NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 1 godina XLI YU ISSN 0036-5734
T E A T R O N : �asopis za pozori�nu umetnost
Beograd, 2005. broj 130/131 godina XXX YU ISSN 0351-7500

Ognjenka MILI�EVI�
POZORJE MLADIH - MLADOST POZORJA

 

Inicijativa da se kao prate�a manifestacija Sterijinog pozorja zasnuje Pozorje mladih do�la je punih sedamnaest godina posle osnutka Jugoslovenskih pozori�nih igara u Novom Sadu. Tad su tri postoje�e akademije (u Beogradu, Zagrebu i u Ljubljani) ve� napunile dve decenije postojanja i postale onaj najva�niji, ako ne presudni faktor za napredak pozori�nog �ivota, obezbe�uju�i mu �kolovan podmladak.
Danas, samo trideset i dve godine posle, jedva se mo�e ustanoviti ko je bio inicijator, mada je znan forum koji je prihvatio tu inicijativu, ali ne i kako su se, ako su se, pratile mene koje je ova manifestacija do�ivljavala u svom razvoju.
Mudri Kinezi ka�u da je "i najble�e mastilo pouzdanije od ljudskog pam�enja".
Katalozi SP bele�e da je Bo�idar Violi�, reditelj i pedagog iz Zagreba, vodio prva tri Pozorja mladih, odnosno Susreta mladih, kako su predstavnici akademija prvom prilikom promenili naziv.1 Pozvala sam ovih dana kolegu Violi�a i zamolila ga da se priseti kako se porodilo Pozorje mladih. Na�alost, ne se�a se, pamti jedino da ga je Georgij Paro, reditelj i pedagog, tada umetni�ki direktor Sterijinog pozorja, pozvao da se pobrine oko Pozorja mladih.

Na prvom Pozorju mladih, 1973, 28. aprila u�estvovale su �etiri Akademije ovim redom:
Akademija kazali�ne i filmske umjetnosti, Zagreb - Ulderiko Donadini: Gogoljeva smrt, studenti III g. klasa prof. Bo�idara Violi�a; Miroslav Krle�a: Adam i Eva, studenti IV g. u klasi profesora Tomislava Durbe�i�a
Visoka muzi�ka �kola, Odsek za glumu, Skoplje - Hajnrih fon Klajst: Razbijeni kr�ag, klasa prof. Ilije Mil�ina
Akademija za gledali��e, film, radio in televizijo, Ljubljana - Janez �mavc: Potkrovlje, klasa prof. Mileta Koruna
Fakultet dramskih umetnosti, Beograd - Velimir Luki�: Valpurgijska no�, klasa prof. Milenka Mari�i�a
Sve predstave su igrane na Tribini mladih u jednom danu od 10 do 18 �asova. Sve �kole, sem skopske, do�le su na Susret sa doma�im tekstovima, vode�i ra�una o programskom na�elu JPI, festivalu isklju�ivo doma�e drame.
Mada je prvi Susret bio tek probijanje leda, ocenjen je u Katalogu kao uspe�an, jer je probudio interesovanje za Pozorje mladih. Iz Kataloga vidimo da Violi� mudro zagovara radne susrete, jer za takmi�enje postoji Me�unarodni festival studentskih kazali�ta u Zagrebu (IFSK), a praktikuju se i razmene akademija. Stoga Violi� koncipira tri slede�a susreta na ovaj na�in: drugi �e biti posve�en problemima scenskog govora, tre�i scenskom pokretu a �etvrti - pedagogiji glume.
Svaki susret treba da traje tri dana.

II Susret mladih - 1974, 18-20. april, Teatar Ben Akiba
Program:
Izlaganja pra�ena prakti�nim demonstracijama i diskusijama nastavnika tehnike glasa, dikcije i scenskog govora. U�estvuju studenti i nastavnici �etiri �kole.
VM�, Skoplje: recital narodne poezije, prikaz metoda rada na tehnici govora sa studentima I, II i III g. prof Ilija D�uvalekovski
Akademija, Ljubljana - Uvodna informacija o scenskom govoru: Janko Moder; tehnika glasa i disanja, nastavnik Jera Cetinova, tehnika govora Ana Mlakar, umetni�ki govor - Rudi Kosma�
FDU, Beograd - Tehnika glasa sa demonstracijama prof. Ljerka Pej�i�; scenski govor dr Branivoj �or�evi�
Akademija, Zagreb - Govor na sceni Tonko Lonza, ogledni �as prve godine; umetni�ki govor dr Ivo �kari�, ogledni �as III g. Problemi interpretacije poezije Zlatko Crnkovi�; ogledni �as IV g: od analize jezi�kih elemenata do govorne interpretacije, Vladimir Geri�
Referati nastavnika izazvali su zanimljiv i koristan razgovor u�esnika Susreta.

