �kole,
broju predstava u kojima student pred publikom proverava iskustvo u toku �kolovanja. Program: Akademija,
Zagreb - Dramatizacije �ehovljevih pripovedaka u re�iji Izeta Hajdarhod�i�a, sa
klasom prof. Tomislava Durbe�i�a VM�, Skoplje - Diplomska predstava Izgubljeni
sin Alekseja Arbuzova, klasa profesora Vukana Dinevskog i Ljubi�e Georgijevskog Akademija,
Novi Sad, odeljenje na ma�arskom - Diplomska predstava A. Nikolaja: Vidikovac,
D. Kempton: Po�ivali�te, D�. Sanders: Mladenci - klasa prof. Lasla Patakija FDU,
Beograd - J. St. Popovi�: Zla �ena, u re�iji studenta II g. �arka Miladinovi�a,
klasa prof. Dimitrija �urkovi�a i ispitna predstava III g. glume u klasi prof.
Predraga Baj�eti�a Susret su kao posmatra�i pratili studenti iz Sarajeva i
Ljubljane. VII Susret mladih - Me�unarodni kolokvijum '79, 14-16. april Tri
dana u Akademiji umetnosti na Petrovaradinskoj tvr�avi. �ehov u vi�njiku savremenog
teatra - Problemi - Izazovi �ehov - klasik modernog teatra: izazov za glumca,
problem za reditelja Urednik Susreta mladih i Kolokvijuma '79 Ognjenka Mili�evi�,
FDU Ove godine Susret mladih postaje Me�unarodni kolokvijum koji �e raspravljati
jednu teatarski �ivu temu i uz u�esnike iz inostranstva okupiti mlade, jo� mlade
i ve�no mlade glumce, reditelje, dramaturge, scenografe, kostimografe i muzi�are
iz cele zemlje. To �to Susreti postaju me�unarodni treba razumeti kao nameru da
se tom skupu da nova dimenzija. Kolokvijum - razgovor, dogovor na zadatu temu
podrazumeva pripremu, razmenu ideja, njihovu proveru iz razli�itih uglova, razmi�ljanja
ali u zajedni�kom radu, �to se u praksi retko de�ava. Kad stru�njaci razgovaraju,
onda rade koriste�i tehniku i metod struke, �to �e re�i analiziraju, demonstriraju,
probaju, improvizuju, ve�baju, saop�tavaju, brane, koriste predstavu, odlomak,
scenu, film, traku, skicu, maketu... Me�unarodni - zna�i potrebu da se na�a iskustva
i ideje dovedu u odnos s onim �to rade i na�inom na koji misle drugi i drugde. Sto�er
skupa trebalo je da bude Anatolij Efros, reditelj iz Moskve sa bogatim iskustvom
uspe�nog rada na �ehovljevim dramama, ali je, posle dugotrajne prepiske i preciznog
dogovora o svakom detalju saradnje - u poslednjem trenutku otkazao u�e��e. Tako
je jedini strani u�esnik bio Aleksa Visarion, rumunski pozori�ni i filmski reditelj,
profesor Instituta Kara�ale u Bukure�tu. Ekspliciraju�i dve verzije Ujka Vanje
i rediteljsku partituru za Tri sestre, koje tek treba da radi, pobudio
je �ivo interesovanje svojevrsnim �itanjem �ehovljevog dramskog dela. Dejan
Mija�, reditelj i profesor FDU izlo�io je svoj metodolo�ki postupak na primeru
po�etne scene Vi�njika u radu sa glumcima Ateljea 212. Prof. Predrag Baj�eti�
izlaganje O didaskalijama kod �ehova stavio je u istorijski kontekst odnosa �ehov
- MHT, istra�uju�i istovremeno �anrovsku prirodu Vi�njika. Knji�evnik i
prof. FDU Jovan Hristi� saop�tio je deo svoje studije o �ehovu - Prostor u �ehova
- analiziraju�i izbor, opis i funkciju prostora u "velikim dramama".
