NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 1 godina XLI YU ISSN 0036-5734
T E A T R O N : �asopis za pozori�nu umetnost
Beograd, 2005. broj 130/131 godina XXX YU ISSN 0351-7500

Nikita MILIVOJEVI�
SE�ANJE NA PRVU LJUBAV

 

Mislim da i danas negde imam sa�uvan program i plakat sa Pozorja mladih krajem osamdesetih (pro�log veka !?)... Upravo tamo su moju predstavu Hamlet-ma�ina videli i preporu�ili "mladog reditelja'' da uradi ne�to za tre�u scenu JDP-a, tzv. "Salon". Dakle, mogao bih re�i da je Pozorje mladih bilo nekakva prekretnica za mene, po�etak "profesionalne karijere''. Slede�e godine mogao sam na ulazu u JDP, na planu proba za novu sezonu, pored imena Dejana Mija�a i Slobodana Unkovskog da pro�itam:
�ak ili pokornost, scena - "Salon", a malo dalje i svoje ime. Uspeh �aka mi je doneo novu re�iju u JDP-u, a kao nagradu i scenu "Bojan Stupica".
Verujem da nisam jedini koji je prvu �ansu dobio na Pozorju mladih. Ono je za nas studente zna�ilo mnogo toga: neke prve profesionalne korake, uslove koji su prevazilazili ispitni okvir, publiku... Sre�na okolnost je svakako bilo to da je u Novom Sadu ve� sve bilo u znaku pozori�ta, onog velikog, Sterijinog, i postojala je nekakva �ansa da se u kasnim ve�ernjim satima (uglavnom oko pono�i ), posle predstave u zvani�nom programu, pojavi neko i na va�oj predstavi. Meni se izgleda posre�ilo da sam imao prave gledaoce. U svakom slu�aju, ose�ali smo se kao deo celine, deo porodice, pozori�te je pripadalo i nama! Se�am se da sam u predstavi izmenio odnos publike i scene... publika je naime bila na pozornici, a mi smo ve�inu scena igrali u gledali�tu... (u to vreme to je bilo dosta novo re�nje, bar ja ga do tada nisam video u pozori�tu), i verujem da je upravo to poigravanje prostorom bilo preporuka da probam da nekako o�ivim i prostor "Salona". Kasnije, kada sam prvi put do�ao da vidim "Salon", pamtim da sam istoga �asa osetio �ta treba da uradim sa tom velikom pravougaonom u�ionicom, koji komad treba da radim. Mislim da od tada verujem svom instinktu, uvek poku�avam da prepoznam �ta mi govori u prvom susretu sa prostorom (glumcima, saradanicima)... a izbor prostora, u stvari uvla�enje gledaoca u predstavu kroz prostor, i dalje mi je ostala posebna strast. Igranje u podrumu, ispod scene, na brdu, tvr�avi, jezeru, u hangaru, rudniku, sru�enom pozori�tu... Ponekad mi je prostor otkrivao najdublju ideju predstave.
Se�anje na Pozorje mladih danas mi pomalo li�i se�anju na prve ljubavi... Zna�i, sa svim vrlinama i manama takvih emocija. Pre nekoliko godina hteo sam svoje studente da vodim na susrete Akademija u Novom Sadu. Mislio sam da je to ono �to sam pamtio kao Pozorje mladih, i da sada mogu ne�to sli�no, neku prvu �ansu da im ponudim, ali sam brzo shvatio da ni to, na�alost, kao i toliko drugih stvari uostalom, vi�e nije isto. Dok sam pisao ovaj tekst morao sam da se raspitam da li Pozorje mladih jo� uop�te postoji! Siguran sam da bi trebalo, jer ti susreti, prezentacije raznih metoda, sistema, radionica... promovisanje novih glumaca, reditelja (i svoju glavnu glumicu Varju �uki�, video sam i zapamtio upravo na Pozorju mladih)... ne samo da imaju opravdanje, ve� su, na neki na�in, i na�a obaveza.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.