III Susret mladih - 1975, 17-19. april, Teatar Ben Akiba
Tre�i Susret je bio posve�en scenskom pokretu.
"Pozitivni rezultati pro�logodi�njeg Susreta mladih pokazali su potpunu opravdanost ovakvog trogodi�njeg projekta koji predstavlja tematski osmi�ljeni i zatvoreni ciklus: Rije� - Pokret - Gluma. (...) Iskustvo lanjske godine kazuje nam da diskusija, �to se po programu odr�ava poslednjeg dana, treba biti pripremljena tako da bude odista razmjena i konfrontacija razli�itih mi�ljenja a ne tek informacija u vidu �itanja referata koji ne ostavljaju vreme za analizu i debatu. Ove godine �e stoga svi referati biti tiskani i umno�eni unaprijed, te �e se pravovremeno podijeliti u�esnicima Susreta kako bi, pripremljeni, mogli pratiti demonstarcije i uzeti �ivljeg u�e��a u zavr�noj diskusiji" - bele�i u Katalogu SP Bo�idar Violi�.
I odista, ovako radno usmereni Susreti mladih pokazali su se veoma korisni i raznovrsnim iskustvima su obogatili sve u�esnike.
Program:
Akademija, Ljubljana - Samostalne studije studenata. Nastavnici France Jamnik, Igor Pretnar i Lojzka �erdin
Filozofski fakultet, Otsek za scenske umjetnosti, Sarajevo - Prvi put u�estvuje na Susretima sa programom za scenski pokret. I i II godina glume, nastavnici Nevenka Petrovi�, Ka�a Dori�, dr Josip le�i� i Aleksandar D�uverovi�
VM�, Skoplje - Uvodne ve�be, stilovi i igre, ma�evanje - duel. Rad sa dvadeset pantomimskih elemenata i rad sa neutralnim i ekspresivnim maskama. Nastavnici: Tatjana Petkovska i Nikola Aslimovski
FDU, Beograd - Uvodna informacija sa demonstracijama: scenski pokret Dragoslav Jankovi�; akrobatika Pavle Bu�a; ma�evanje Stanislav �ivkovi�; balet Jovanka Bjegojevi�
Akademija, Zagreb - Istra�ivanje govora i komunikacije pokretom u okviru studija glume. Psihofizi�ke pripreme i vje�be, improvizacije s akcentom na pokret kao sastavni deo celokupne gluma�ke ekspresije. Nastavnici: Ivica Boban, Ilija Smoljanovi�, Izet Hajdarhod�i�, Jo�ko Juvan�i� i Tomislav Durbe�i�
Javni �as istaknutog francuskog pantomimi�ara i pedagoga �aka Lekoka, koji je visokim dometom svoje umetnosti i dragocenim iskustvom pru�io prvorazredan doprinos temi ovih Susreta, bio je do�ivljaj koji se pamti.
Kao pripremni materijal za ove Susrete, SP je objavilo �itanku za glumce Pokret - govor tela, koju je priredila Ognjenka Mili�evi�. �itanka mo�e korisno da pro�iri znanja studenata glume i re�ije i uputi ih da se bave tehnikama koje �kola jo� nije obuhvatila programom nastave.
U Pozorju je brigu o pripremi materijala za Susret mladih vodio generalni sekretar Pozorja Zoran T. Jovanovi�, koji je ujedno bio i urednik izdava�ke delatnosti Pozorja, te je tako omogu�io publikovanje nekoliko sveski koje se i danas koriste.

IV Susret mladih - 1976, 16-18. april, Petrovaradinska tvr�ava
Ovaj Susret mladih, posve�en metodologiji nastave glume, bio je zavr�ni deo Violi�evog programskog koncepta, koji je na tom Susretu preuzela da ostvari prof. Ognjenka Mili�evi�.
Po�to su na prvom Susretu u�estvovale uglavnom IV godine sa svojim predstavama, bilo je korisno videti i uporediti programe i metode rada sa I, II i III godinom glume. Novosadska Akademija bila je trodnevni doma�in Susreta. Naime, da bi razmena iskustava, razgovori i prakti�an rad doprineli �to celovitijem sagledavanju problema u �kolovanju glumaca, bilo je va�no obezbediti rad u radnim, �kolskim uslovima. Sagledavanje kako se u praksi ostvaruju programi predmeta donelo je pored informacija i dileme, pitanja i sumnje, �to, korisnije od svakog slaganja, ovaj fenomen obezbe�uje od zatvaranja, �ini ga �ivim i sposobnim da se suo�i sa druga�ijim iskustvima.
Program studenata I godine: Akademija Novi Sad, prof. Milenko Mari�i�; Vi�a pedago�ka �kola, Pri�tina, prof. Adete Ga�i; FDU, Beograd, prof. Predrag Baj�eti�; VM�, Skoplje, prof. Ljubi�a Georgijevski
Program II godine: Akademija Novi Sad, prof. Milenko Mari�i�; VP�, Pri�tina, prof. Adete Ga�i; FDU, Beograd prof. Minja Dedi�; VM�, Skoplje prof. Vukan Dinevski Program III godine: FDU, Beograd, prof. Milenko Mari�i�, VM�, Skoplje, Vukan Dinevski, Akademija, Ljubljana, prof Polde Bibi�
Kao gosti Susreta mladih pokazali su svoj program studenti Pomona koled�a, USA, sa prof. Dejvidom Flejtonom. Njihov program je bio zanimljiv izme�u ostalog i stoga �to su u postupku bogato koristili kalisteniju i Tai-�i-�uan - u pedagogiji scenskog pokreta i glumi - u nas skoro potpuno nepoznato podru�je. Susret je otvorio, u dobrom delu pratio njegov rad i intervenisao korisnim sugestijama Georgij Paro, umetni�ki direktor SP i sam pedagog zagreba�ke Akademije.