U radu kolokvijuma oglasila su se �ezdeset i dva u�esnika a me�u njima i ve�no
mladi sedamdesetogodi�nji Dimitar Kjostarov, reditelj iz Skoplja. Pre po�etka
kolokvijuma SP je objavilo publikaciju �ehov u vi�njiku savremenog teatra,
sa rediteljskim zabele�kama o Vi�njiku Strelera, Krej�e, Efrosa, Tovstonogova
i Pintilijea, u izboru i sa predgovorom Ognjenke Mili�evi�. VIII Pozorje
mladih - 1980, 18-19. april, Akademija umetnosti Novi Sad Prostor - dramsko
lice Urednik i moderator Ognjenka Mili�evi� U poslednjoj deceniji istra�iva�ki
napori najzanimljivijih teatara i grupa i onda kad preispituju klasiku - Peter
�tajn, Luka Ronkoni, Klaus Mihael Griber, Ro�e Plan�on, Piter Bruk, Anatolij Efros,
Otmar Krej�a, �or�o Streler, Jozef Svoboda, Rekalkati, Damijani - i onda kad kreiraju
novu dramaturgiju - Je�i Grotovski, Robert Vilson, Piter Bruk, D�ozef �ajkin,
Eu�enio Barba - u stvari, iznova formuli�u scenski prostor. Izme�u italijanske
scene i Brehtovog epskog prostora definitivno je napu�tena, izlomljena, jo� do
nedavno vladaju�a centralna perspektiva baroknog teatra. Postavljeni su novi zahtevi
- da li i kako savremeni teatar po�inje da ih re�ava? Vitalnost teme je diktirala
i su�tinu razgovora i digresije na tragu pravih pitanja: kako najcelishodnije
iskoristiti dati prostor? Da li smo uvek svesni dramske funkcije prostora? Pona�anje
u prostoru - diktat ili jezik prostora? �ta nova dramaturgija nudi kao prostor?
Nova tehnologija? Novi materijali? Prostor - vreme savremenog teatra? Ideje i
iskustva izlagali su i razgovarali: Stojan �eli�, slikar, reditelji Ljubomir Dra�ki�,
Miro Me�imorec, Georgij Paro, scenografi Meta Ho�evar, Miodrag Taba�ki, Drago
Turina, psiholog �arko Kora�, dizajner Slobodan Ma�i�, dramaturg Borka Pavi�evi�.
Arhitekta Bogdan Bogdanovi� poslao je prilog - razmi�ljanje o temi. Izbor tekstova
sa kolokvijuma i relevantnih tekstova o prostoru sa�inila je Ognjenka Mili�evi�
a izdalo SP pod nazivom Prostor - dramsko lice. IX Pozorje mladih - 1981,
5-6. jun, SNP Horska sala Dva dana rada na temu Koreni na�eg teatra - Sterija.
Ponovno �itanje Sterijinih tekstova koji ne dopiru na na�e scene; iskustva nekih
tuma�enja (Gavela, Mija�); razlu�iti �ive tokove Sterijine dramske poetike, samo
su neke od namera koje je preglo da razmatra Pozorje mladih, koriste�i slobodne
forme. Program: Sterija - retorika, scenski esej. Scene iz Pokondirene tikve
(glumci SNP-a) i �enidbe i udadbe (glumci somborskog pozori�ta), poznatih re�ija
Dejana Mija�a. Posle uvodnog slova o iskustvu i isku�enjima u pripremi Sterijinih
dela, Mija� je komentarisao prikazane scene. �to znam drugo nego smejati se,
pripremila asistent Gorica Popovi� sa studentima II g. glume, klasa prof. Predraga
Baj�eti� a, FDU Projekat Sterija, studenti III g. glume i re�ije Novosadske
akademije, klasa prof. Dimitrija �urkovi�a, koji je dao i uvodno izlaganje U
razgovorima o vi�enom u�estvovali prof. Boro Dra�kovi�, dr Josip Le�i� i studenti
prisutnih �kola. X Pozorje mladih - 1982, 31. maj SNP, Rasporedna sala Alternativno
pozori�te u Jugoslaviji - iskustva samostalnih pozori�nih grupa. Moderator Ognjenka
Mili�evi� Skoro tri decenije deluju, gase se i ponovo nastaju samostalne pozori�ne
