NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 1 godina XLI YU ISSN 0036-5734
T E A T R O N : �asopis za pozori�nu umetnost
Beograd, 2005. broj 130/131 godina XXX YU ISSN 0351-7500

Lazar SIMONOVI�
KONDENZOVANO PAM�ENJE

 

Komprimovana se�anja na pozorja koja su se in continuo 50 godina igrala u Novom Sadu i nesumnjivo bila faktor u teatarskom svetu, zazivaju da se o njima govori kao o izvesnim "posvetama vremenu", vis a vis tada prisutnih mediologija, estetskih iskustava i recepcija:
Iako su predstave, prilike i vi�eno, bledele, mutirale i na kraju se preselile u "svetove ideja", ostali su neizbrisivi tragovi u polju kulture, ali i ve�ita intimna preispitivanja o spoljnim i unutra�njim prstenovima stvarnog, pojavnog i scensko iluzivnog.
Na relaciji: pronala�enja, aktiviranja, adaptiranja i igranja rafiniranih dramskih tekstova i, s druge strane, evolucijom konkretnih teatarskih standarda (osavremenjih scena, tehnike i ostalog aparata), stvorile su se prete�nosti da Novi Sad postane i stekne ne�to kao suverenitet u sferi pozori�ta i festivala, ali i da, za 50 godina, neosetno doobrazuje publiku, u ovom trenutku respektivniju u odnosu na mnoge druge sredine!
"Nagomilano vreme" me�utim, u�inilo je da predstave, vi�eno i uop�te memorisano, reinterpretiramo posredstvom fenomena kondenzovanog pam�enja... Ili, jednostavnije, uglavnom se�aju�i se emanacija velikih glumaca i odglumljenog, mo�nih predstava, scenografija i kostima, dok je mnogo �ta oti�lo u nepovrat, zaboravljeno ili, u najboljem slu�aju, negde "deponovano" poput razlivenih fresaka. Pored neuhvatljivosti tog fantoma zapam�eno potisnutog, svi oni koji su pozorja pratili ili u�estvovali (!), prosto moraju potvrditi da se obligatno radilo o izuzetnim doga�ajima, vibracijama i iskustvima. Sledi da su teatarske ku�e, trupe, skupine i pojedinci, ali i ono nemerljivo prate�e, kao na nekom defileu prononsirale dragocene tendencije, pravce, izme i stilistike, �ijih dalekose�nosti povremeno nismo ni bili svesni.
Cikli�ne mene i redosledi velikih obrazaca, na primer hod od socrealizma ka realizmu, moderne ka minimalizmima, redukcionizma ka rasko�no re�itom, ili od postmoderne, pa nadalje, funkcionisalo je preko Sterijinog pozorja jer je ova sredina (mi) sociolo�kim i politi�kim kapacitetima stajala kao dovoljno pripremljeno i otvoreno podru�je! Razmatranja kako je dolazilo do (tih) pozitivnih implementacija, ne�eg �to je �esto i u velikim evropskim teatrima bilo u povoju, direktno nas upu�uje na komplikovane anga�mane selektora, selektorskih timova i direktora Pozorja, kojih bismo se ovde, sa razlogom i du�nim pijetetom, podsetili.
Me�utim, zanimljivo je dota�i i onu te�e proverljivu dimenziju (proporciju) ili: koje su koli�ine, intenziteti i koji segmenti teatarske prakse i teorije najvi�e upu�ivani i strujali od Festivala ka nekada�njem kulturnom prostoru, okru�enju i, pau�alno, opet dalje ka Evropi!
Dakle, iz petdecenijskog lagera promi�ljanja i prakse, Sterijino pozorje je u pravcu mape pozori�nih ku�a, definitivno emitovalo nebrojena kulturno umetni�ka dobra i kaleme, koji izvesno funkcioni�u i dan danas ali pulsom prete�no ovda�njim!
Predsednik Upravnog odbora
Lazar Simonovi�
Povodom 50 godina Sterijinog pozorja

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.