V Susret mladih - 1977, 16-23. april
Sedam dana na poljoprivrednom dobru "Panonija" u Ba�koj Topoli kao dramska radionica, uz u�e��e grupe nastavnika i studenata na zajedni�ki unapred dogovorenom zadatku: V. �ekspir: Bogojavljenska no�, dve scene iz II �ina. Rad na postavljenom zadatku ima nameru da upozna i proveri metod rada u nastavi glume sa te�njom da se izbegne demonstracija rada jedne �kole ve� da se upoznaju metodi rada drugih i da se, rade�i spontano sa drugim nastavnicima, a nastavnici sa studentima drugih �kola - izlo�e novim uticajima, drugom na�inu mi�ljenja i re�niku, razlikama u pristupu dramskom �tivu, scenskoj radnji, ritmu, mestu i vrsti improvizacije u okviru fiksirane scene. Od sedam dramskih �kola do�le su samo tri (Skoplje, Novi Sad i Beograd). U poslednjem trenutku su stigli studenti prve godine iz Zagreba, o programu neobave�teni i nepripremljeni, ali vrlo orni za rad. Ljubljana je iz objektivnih razloga otkazala u�e��e, Pri�tina iz objektivnih i subjektivnih. Sarajevska �kola je poslala svoje prvake, tako da se ipak skupilo brojno dru�tvo. Sa studentima su radili profesori Milenko Mari�i�, Ognjenka Mili�evi�, Ana Jaj�anin, Katarina Dori�, Ljubi�a Georgijevski i Radovan Grahovac. Dva dana je gostovala prof. Todorka Kondova sa dvojicom studenata iz Skoplja a radila je sa studentima Zagreba i Sarajeva. Jedan dan boravka prof. Ivice Boban iskori��en je za zajedni�ki �as svih studenata. Uslovi rada bili su veoma povoljni. Prikazan je i ruski film Bogojavljenska no� i emitovane dve zadate scene iz engleske predstave. Za ovaj susret pripremljen je i prevod knjige D�ozefa �ajkina Prisutnost glumca. Rad nastavnika sa studentima drugih �kola bio je obostrano instruktivan i podsticajan tako da je na zavr�nim razgovorima do�lo do masovnog zahteva da �kole obavezno uvedu praksu poziva nastavnika drugih �kola na gostovanje ili razmenu.2
Radionica je, u te�nji da predlo�i mogu�i model zdravog �ivota i pripreme za rad glumca, pozvala i nastavnike pokreta i akrobatike da pomognu u ostvarenju zami�ljenog plana. Restoran je kuvao za u�esnike zdravu hranu a �ematski raspored jednog dana je ovako izgledao:
7.30 - 8 glum�eva jutarnja higijena: ve�be zagrevanja, trening na otvorenom, ve�be glasa (predvi�en animator)
8.30 - 9 - doru�ak
9 - 11 rad po grupama na zadatku
11 - 12 odmor
12 - 14 nastavak rada po grupama
14 - 16 ru�ak i odmor
16 - 18 rad po grupama - izmena grupa
18 - 20 odmor i ve�era
Gledanje filmova, poseta predstavama SP. Muzika. Radionica "polupe�enih ideja"
Pokretna biblioteka
Rukovodilac V Susreta mladih Ognjenka Mili�evi�

VI Susret mladih - 1978, 17-19. april, Tribina mladih
Ovaj Susret je na izvestan na�in zatvorio krug razmatranja posve�en pedagogiji glume, obrazovanju glumca: po�ev od Susreta posve�enog govoru na sceni, preko pokreta do programa za glumu I, II, i III godine, te do najosetljivijeg zahteva da se demonstrira metod rada na jedinstveno predlo�enom primeru. Ovaj Susret ima nameru da se povedu temeljni razgovori o pedago�koj zavr�nici, uslovima za predstavu u okviru svake �kole, broju predstava u kojima student pred publikom proverava iskustvo u toku �kolovanja.
Program:
Akademija, Zagreb - Dramatizacije �ehovljevih pripovedaka u re�iji Izeta Hajdarhod�i�a, sa klasom prof. Tomislava Durbe�i�a
VM�, Skoplje - Diplomska predstava Izgubljeni sin Alekseja Arbuzova, klasa profesora Vukana Dinevskog i Ljubi�e Georgijevskog
Akademija, Novi Sad, odeljenje na ma�arskom - Diplomska predstava A. Nikolaja: Vidikovac, D. Kempton: Po�ivali�te, D�. Sanders: Mladenci - klasa prof. Lasla Patakija
FDU, Beograd - J. St. Popovi�: Zla �ena, u re�iji studenta II g. �arka Miladinovi�a, klasa prof. Dimitrija �urkovi�a i ispitna predstava III g. glume u klasi prof. Predraga Baj�eti�a
Susret su kao posmatra�i pratili studenti iz Sarajeva i Ljubljane.

VII Susret mladih - Me�unarodni kolokvijum '79, 14-16. april
Tri dana u Akademiji umetnosti na Petrovaradinskoj tvr�avi.
�ehov u vi�njiku savremenog teatra - Problemi - Izazovi
�ehov - klasik modernog teatra: izazov za glumca, problem za reditelja
Urednik Susreta mladih i Kolokvijuma '79 Ognjenka Mili�evi�, FDU
Ove godine Susret mladih postaje Me�unarodni kolokvijum koji �e raspravljati jednu teatarski �ivu temu i uz u�esnike iz inostranstva okupiti mlade, jo� mlade i ve�no mlade glumce, reditelje, dramaturge, scenografe, kostimografe i muzi�are iz cele zemlje. To �to Susreti postaju me�unarodni treba razumeti kao nameru da se tom skupu da nova dimenzija.
Kolokvijum - razgovor, dogovor na zadatu temu podrazumeva pripremu, razmenu ideja, njihovu proveru iz razli�itih uglova, razmi�ljanja ali u zajedni�kom radu, �to se u praksi retko de�ava. Kad stru�njaci razgovaraju, onda rade koriste�i tehniku i metod struke, �to �e re�i analiziraju, demonstriraju, probaju, improvizuju, ve�baju, saop�tavaju, brane, koriste predstavu, odlomak, scenu, film, traku, skicu, maketu... Me�unarodni - zna�i potrebu da se na�a iskustva i ideje dovedu u odnos s onim �to rade i na�inom na koji misle drugi i drugde.
Sto�er skupa trebalo je da bude Anatolij Efros, reditelj iz Moskve sa bogatim iskustvom uspe�nog rada na �ehovljevim dramama, ali je, posle dugotrajne prepiske i preciznog dogovora o svakom detalju saradnje - u poslednjem trenutku otkazao u�e��e. Tako je jedini strani u�esnik bio Aleksa Visarion, rumunski pozori�ni i filmski reditelj, profesor Instituta Kara�ale u Bukure�tu. Ekspliciraju�i dve verzije Ujka Vanje i rediteljsku partituru za Tri sestre, koje tek treba da radi, pobudio je �ivo interesovanje svojevrsnim �itanjem �ehovljevog dramskog dela.
Dejan Mija�, reditelj i profesor FDU izlo�io je svoj metodolo�ki postupak na primeru po�etne scene Vi�njika u radu sa glumcima Ateljea 212. Prof. Predrag Baj�eti� izlaganje O didaskalijama kod �ehova stavio je u istorijski kontekst odnosa �ehov - MHT, istra�uju�i istovremeno �anrovsku prirodu Vi�njika. Knji�evnik i prof. FDU Jovan Hristi� saop�tio je deo svoje studije o �ehovu - Prostor u �ehova - analiziraju�i izbor, opis i funkciju prostora u "velikim dramama". U radu kolokvijuma oglasila su se �ezdeset i dva u�esnika a me�u njima i ve�no mladi sedamdesetogodi�nji Dimitar Kjostarov, reditelj iz Skoplja.
Pre po�etka kolokvijuma SP je objavilo publikaciju �ehov u vi�njiku savremenog teatra, sa rediteljskim zabele�kama o Vi�njiku Strelera, Krej�e, Efrosa, Tovstonogova i Pintilijea, u izboru i sa predgovorom Ognjenke Mili�evi�.