grupe. Sa ruba teatarskog �ivota pomeraju se prema centru interesovanja i stru�njaka
i publike. Vitalnost im obezbe�uje biolo�ka i umetni�ka mladost koja, nezadovoljna,
tra�i puteve samoizra�avanja. Bogatstvo formi postojanja, zna�ajni dramatur�ki
prodori, artikulisana rediteljsko gluma�ka saradnja i, najzad, rezultati pozivaju
na temeljno istra�ivanje fenomena. Namera Pozorja mladih je da ispituju�i razloge
nastanka, uslove postojanja, umetni�ke ambicije - ustanovi dru�tveno ekonomske
i umetni�ke pretpostavke za njihovo delovanje u budu�nosti. Dokumentacioni dosije
sa podacima o �ivotu i radu alternativnih pozori�ta u Jugoslaviji unapred su pripremili
dr Dragan Klai� i Ognjenka Mili�evi�. Iako su upu�eni brojni pozivi na sve
poznate adrese, dobar broj se nije odazvao, bar ne u o�ekivanoj meri, s obzirom
na pru�enu priliku da se merodavno progovori o rezultatima ali i o problemima
s kojima se susre�u alternativne grupe. U dve radne sesije u�estvovali su: Vladimir
Jevtovi�, Mirko Petkovi�, Milan Belegi�anin, Lado Kralj, Ivica Boban, Mirjana
Ojdani�, Petar Zec, Ljubi�a Nikodinovski, Janko Marinkovi� i drugi. Sterijino
pozorje je tom prilikom formiralo Odbor Pozorja mladih: Milan Belegi�anin, reditelj,
Novi Sad, Valentin Vencel, glumac, Novi Sad, Dimitrije �urkovi�, reditelj i prof,
Beograd, Ljubi�a Georgijevski, reditelj i prof, Skoplje, Vladimir Ka�anski, glumac,
Novi Sad, Mile Korun, reditelj i prof, Ljubljana, Sulejman Kupusovi�, reditelj,
Sarajevo, Boris Maksimovi�, scenograf, Novi Sad, Dejan Mija�, reditelj i prof,
Beograd, Ognjenka Mili�evi�, teatrolog i prof, Beograd (predsednik) i Georgij
Paro, reditelj i prof, Zagreb.3 To je ujedno bilo
i poslednje Pozorje mladih koje je koncipirala i vodila Ognjenka Mili�evi�.4 XI
Pozorje mladih - 1983, 27-31. maj, Ben Akiba Pozorje mladih traje pet dana
a predstave se igraju u "Ben Akibi". Nova koncepcija koju su odobrili
svi odbori Sterijinog pozorja podrazumeva izvo�enje studentskih predstava ili
delova predstava, koje su nastale u nastavnom procesu. Da bi studenti organizovali
razgovore o svojim predstavama, odlu�eno je da svi u�esnici Pozorja mladih borave
u Novom Sadu sve vreme trajanja festivala. Program: Akademija, Zagreb -
podru�no odeljenje Osijek - E�en Jonesko: Instrukcija, re�ija nastavnik
Damir Muniti� Akademija, Sarajevo - Biografije, re�ija doc. Boro Stjepanovi� FDU,
Skoplje - J. O'Nil: Dugo putovanje u no�, re�ija prof. Ljubi�a Georgijevski FDU,
Beograd - V. �ekspir: Ri�ard III, re�ija student Radmila Vojvodi�, klasa
prof. Dimitrija �urkovi�a Akademsko pozori�te "Promena", Novi Sad
- Aleksandar Vvedenski: Jelka kod Ivanovih, re�ija studenta Harisa Pa�ovi�a,
klasa prof. Bore Dra�kovi�a Krajem 1983. odr�an je u Sterijinom pozorju sastanak
s predstavnicima visokih pozori�nih �kola. Zaklju�ci: Pozorje mladih nema takmi�arski
karakter; jednoglasna odluka: predstave koje se igraju na Pozorju mladih moraju
biti gra�ene na tekstu jugoslovenskog pisca. XII Pozorje mladih - 1984, 29.
maj-2. jun, SNP, Mala sala I ve� na prvom Pozorju mladih posle jednoglasne
odluke, sve sami doma�i pisci: Harold Pinter, Euripid, Milan Kundera i Peter Vajs!