VIII Pozorje mladih - 1980, 18-19. april, Akademija umetnosti Novi Sad
Prostor - dramsko lice
Urednik i moderator Ognjenka Mili�evi�
U poslednjoj deceniji istra�iva�ki napori najzanimljivijih teatara i grupa i onda kad preispituju klasiku - Peter �tajn, Luka Ronkoni, Klaus Mihael Griber, Ro�e Plan�on, Piter Bruk, Anatolij Efros, Otmar Krej�a, �or�o Streler, Jozef Svoboda, Rekalkati, Damijani - i onda kad kreiraju novu dramaturgiju - Je�i Grotovski, Robert Vilson, Piter Bruk, D�ozef �ajkin, Eu�enio Barba - u stvari, iznova formuli�u scenski prostor. Izme�u italijanske scene i Brehtovog epskog prostora definitivno je napu�tena, izlomljena, jo� do nedavno vladaju�a centralna perspektiva baroknog teatra. Postavljeni su novi zahtevi - da li i kako savremeni teatar po�inje da ih re�ava?
Vitalnost teme je diktirala i su�tinu razgovora i digresije na tragu pravih pitanja: kako najcelishodnije iskoristiti dati prostor? Da li smo uvek svesni dramske funkcije prostora? Pona�anje u prostoru - diktat ili jezik prostora? �ta nova dramaturgija nudi kao prostor? Nova tehnologija? Novi materijali? Prostor - vreme savremenog teatra? Ideje i iskustva izlagali su i razgovarali: Stojan �eli�, slikar, reditelji Ljubomir Dra�ki�, Miro Me�imorec, Georgij Paro, scenografi Meta Ho�evar, Miodrag Taba�ki, Drago Turina, psiholog �arko Kora�, dizajner Slobodan Ma�i�, dramaturg Borka Pavi�evi�. Arhitekta Bogdan Bogdanovi� poslao je prilog - razmi�ljanje o temi. Izbor tekstova sa kolokvijuma i relevantnih tekstova o prostoru sa�inila je Ognjenka Mili�evi� a izdalo SP pod nazivom Prostor - dramsko lice.

IX Pozorje mladih - 1981, 5-6. jun, SNP Horska sala
Dva dana rada na temu Koreni na�eg teatra - Sterija. Ponovno �itanje Sterijinih tekstova koji ne dopiru na na�e scene; iskustva nekih tuma�enja (Gavela, Mija�); razlu�iti �ive tokove Sterijine dramske poetike, samo su neke od namera koje je preglo da razmatra Pozorje mladih, koriste�i slobodne forme.
Program: Sterija - retorika, scenski esej. Scene iz Pokondirene tikve (glumci SNP-a) i �enidbe i udadbe (glumci somborskog pozori�ta), poznatih re�ija Dejana Mija�a. Posle uvodnog slova o iskustvu i isku�enjima u pripremi Sterijinih dela, Mija� je komentarisao prikazane scene.
�to znam drugo nego smejati se, pripremila asistent Gorica Popovi� sa studentima II g. glume, klasa prof. Predraga Baj�eti� a, FDU
Projekat Sterija, studenti III g. glume i re�ije Novosadske akademije, klasa prof. Dimitrija �urkovi�a, koji je dao i uvodno izlaganje
U razgovorima o vi�enom u�estvovali prof. Boro Dra�kovi�, dr Josip Le�i� i studenti prisutnih �kola.

X Pozorje mladih - 1982, 31. maj SNP, Rasporedna sala
Alternativno pozori�te u Jugoslaviji - iskustva samostalnih pozori�nih grupa. Moderator Ognjenka Mili�evi�
Skoro tri decenije deluju, gase se i ponovo nastaju samostalne pozori�ne grupe. Sa ruba teatarskog �ivota pomeraju se prema centru interesovanja i stru�njaka i publike. Vitalnost im obezbe�uje biolo�ka i umetni�ka mladost koja, nezadovoljna, tra�i puteve samoizra�avanja. Bogatstvo formi postojanja, zna�ajni dramatur�ki prodori, artikulisana rediteljsko gluma�ka saradnja i, najzad, rezultati pozivaju na temeljno istra�ivanje fenomena.
Namera Pozorja mladih je da ispituju�i razloge nastanka, uslove postojanja, umetni�ke ambicije - ustanovi dru�tveno ekonomske i umetni�ke pretpostavke za njihovo delovanje u budu�nosti. Dokumentacioni dosije sa podacima o �ivotu i radu alternativnih pozori�ta u Jugoslaviji unapred su pripremili dr Dragan Klai� i Ognjenka Mili�evi�.
Iako su upu�eni brojni pozivi na sve poznate adrese, dobar broj se nije odazvao, bar ne u o�ekivanoj meri, s obzirom na pru�enu priliku da se merodavno progovori o rezultatima ali i o problemima s kojima se susre�u alternativne grupe. U dve radne sesije u�estvovali su: Vladimir Jevtovi�, Mirko Petkovi�, Milan Belegi�anin, Lado Kralj, Ivica Boban, Mirjana Ojdani�, Petar Zec, Ljubi�a Nikodinovski, Janko Marinkovi� i drugi.
Sterijino pozorje je tom prilikom formiralo Odbor Pozorja mladih: Milan Belegi�anin, reditelj, Novi Sad, Valentin Vencel, glumac, Novi Sad, Dimitrije �urkovi�, reditelj i prof, Beograd, Ljubi�a Georgijevski, reditelj i prof, Skoplje, Vladimir Ka�anski, glumac, Novi Sad, Mile Korun, reditelj i prof, Ljubljana, Sulejman Kupusovi�, reditelj, Sarajevo, Boris Maksimovi�, scenograf, Novi Sad, Dejan Mija�, reditelj i prof, Beograd, Ognjenka Mili�evi�, teatrolog i prof, Beograd (predsednik) i Georgij Paro, reditelj i prof, Zagreb.3
To je ujedno bilo i poslednje Pozorje mladih koje je koncipirala i vodila Ognjenka Mili�evi�.4

XI Pozorje mladih - 1983, 27-31. maj, Ben Akiba
Pozorje mladih traje pet dana a predstave se igraju u "Ben Akibi". Nova koncepcija koju su odobrili svi odbori Sterijinog pozorja podrazumeva izvo�enje studentskih predstava ili delova predstava, koje su nastale u nastavnom procesu. Da bi studenti organizovali razgovore o svojim predstavama, odlu�eno je da svi u�esnici Pozorja mladih borave u Novom Sadu sve vreme trajanja festivala.
Program:
Akademija, Zagreb - podru�no odeljenje Osijek - E�en Jonesko: Instrukcija, re�ija nastavnik Damir Muniti�
Akademija, Sarajevo - Biografije, re�ija doc. Boro Stjepanovi�
FDU, Skoplje - J. O'Nil: Dugo putovanje u no�, re�ija prof. Ljubi�a Georgijevski
FDU, Beograd - V. �ekspir: Ri�ard III, re�ija student Radmila Vojvodi�, klasa prof. Dimitrija �urkovi�a
Akademsko pozori�te "Promena", Novi Sad - Aleksandar Vvedenski: Jelka kod Ivanovih, re�ija studenta Harisa Pa�ovi�a, klasa prof. Bore Dra�kovi�a
Krajem 1983. odr�an je u Sterijinom pozorju sastanak s predstavnicima visokih pozori�nih �kola. Zaklju�ci: Pozorje mladih nema takmi�arski karakter; jednoglasna odluka: predstave koje se igraju na Pozorju mladih moraju biti gra�ene na tekstu jugoslovenskog pisca.

XII Pozorje mladih - 1984, 29. maj-2. jun, SNP, Mala sala
I ve� na prvom Pozorju mladih posle jednoglasne odluke, sve sami doma�i pisci: Harold Pinter, Euripid, Milan Kundera i Peter Vajs! Znalo se da �kola ne podnosi ograni�enja. Do danas su na Pozorju mladih izvedene 53 predstave po stranim tekstovima a 25 po doma�im!
Program:
FDU, Skoplje - Harold Pinter: Ro�endan, diplomska predstava, klasa doc. Slobodana Unkovskog
Akademija, Sarajevo - Euripid: Ifigenija u Aulidi, III g. glume, klasa doc. Bore Stjepanovi�a
FDU, Beograd - Milan Kundera: Eduard i bog, godi�nji ispit III g. re�ije, student Ljiljana Todorovi�, klasa prof. Miroslava Belovi� a, asis. Nikola Jefti�
Akademija Novi Sad - Peter Vajs: Mara/Sad, diplomska predstava studenta Harisa Pa�ovi�a, klasa prof. Bore Dra�kovi�a
Akademija, Zagreb - Umjetnost pokreta, IV g. glume, prof. Ivica Boban
Odsutna Akademija Ljubljana. Veliko interesovanje za predstave Pozorja mladih.

XIII Pozorje mladih - 1985, 29 maja - 3 juna, SNP Mala sala
Program:
Akademija Novi Sad - Mom�ilo Nastasijevi�: Kod ve�ite slavine, reditelj Du�an Torbica, IIIg. re�ije, klasa prof. Vlatka Gili�a
FDU, Skoplje - Ivan Cankar: Sablazan u dolini �entflorijanskoj, diplomska predstava klase doc. Vladimira Mil�ina, asis. Simeon Damevski
Akademija, Ljubljana - �on O'Kejsi: Plug i zvezde, II g. glume u klasi doc. Kristijana Muka i Du�ana Mlakara. Tehn. vo�stvo: Toma� Pandur
Akademija, Zagreb - Semjuel Beket: Katastrofa i Igra, deo ispitne produkcije, klasa Damira Muniti�a i Tomislava Radi�a
FDU, Beograd - Na na�in Aleksandra Popovi�a, III g. glume, klasa prof. Minje Dedi�a
Akademija, Sarajevo - Ples osamdesetih, projekat iz scenskog pokreta, III. g glume, klasa doc. Emira Kusturice, pripremio Mladen Materi�

XIV Pozorje mladih - 1986, 28. maj-2. juna, SNP, Mala sala
Program:
Akademija Novi Sad - Bora �osi�: Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, III g. glume, klasa prof. Radeta Markovi�a, asis. Verica Milo�evi�
Akademija, Sarajevo - Anton �ehov: Ujka Vanja, III g. glume, klasa prof. Bore Stjepanovi�a
Akademija, Zagreb - Georg Bihner: Vojcek, III g. glume, klasa Borne Baleti�a, mentor Kosta Spai�
FDU, Skoplje - Molijer: Tartif, III. g glume, klasa prof. Ljubi�e Georgijevskog
FDU, Beograd - Hajner Miler: Filoktet, III g. re�ije, student �eljko �uki�, klasa prof. Borjane Prodanovi� i Svetozara Rapaji�a