Znalo se da �kola ne podnosi ograni�enja. Do danas su na Pozorju mladih izvedene
53 predstave po stranim tekstovima a 25 po doma�im! Program: FDU, Skoplje
- Harold Pinter: Ro�endan, diplomska predstava, klasa doc. Slobodana Unkovskog Akademija,
Sarajevo - Euripid: Ifigenija u Aulidi, III g. glume, klasa doc. Bore Stjepanovi�a FDU,
Beograd - Milan Kundera: Eduard i bog, godi�nji ispit III g. re�ije, student
Ljiljana Todorovi�, klasa prof. Miroslava Belovi� a, asis. Nikola Jefti� Akademija
Novi Sad - Peter Vajs: Mara/Sad, diplomska predstava studenta Harisa Pa�ovi�a,
klasa prof. Bore Dra�kovi�a Akademija, Zagreb - Umjetnost pokreta, IV
g. glume, prof. Ivica Boban Odsutna Akademija Ljubljana. Veliko interesovanje
za predstave Pozorja mladih. XIII Pozorje mladih - 1985, 29 maja - 3 juna,
SNP Mala sala Program: Akademija Novi Sad - Mom�ilo Nastasijevi�: Kod
ve�ite slavine, reditelj Du�an Torbica, IIIg. re�ije, klasa prof. Vlatka Gili�a FDU,
Skoplje - Ivan Cankar: Sablazan u dolini �entflorijanskoj, diplomska predstava
klase doc. Vladimira Mil�ina, asis. Simeon Damevski Akademija, Ljubljana -
�on O'Kejsi: Plug i zvezde, II g. glume u klasi doc. Kristijana Muka i
Du�ana Mlakara. Tehn. vo�stvo: Toma� Pandur Akademija, Zagreb - Semjuel Beket:
Katastrofa i Igra, deo ispitne produkcije, klasa Damira Muniti�a
i Tomislava Radi�a FDU, Beograd - Na na�in Aleksandra Popovi�a, III
g. glume, klasa prof. Minje Dedi�a Akademija, Sarajevo - Ples osamdesetih,
projekat iz scenskog pokreta, III. g glume, klasa doc. Emira Kusturice, pripremio
Mladen Materi� XIV Pozorje mladih - 1986, 28. maj-2. juna, SNP, Mala sala Program: Akademija
Novi Sad - Bora �osi�: Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, III g.
glume, klasa prof. Radeta Markovi�a, asis. Verica Milo�evi� Akademija, Sarajevo
- Anton �ehov: Ujka Vanja, III g. glume, klasa prof. Bore Stjepanovi�a Akademija,
Zagreb - Georg Bihner: Vojcek, III g. glume, klasa Borne Baleti�a, mentor
Kosta Spai� FDU, Skoplje - Molijer: Tartif, III. g glume, klasa prof.
Ljubi�e Georgijevskog FDU, Beograd - Hajner Miler: Filoktet, III g.
re�ije, student �eljko �uki�, klasa prof. Borjane Prodanovi� i Svetozara Rapaji�a XV
Pozorje mladih - 1987, 28-31. maj, SNP, Mala sala Redukciju programa izazvalo
pomanjkanje sredstava. Oslonac na Novi Sad i Beograd, za �iju realizaciju nisu
potrebna velika sredstva a iz ostalih �kola po pet studenata i jedan nastavnik. FDU,
Beograd, otkazao u�e��e zbog nepodesnog termina. Program: Akademija, Novi
Sad - Hajner Miler: Hamletma�ina, III g. glume i re�ije u klasi prof. Bore
Dra�kovi�a, student Nikita Milivojevi�; Vukov put, scenski kola�, II g.
glume, klasa prof. Branka Ple�e Akademija, Sarajevo - E�en Labi�: Dajte
da se zagrlimo, Folvil, diplomska predstava klase doc. Nenada Dizdarevi�a Akademija,
Novi Sad - Miklo� Hubai: Igre apsolutne vlasti, ispit II. g glume na ma�arskom,
klasa prof. Mihalja Viraga XVI Pozorje mladih - 1988, 27. maj-1. jun, SNP Program: Akademija,
Zagreb: Miroslav Krle�a: Adam i Eva, III g. glume, klasa prof. Georgija
Para Akademija, Ljubljana: V. �ekspir: Otelo, studenti glume i re�ije;
adaptator i reditelj Aleksandar Gurc FDU, Skoplje: E�en Jonesko: �ak ili
pokornost, diplomski ispit, klasa prof. Ljubi�e Georgijevskog FDU, Beograd:
Slavomir Mro�ek: Karol, ispit III g. re�ije, klasa prof. Dimitrija �urkovi�a,
reditelj Dragan Peri�i�. Ispit ostvaren uz saradnju prof. Slavenka Saletovi�a
i klasa glume prof. Milenka Mari�i�a i prof. Arse Jovanovi�a Akademija, Novi
Sad: Semjuel Beket: Koraci, ispitna predstava re�ije Mirjane Vukomanovi�,
klasa prof. Vlatka Gili�a XVII Pozorje mladih - 1989, 27-31. maj, SNP FDU,
Skoplje: Goran Stefanovski: Duplo dno, klasa za re�iju i glumu, prof. Ljubi�a
Georgijevski, asis. Suzana Kirand�iska Akademija, Ljubljana: Program umetni�kog
teksta, Dane Zajc: Voranc; Gregor Strni�a: Samorog; H.Broh - J.