XV Pozorje mladih - 1987, 28-31. maj, SNP, Mala sala
Redukciju programa izazvalo pomanjkanje sredstava. Oslonac na Novi Sad i Beograd, za �iju realizaciju nisu potrebna velika sredstva a iz ostalih �kola po pet studenata i jedan nastavnik.
FDU, Beograd, otkazao u�e��e zbog nepodesnog termina.
Program:
Akademija, Novi Sad - Hajner Miler: Hamletma�ina, III g. glume i re�ije u klasi prof. Bore Dra�kovi�a, student Nikita Milivojevi�; Vukov put, scenski kola�, II g. glume, klasa prof. Branka Ple�e
Akademija, Sarajevo - E�en Labi�: Dajte da se zagrlimo, Folvil, diplomska predstava klase doc. Nenada Dizdarevi�a
Akademija, Novi Sad - Miklo� Hubai: Igre apsolutne vlasti, ispit II. g glume na ma�arskom, klasa prof. Mihalja Viraga

XVI Pozorje mladih - 1988, 27. maj-1. jun, SNP
Program:
Akademija, Zagreb: Miroslav Krle�a: Adam i Eva, III g. glume, klasa prof. Georgija Para
Akademija, Ljubljana: V. �ekspir: Otelo, studenti glume i re�ije; adaptator i reditelj Aleksandar Gurc
FDU, Skoplje: E�en Jonesko: �ak ili pokornost, diplomski ispit, klasa prof. Ljubi�e Georgijevskog
FDU, Beograd: Slavomir Mro�ek: Karol, ispit III g. re�ije, klasa prof. Dimitrija �urkovi�a, reditelj Dragan Peri�i�. Ispit ostvaren uz saradnju prof. Slavenka Saletovi�a i klasa glume prof. Milenka Mari�i�a i prof. Arse Jovanovi�a
Akademija, Novi Sad: Semjuel Beket: Koraci, ispitna predstava re�ije Mirjane Vukomanovi�, klasa prof. Vlatka Gili�a

XVII Pozorje mladih - 1989, 27-31. maj, SNP
FDU, Skoplje: Goran Stefanovski: Duplo dno, klasa za re�iju i glumu, prof. Ljubi�a Georgijevski, asis. Suzana Kirand�iska
Akademija, Ljubljana: Program umetni�kog teksta, Dane Zajc: Voranc; Gregor Strni�a: Samorog; H.Broh - J. Udovi�: Poslednja erupcija ludila koja je slavila sebe, IV g. glume, prof. �tefka Drolc
FDU, Beograd: Edvard Bond: Spaseni, III g. glume, klasa prof. Milenka Mari�i�a, asis. Branislav Mi�unovi�
Akademija, Zagreb: Harold Pinter: Paziku�a, klasa prof. Jo�ka Juvan�i�a, asis. Kre�imir Dolen�i�
Akademija, Novi Sad: Stanislav Vitkjevi�: Ludak i opatica, diplomska predstava na ma�arskom jeziku, klasa prof. Mihalja Viraga
Akademija, Sarajevo: V. �ekspir: San letnje no�i, III g. glume, klasa prof. Bore Stjepanovi�a, dramaturg D�evad Karahasan

XVIII Pozorje mladih - 1990, 27. maj-1. jun, SNP
FDU, Beograd: Henrik Ibzen, Nora, II g. glume, klasa prof. Vladimira Jevtovi�a i doc. Gordane Mari�
FDU, Skoplje: �ivko �ingo: Tajna ve�era kod druga Arse, fragmenti o terorizmu i nasilju, III g. glume, klasa prof. Vladimira Mil�ina, asis. Suzana Kirand�iska
Akademija, Sarajevo: Goran Stefanovski: Divlje meso, klasa prof. Miralema Zub�evi�a
Akademija, Novi Sad: Slavomir Mro�ek: Tango, diplomska predstava klase prof. Radeta Markovi�a, vi�i stru�ni saradnik Verica Milo�evi�
Akademija, Ljubljana: Harold Pinter: Ro�endan, diplomska predstava, mentor za glumu Boris Kavaca, mentor za re�iju Du�an Jovanovi�, mentor za dramaturgiju Andrej Inkret
Akademija, Zagreb - J. St. Popovi�: Pokondirena tikva, klasa prof. Izeta Hajdarhod�i�a, stru�ni saradnici: prof. �ur�a �kavi� i Stevan �alaji�, glumac SNP-a

1990-2000: Decenija koju su pojeli skakavci!

Povodom obnove Pozorja mladih na sastancima sa predstavnicima �kola utvr�ena su na�ela o obnovi: - Pozorje mladih se odr�ava u vreme Sterijinog pozorja, posle predstava u takmi�arskom programu; - Svi u�esnici boravi�e u Novom Sadu sve vreme trajanja Pozorja mladih; - Svaka �kola ima�e svoj dan koji �e ispuniti po sopstvenom izboru; - O prikazanom projektu razgovara�e se sutradan; Gost Pozorja mladih, doma�i ili strani, prati�e neki od programa i nakon toga �e se razgovarati. Za obezbe�enje sredstava SP �e se obratiti ministarstvima kulture i prosvete.

Pozorje mladih 2000, 27. maj-2. jun, Kulturni centar, Pozori�te mladih
FDU, Beograd - Ro�e Vitrak: Viktor ili deca na vlasti, III g. glume, klasa doc. Biljane Ma�i�, asis. Pavle Lazi�
Akademija, Banja Luka - Maksim Gorki: Na letovanju, II g. glume, klasa prof. Nenada Boji�a, asis. �eljko Mitrovi�
FDU, Cetinje - Frank Baum: �arobnjak iz Oza, diplomska predstava klase prof. Bore Stjepanovi�a
FU, Pri�tina-Varvarin - V. �ekspir: Bogojavljenska no�, III g. glume, klasa prof. Svetozara Rapaji�a, asis. Igor Damnjanovi�
Akademija Bra�a Kari� - J. St. Popovi�: La�a i parala�a i Pokondirana tikva, odlomci, klasa prof. Branislava Cige Jerini�a, asis. Boris Pingovi�
Akademija, Novi Sad - �arls Mi: Berlinski krug kredom, III g. glume, klasa prof. Vide Ognjenovi�, asis. Predrag Mom�ilovi�
Sve �kole su predstavile aktivnost i planove za otvaranje novih odseka. Cetinje je predlo�ilo letnje susrete kojima bi ono bilo doma�in. Prof. Boro Stjepanovi� je predstavio svoje tri knjige Gluma I, Gluma II (izdava� Sterijino pozorje) i Audicija, priru�nik za prijemni ispit.
Studenti su pokazali i svoje samostalne radove iz oblasti pozori�ta i filma.