Udovi�: Poslednja erupcija ludila koja je slavila sebe, IV g. glume, prof.
�tefka Drolc FDU, Beograd: Edvard Bond: Spaseni, III g. glume, klasa
prof. Milenka Mari�i�a, asis. Branislav Mi�unovi� Akademija, Zagreb: Harold
Pinter: Paziku�a, klasa prof. Jo�ka Juvan�i�a, asis. Kre�imir Dolen�i� Akademija,
Novi Sad: Stanislav Vitkjevi�: Ludak i opatica, diplomska predstava na
ma�arskom jeziku, klasa prof. Mihalja Viraga Akademija, Sarajevo: V. �ekspir:
San letnje no�i, III g. glume, klasa prof. Bore Stjepanovi�a, dramaturg
D�evad Karahasan XVIII Pozorje mladih - 1990, 27. maj-1. jun, SNP FDU,
Beograd: Henrik Ibzen, Nora, II g. glume, klasa prof. Vladimira Jevtovi�a
i doc. Gordane Mari� FDU, Skoplje: �ivko �ingo: Tajna ve�era kod druga Arse,
fragmenti o terorizmu i nasilju, III g. glume, klasa prof. Vladimira Mil�ina,
asis. Suzana Kirand�iska Akademija, Sarajevo: Goran Stefanovski: Divlje
meso, klasa prof. Miralema Zub�evi�a Akademija, Novi Sad: Slavomir Mro�ek:
Tango, diplomska predstava klase prof. Radeta Markovi�a, vi�i stru�ni saradnik
Verica Milo�evi� Akademija, Ljubljana: Harold Pinter: Ro�endan, diplomska
predstava, mentor za glumu Boris Kavaca, mentor za re�iju Du�an Jovanovi�, mentor
za dramaturgiju Andrej Inkret Akademija, Zagreb - J. St. Popovi�: Pokondirena
tikva, klasa prof. Izeta Hajdarhod�i�a, stru�ni saradnici: prof. �ur�a �kavi�
i Stevan �alaji�, glumac SNP-a 1990-2000: Decenija koju su pojeli skakavci! Povodom
obnove Pozorja mladih na sastancima sa predstavnicima �kola utvr�ena su na�ela
o obnovi: - Pozorje mladih se odr�ava u vreme Sterijinog pozorja, posle predstava
u takmi�arskom programu; - Svi u�esnici boravi�e u Novom Sadu sve vreme trajanja
Pozorja mladih; - Svaka �kola ima�e svoj dan koji �e ispuniti po sopstvenom izboru;
- O prikazanom projektu razgovara�e se sutradan; Gost Pozorja mladih, doma�i ili
strani, prati�e neki od programa i nakon toga �e se razgovarati. Za obezbe�enje
sredstava SP �e se obratiti ministarstvima kulture i prosvete. Pozorje mladih
2000, 27. maj-2. jun, Kulturni centar, Pozori�te mladih FDU, Beograd -
Ro�e Vitrak: Viktor ili deca na vlasti, III g. glume, klasa doc. Biljane
Ma�i�, asis. Pavle Lazi� Akademija, Banja Luka - Maksim Gorki: Na letovanju,
II g. glume, klasa prof. Nenada Boji�a, asis. �eljko Mitrovi� FDU, Cetinje
- Frank Baum: �arobnjak iz Oza, diplomska predstava klase prof. Bore Stjepanovi�a FU,
Pri�tina-Varvarin - V. �ekspir: Bogojavljenska no�, III g. glume, klasa
prof. Svetozara Rapaji�a, asis. Igor Damnjanovi� Akademija Bra�a Kari� - J.