Pozorje mladih 2001, 2-7. jun, KCNS
Na sastanku predstavnika visokih �kola tema: program ovogodi�njeg Pozorja mladih. Zaklju�ak: "Na�initi kvalitativni pomak u koncepciji pripremom zajedni�ke produkcije celove�ernjeg programa, koji bi bio prikazan na zavr�etku Sterijinog pozorja. Za koordinatora je odre�en prof. Slavenko Saletovi�, FDU, Beograd. �kole bi samostalno pripremile svoje priloge a na samom Pozorju bi se finalizirao kola�ni program". Ali, setila se prelja kudelje uo�i svete nedelje! Ve� na istom sastanku je taj zaklju�ak derogiran a ideja odlo�ena za slede�u godinu. Nikad ostvarena. Imenovan je Savet Pozorja mladih: profesori - Slavenko Saletovi� (Beograd), Ivan Klemenc (Novi Sad), Branimir Popovi� (Cetinje), Mirjana Karanovi� (Akademija BK), Miljko �indi� (Banja Luka), Milan Ple�a� (Pri�tina) i Aleksandra Kolari�, Sterijino pozorje.
Program: sve predstave se igraju u Kulturnom centru u 23 �asa.
Akademija Bra�a Kari� - Ulazimo u likove, na tekstovima Du�ana Radovi�a, A. �ehova, Nikolaja Koljade, II g. glume, klasa prof. M. Karanovi�
FDU, Cetinje - V. �ekspir: San letnje no�i, adaptacija i re�ija Ana �or�evi�, diplomska predstava klase glume doc. Branimira Popovi�a
Akademija Banja Luka - Anri Mi�o: Ma�tarije, scenski kaleidoskop, III g. glume, klasa prof. Nenada Boji�a, asis. �eljko Mitrovi�
Akademija, Novi Sad - �as glume (Alen Ejkborn, Biljana Srbljanovi�, A. �ehov, Ugo Beti, A. Ostrovski, Pecija Petrovi�) II g. glume, klasa prof. Petra Bani�evi�a, asis. Milan Pletl
FU, Pri�tina - �arls Bukovski: �avo je bio vru�, III g. glume, klasa doc. Milana Ple�a�a, asis. Dragana Jovanovi�
FDU, Beograd - Komendija�i, scene sa pevanjem iz srpskih komedija, II g. glume, klasa prof. Predraga Baj�eti�a, saradnik Anita Man�i�

Pozorje mladih 2002, 2-8. jun
Zbog nedostatka sredstava skra�uje se boravak studenata na tri dana. Nijedna institucija ne odre�uje namenska sredstva za ovu manifestaciju, ni ministarstva, ni �kole.
Program:
Akademija, Novi Sad - Otkrivanje karaktera, III g. glume, klasa prof. Petra Bani�evi�a, stru�ni saradnik Milan Pletl
FDU, Beograd - Aleksandar Popovi�: Smrtonosna motoristika, II g. glume, klasa prof. Gordane Mari�, saradnik �anko Tomi�. U pripremi u�estvovali studenti scenografije i kostimografije FPU iz klase prof. Geroslava Zari�a i Jasne Dragovi�, kao i studenti grupe za snimanje i obradu zvuka FDU
Akademija Banja Luka - Vasilij �uk�in: Do tre�ih petlova, III g. glume, klasa doc. Jelene Trepetove-Kosti�, asis. Sla�ana Vukejlovi�
FU, Pri�tina - Rad na �anru (Rucante, Kamoleti, �ehov, Jonesko), III g. glume, klasa prof. Bo�ka Dimitrijevi�a, asis. Vladimir Posavac
Akademija Bra�a Kari� - �anr-varijacije (�ekspir, Goldoni, Molijer), III g. glume, klasa prof. Vladimira Jevtovi�a
FDU, Cetinje - Pol Zindel: Dejstvo gama-zraka na sablasne nevene, III g. glume, klasa prof. Bore Stjepanovi�a, ispit samostalno uradila Dubravka Vukoti�
Akademija, Novi Sad - Hoze Trijana: No� ubica, III g. glume na ma�arskom jeziku, klasa prof. �er�a Hernjaka, asis. Zoltan Mezei

Pozorje mladih 2003, 28. maj-3. jun, KCNS
Nere�en problem finansiranja koji u pitanje dovodi princip boravka svih studenata sve vreme trajanja Pozorja. Akademije ne donose dekor ni rekvizitu, te Kulturni centar postaje uslu�ni poligon za sve akademije.
Program:
Akademija, Novi Sad - T.E.A., varijacije na dvadeset i dve re�i, II g. glume na ma�arskom jeziku, klasa prof. Lasla �andora, saradnik Gabor Na�pal
FDU, Beograd - Igramo Nu�i�a, II g. glume, klasa prof. Biljane Ma�i�, asis. Pavle Lazi�
FDU, Cetinje - Neboj�a Rom�evi�: Karolina Nojber, III g. glume, klasa prof. Bore Stjepanovi�a, asis. Dubravka Vukoti�
Akademija Bra�a Kari� - Eshil&Play �ekspir, III g. glume, prof. Predrag Ejdus, asis. Predrag Stojmenovi�
Akademija Banja Luka - Branislav Nu�i�: Mister dolar, III g. glume, prof. Svetozar Rapaji�, asis. Maja Kolund�ija
FU, Pri�tina-Zve�an - Nikolaj Koljada: Bajka o mrtvoj carevoj k�eri, III g. glume, klasa prof. Jovice Pavi�a
Akademija, Novi Sad - Tadeu� Ru�evi�: Kartoteka, III g. glume i re�ije, prof. Boro Dra�kovi�, asis. Marijana Prpa-Fink, Aleksandar Davi�

Pozorje mladih 2004, 27. maj-3. jun, KCNS
Odlukom Upravnog odbora Sterijinog pozorja u program je uvr�tena i Akademija lepih umetnosti iz Beograda. Sve predstave u Kulturnom centru po�inju u 24 �asa.
Program:
Akademija, Novi Sad - Hans Zaks: �ibanje, III g. glume, prof. Ljuboslav Majera, saradnik Predrag Mom�ilovi�
Akademija Bra�a Kari� - Scene iz gr�kih tragedija, Antigona, Hipolit, Persijanci, III g. glume, prof. Neboj�a Dugali�, saradnik Borislav Grigorovi�
FU, Pri�tina - Neboj�a Rom�evi�: Grobljanska ulica, I g. glume, prof. Svetozar Rapaji�, asis. Igor Damnjanovi�
Akademija lepih umetnosti, Beograd - Branislav Nu�i�: Sumnjivo lice, III g. glume, prof. Olivera Je�ina
FDU, Beograd - Aleksandar Galin: Audicija, III g. glume, prof. Vladimir Jevtovi�, asis. Sr�an Karanovi�
Akademija, Novi Sad - Line Knutson: Vreme se pribli�ava, III g. glume na ma�arskom, prof. Laslo �andor, asis. Gabor Na�pal
Akademija, Banja Luka - Dobrica �osi�: Koreni, III g. glume prof. Vladimir Jevtovi�, asis. �eljko Mitrovi�
FDU, Cetinje - Pet pri�a o �enama, po motivima drame Mire Gavrana Sve o �enama, IV g. glume, prof. Boro Stjepanovi�, asis. Dubravka Vukoti�5

* * *
Kroz Pozorje mladih pro�lo je dosad oko 1240 studenata svih visokih �kola sa ispitnim radovima, uglavnom glumaca. Danas su mnogi od njih ve� stubovi nosa�i na�eg pozori�ta. Neki - nekad studenti, sad ve� dovode na Pozorje mladih svoje studente kao profesori.
Pozorje mladih je po�elo 1973. sa �etiri akademije (Zagreb, Skoplje, Ljubljana, Beograd) da bi u zavr�noj godini Jugoslavije (1990) nastupilo �est akademija. Danas, bez Sarajeva, Skoplja, Zagreba i Ljubljane, u SCG ih ima sedam i jedna dvojezi�na (Novi Sad) a od toga su dve privatne. Samo Beograd ima tri, skoro polovinu. Dovoljno je pogledati profesorski sastav da bi se zaklju�ilo da je svima alma mater bila nekada�nja Akademija za pozori�nu umetnost, sada FDU u Beogradu. �ta to kazuje? Ma kako dobra bila ta �kola, a bila je, pretpostavka da se ona usavr�ava zahteva promene, ne preslikavanje. Preuzima se jedan model, prepisuju planovi i programi, sa metodologijom to ide te�e, a sa nedostatkom nastavnika za neke stru�ne predmete, naro�ito za tehniku disanja i govora, pogotovo.
Razlike �etiri akademije na I Pozorju mladih bile su izrazite i stimulativne. Danas bi se to te�ko moglo re�i.
Sem glumaca i reditelja (u manjini), na Pozorju mladih nema dramaturga (pisaca, kriti�ara, teatrologa) ni organizatora. Uglavnom se smenjuju predstave III i IV g. glume, retko sa nekim radom studenta re�ije; predstave se izvode u pono� kad im vreme nije i odlaze bez svake kriti�ke recepcije. Sterijino pozorje je za tri decenije Pozorja mladih imenovalo dva saveta za tu manifestaciju. Ne postoje izve�taji o njihovom radu a ideje o nekim promenama se nepripremljene prihvataju, neostvarene odbacuju.
Kakve bi se promene mogle o�ekivati od te mladosti? Pre svega bi �kole trebalo mnogo aktivnije da se pozabave Pozorjem mladih, da napuste uvelike sklerotizovani model dovo�enja predstava i kreativnije shvate mogu�nost koju pru�a Sterijino pozorje za koncipiranje dvogodi�njeg, trogodi�njeg programa koji bi stavio na tapet teme od vitalnog zna�aja za �kole, zna�i i za pozori�te i, dakako, za Pozorje. Model radionica valja promovisati kao celishodniji, korisniji za sticanje znanja i iskustva koja nisu jo� obuhva�ena �kolskim programima a pretpostavlja saradnju glumaca, reditelja, dramaturga, organizatora, scenografa, kostimografa, dizajnera svetla... Izbor stimulativnog predava�a mogao bi �kolama povratnom masom novih iskustava pomo�i da prevazi�u jedini model klasa, koji je zdrav za prve dve godine ali ne i za �etiri, i omogu�e �iroku interdisciplinarnu kreativnu nastavu. Sterijino pozorje bi anga�ovanjem neke zanimljive pozori�ne li�nosti da vodi radionicu steklo svakako pouzdanijeg poznanika, pa i prijatelja na�eg pozori�ta i doma�e dramaturgije. Ta vrsta investicija se uvek dobrim vra�a. A rad u radionici bi studentima omogu�io ne da poka�u �ta su ve� nau�ili, nego da shvate �ta bi sve jo� mogli da urade, osete i spoznaju.

..1 Ali inercija uzima danak: posle izvesnog vremena, pa sve do dana dana�njeg ta manifestacija se ponovo zove Pozorje mladih (O. M.).
..2 �kole, po prirodi trome, bez refleksa za inovacije - oglu�ile su se o taj studentski predlog (O. M.).
..3 Preglomazan da bi bio efikasan. O njegovoj delatnosti nema tragova (O. M.).
..4 Neposredno pre XI Pozorja mladih, zbog nepojamne hajke koja se u Novom Sadu povela protiv predstave Golubnja�a Jovana Radulovi�a, a u re�iji Dejana Mija�a, smatrala sam da ne postoji blagotvorna atmosfera za rad Pozorja mladih i podnela sam SP ostavku (O. M.).
..5 Zahvalnost za precizne podatke o Pozorju mladih dugujemo Alekandri Kolari� (O. M.).

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.