St. Popovi�: La�a i parala�a i Pokondirana tikva, odlomci, klasa
prof. Branislava Cige Jerini�a, asis. Boris Pingovi� Akademija, Novi Sad -
�arls Mi: Berlinski krug kredom, III g. glume, klasa prof. Vide Ognjenovi�,
asis. Predrag Mom�ilovi� Sve �kole su predstavile aktivnost i planove za otvaranje
novih odseka. Cetinje je predlo�ilo letnje susrete kojima bi ono bilo doma�in.
Prof. Boro Stjepanovi� je predstavio svoje tri knjige Gluma I, Gluma
II (izdava� Sterijino pozorje) i Audicija, priru�nik za prijemni ispit. Studenti
su pokazali i svoje samostalne radove iz oblasti pozori�ta i filma. Pozorje
mladih 2001, 2-7. jun, KCNS Na sastanku predstavnika visokih �kola tema:
program ovogodi�njeg Pozorja mladih. Zaklju�ak: "Na�initi kvalitativni pomak
u koncepciji pripremom zajedni�ke produkcije celove�ernjeg programa, koji bi bio
prikazan na zavr�etku Sterijinog pozorja. Za koordinatora je odre�en prof. Slavenko
Saletovi�, FDU, Beograd. �kole bi samostalno pripremile svoje priloge a na samom
Pozorju bi se finalizirao kola�ni program". Ali, setila se prelja kudelje
uo�i svete nedelje! Ve� na istom sastanku je taj zaklju�ak derogiran a ideja odlo�ena
za slede�u godinu. Nikad ostvarena. Imenovan je Savet Pozorja mladih: profesori
- Slavenko Saletovi� (Beograd), Ivan Klemenc (Novi Sad), Branimir Popovi� (Cetinje),
Mirjana Karanovi� (Akademija BK), Miljko �indi� (Banja Luka), Milan Ple�a� (Pri�tina)
i Aleksandra Kolari�, Sterijino pozorje. Program: sve predstave se igraju u
Kulturnom centru u 23 �asa. Akademija Bra�a Kari� - Ulazimo u likove,
na tekstovima Du�ana Radovi�a, A. �ehova, Nikolaja Koljade, II g. glume, klasa
prof. M. Karanovi� FDU, Cetinje - V. �ekspir: San letnje no�i, adaptacija
i re�ija Ana �or�evi�, diplomska predstava klase glume doc. Branimira Popovi�a Akademija
Banja Luka - Anri Mi�o: Ma�tarije, scenski kaleidoskop, III g. glume, klasa
prof. Nenada Boji�a, asis. �eljko Mitrovi� Akademija, Novi Sad - �as glume
(Alen Ejkborn, Biljana Srbljanovi�, A. �ehov, Ugo Beti, A. Ostrovski, Pecija Petrovi�)
II g. glume, klasa prof. Petra Bani�evi�a, asis. Milan Pletl FU, Pri�tina -
�arls Bukovski: �avo je bio vru�, III g. glume, klasa doc. Milana Ple�a�a,
asis. Dragana Jovanovi� FDU, Beograd - Komendija�i, scene sa pevanjem
iz srpskih komedija, II g. glume, klasa prof. Predraga Baj�eti�a, saradnik Anita
Man�i� Pozorje mladih 2002, 2-8. jun Zbog nedostatka sredstava skra�uje
se boravak studenata na tri dana. Nijedna institucija ne odre�uje namenska sredstva
za ovu manifestaciju, ni ministarstva, ni �kole. Program: Akademija, Novi
Sad - Otkrivanje karaktera, III g. glume, klasa prof. Petra Bani�evi�a,
stru�ni saradnik Milan Pletl FDU, Beograd - Aleksandar Popovi�: Smrtonosna
motoristika, II g. glume, klasa prof. Gordane Mari�, saradnik �anko Tomi�.
U pripremi u�estvovali studenti scenografije i kostimografije FPU iz klase prof.
Geroslava Zari�a i Jasne Dragovi�, kao i studenti grupe za snimanje i obradu zvuka
FDU Akademija Banja Luka - Vasilij �uk�in: Do tre�ih petlova, III g.
glume, klasa doc. Jelene Trepetove-Kosti�, asis. Sla�ana Vukejlovi� FU, Pri�tina
- Rad na �anru (Rucante, Kamoleti, �ehov, Jonesko), III g. glume, klasa
prof. Bo�ka Dimitrijevi�a, asis. Vladimir Posavac Akademija Bra�a Kari� - �anr-varijacije
(�ekspir, Goldoni, Molijer), III g. glume, klasa prof. Vladimira Jevtovi�a FDU,
Cetinje - Pol Zindel: Dejstvo gama-zraka na sablasne nevene, III g. glume,
klasa prof. Bore Stjepanovi�a, ispit samostalno uradila Dubravka Vukoti� Akademija,
Novi Sad - Hoze Trijana: No� ubica, III g. glume na ma�arskom jeziku, klasa
prof. �er�a Hernjaka, asis. Zoltan Mezei Pozorje mladih 2003, 28. maj-3.
jun, KCNS Nere�en problem finansiranja koji u pitanje dovodi princip boravka
svih studenata sve vreme trajanja Pozorja. Akademije ne donose dekor ni rekvizitu,
te Kulturni centar postaje uslu�ni poligon za sve akademije. Program: Akademija,
Novi Sad - T.E.A., varijacije na dvadeset i dve re�i, II g. glume na ma�arskom
jeziku, klasa prof. Lasla �andora, saradnik Gabor Na�pal FDU, Beograd - Igramo
Nu�i�a, II g. glume, klasa prof. Biljane Ma�i�, asis. Pavle Lazi� FDU,
Cetinje - Neboj�a Rom�evi�: Karolina Nojber, III g. glume, klasa prof.
Bore Stjepanovi�a, asis. Dubravka Vukoti� Akademija Bra�a Kari� - Eshil&Play
�ekspir, III g. glume, prof. Predrag Ejdus, asis. Predrag Stojmenovi� Akademija
Banja Luka - Branislav Nu�i�: Mister dolar, III g. glume, prof. Svetozar
Rapaji�, asis. Maja Kolund�ija FU, Pri�tina-Zve�an - Nikolaj Koljada: Bajka
o mrtvoj carevoj k�eri, III g. glume, klasa prof. Jovice Pavi�a Akademija,
Novi Sad - Tadeu� Ru�evi�: Kartoteka, III g. glume i re�ije, prof. Boro
Dra�kovi�, asis. Marijana Prpa-Fink, Aleksandar Davi� Pozorje mladih 2004,
27. maj-3. jun, KCNS Odlukom Upravnog odbora Sterijinog pozorja u program
je uvr�tena i Akademija lepih umetnosti iz Beograda. Sve predstave u Kulturnom
centru po�inju u 24 �asa. Program: Akademija, Novi Sad - Hans Zaks: �ibanje,
III g. glume, prof. Ljuboslav Majera, saradnik Predrag Mom�ilovi� Akademija
Bra�a Kari� - Scene iz gr�kih tragedija, Antigona, Hipolit, Persijanci,
III g. glume, prof. Neboj�a Dugali�, saradnik Borislav Grigorovi� FU, Pri�tina
- Neboj�a Rom�evi�: Grobljanska ulica, I g. glume, prof. Svetozar Rapaji�,
asis. Igor Damnjanovi� Akademija lepih umetnosti, Beograd - Branislav Nu�i�:
Sumnjivo lice, III g. glume, prof. Olivera Je�ina FDU, Beograd - Aleksandar
Galin: Audicija, III g. glume, prof. Vladimir Jevtovi�, asis. Sr�an Karanovi� Akademija,
Novi Sad - Line Knutson: Vreme se pribli�ava, III g. glume na ma�arskom,
prof. Laslo �andor, asis. Gabor Na�pal Akademija, Banja Luka - Dobrica �osi�:
Koreni, III g. glume prof. Vladimir Jevtovi�, asis. �eljko Mitrovi� FDU,
Cetinje - Pet pri�a o �enama, po motivima drame Mire Gavrana Sve o �enama,
IV g. glume, prof. Boro Stjepanovi�, asis. Dubravka Vukoti�5 *
* * Kroz Pozorje mladih pro�lo je dosad oko 1240 studenata svih visokih �kola
sa ispitnim radovima, uglavnom glumaca. Danas su mnogi od njih ve� stubovi nosa�i
na�eg pozori�ta. Neki - nekad studenti, sad ve� dovode na Pozorje mladih svoje
studente kao profesori. Pozorje mladih je po�elo 1973. sa �etiri akademije
(Zagreb, Skoplje, Ljubljana, Beograd) da bi u zavr�noj godini Jugoslavije (1990)
nastupilo �est akademija. Danas, bez Sarajeva, Skoplja, Zagreba i Ljubljane, u
SCG ih ima sedam i jedna dvojezi�na (Novi Sad) a od toga su dve privatne. Samo
Beograd ima tri, skoro polovinu. Dovoljno je pogledati profesorski sastav da bi
se zaklju�ilo da je svima alma mater bila nekada�nja Akademija za pozori�nu umetnost,
sada FDU u Beogradu. �ta to kazuje? Ma kako dobra bila ta �kola, a bila je, pretpostavka
da se ona usavr�ava zahteva promene, ne preslikavanje. Preuzima se jedan model,
prepisuju planovi i programi, sa metodologijom to ide te�e, a sa nedostatkom nastavnika
za neke stru�ne predmete, naro�ito za tehniku disanja i govora, pogotovo. Razlike
�etiri akademije na I Pozorju mladih bile su izrazite i stimulativne. Danas bi
se to te�ko moglo re�i. Sem glumaca i reditelja (u manjini), na Pozorju mladih
nema dramaturga (pisaca, kriti�ara, teatrologa) ni organizatora. Uglavnom se smenjuju
predstave III i IV g. glume, retko sa nekim radom studenta re�ije; predstave se
izvode u pono� kad im vreme nije i odlaze bez svake kriti�ke recepcije. Sterijino
pozorje je za tri decenije Pozorja mladih imenovalo dva saveta za tu manifestaciju.
Ne postoje izve�taji o njihovom radu a ideje o nekim promenama se nepripremljene
prihvataju, neostvarene odbacuju. Kakve bi se promene mogle o�ekivati od te
mladosti? Pre svega bi �kole trebalo mnogo aktivnije da se pozabave Pozorjem mladih,
da napuste uvelike sklerotizovani model dovo�enja predstava i kreativnije shvate
mogu�nost koju pru�a Sterijino pozorje za koncipiranje dvogodi�njeg, trogodi�njeg
programa koji bi stavio na tapet teme od vitalnog zna�aja za �kole, zna�i i za
pozori�te i, dakako, za Pozorje. Model radionica valja promovisati kao celishodniji,
korisniji za sticanje znanja i iskustva koja nisu jo� obuhva�ena �kolskim programima
a pretpostavlja saradnju glumaca, reditelja, dramaturga, organizatora, scenografa,
kostimografa, dizajnera svetla... Izbor stimulativnog predava�a mogao bi �kolama
povratnom masom novih iskustava pomo�i da prevazi�u jedini model klasa, koji je
zdrav za prve dve godine ali ne i za �etiri, i omogu�e �iroku interdisciplinarnu
kreativnu nastavu. Sterijino pozorje bi anga�ovanjem neke zanimljive pozori�ne
li�nosti da vodi radionicu steklo svakako pouzdanijeg poznanika, pa i prijatelja
na�eg pozori�ta i doma�e dramaturgije. Ta vrsta investicija se uvek dobrim vra�a.
A rad u radionici bi studentima omogu�io ne da poka�u �ta su ve� nau�ili, nego
da shvate �ta bi sve jo� mogli da urade, osete i spoznaju. ..1
Ali inercija uzima danak: posle izvesnog vremena, pa sve do dana dana�njeg ta
manifestacija se ponovo zove Pozorje mladih (O. M.). ..2
�kole, po prirodi trome, bez refleksa za inovacije - oglu�ile su se o taj studentski
predlog (O. M.). ..3
Preglomazan da bi bio efikasan. O njegovoj delatnosti nema tragova (O. M.). ..4
Neposredno pre XI Pozorja mladih, zbog nepojamne hajke koja se u Novom Sadu povela
protiv predstave Golubnja�a Jovana Radulovi�a, a u re�iji Dejana Mija�a,
smatrala sam da ne postoji blagotvorna atmosfera za rad Pozorja mladih i podnela
sam SP ostavku (O. M.). ..5
Zahvalnost za precizne podatke o Pozorju mladih dugujemo Alekandri Kolari� (O.
M.). |