S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2004. broj 1 godina XL januar-mart YU ISSN 0036-5734

k n j i g e
Miki RADONJI�
GALERIJA STERIJINIH LIKOVA
Sava An�elkovi�, STERIJINIH 80 KOMI�KIH LIKOVA, KOV, Vr�ac 2003.

 

Pa�ljiviji prou�avalac Sterijinog komediografskog opusa primeti�e da u obilju knji�evno-istorijskih i teatrolo�kih studija o dramskom stvarala�tvu jednog od najzna�ajnih srpskih pisaca devetnaestog veka, nije veliki broj onih koje na relevantan na�in govore o postupku gra�enja i oblikovanja likova. Sava An�elkovi� u svojoj knjizi detaljno razmatra nekoliko modela karakterizacije i obrazla�e kriterijume na osnovu kojih vr�i klasifikaciju Sterijinih komi�kih likova. Sasvim logi�no, on kre�e od njihovog imenovanja, prime�uju�i da: �U Sterijinim komedijama postoji bri�ljiv izbor li�nih imena. Kada se �ini da ona nisu �obi�na�, tipi�na ili (pretpostavljamo) identi�na imenima miljea u koji Sterija sme�ta komediju, na njihov izbor uti�e dominantna tema ili zacrtani karakter lika�. (str 26) Naravno, An�elkovi� uo�ava da kod Sterije nije sve ba� tako jednostavno i da jednom odre�eno ime, vrlo lako mo�e da se transformi�e, u zavisnosti od toga koliko lako junaci menjaju identitet, prilago�avaju�i se dru�tvenim prilikama i okru�enju u kojima su se na�li. U tom smislu on navodi �itav niz primera, po�ev od Jovana, An�ice i psa �utova iz POKONDIRENE TIKVE, pa do Smrdi�a, �erbuli�a i ostalih rodoljubaca iz istoimene komedije.
Najvi�e prostora u studiji posve�eno je klasifikaciji likova zasnovanoj na kriterijumu identiteta. Autor razlikuje nekoliko tipova identiteta: likovi la�nog identiteta, likovi poljuljanog identiteta, likovi identiteta u tranziciji, likovi u traganju za identitetom, branioci sopstvenog identiteta, branioci tu�ih identiteta. Za svaki od ovih tipova sledi vrlo precizna analiza na�ina na koji se oni realizuju u svakoj od Sterijinih komedija. Likovi la�nog identiteta, po An�elkovi�u, predstavljaju �odbacivanje sopstvenog identiteta i prisvajanje tu�eg, bilo da je identitet odre�enog, postoje�eg lika ili izmi�ljenog i nepostoje�eg, a radi postizanja li�nih ciljeva�. (str. 40) Oni funkcioni�u ili u parovima (Aleksa Niki�baron Goli� i Dimitrije�bedinter Mita iz LA�E I PARALA�E, kao i biv�i �egrt�filozof Svetozar Ru�i�i� i Sara Mladeni�, biv�a kuvarica kod barona �varc�Sara od Mladeni� iz POKONDIRENE TIKVE) ili kao dominantni lik (Aleksa i Ru�i�i�) ili kao podre�eni lik (Mita i Sara), odnosno la�ni identitet u tu�oj slu�bi (Pela iz ZLE �ENE) i degradirani identitet (�ak Jakov iz VOL�EBNOG MAGARCA). Branioci tu�ih identiteta � jeste najbrojnija grupa sa ukupno dvadest i jednim likom. �Zala�u�i se za tu� identitet oni polaze od sebe i svojih parametara vrednosti koji su formirani na osnovi njihovih identiteta, mada se izvesni likovi iz ove grupe pokazuju kao rezoneri i zastupnici dru�tva ili autora komedije.� (str.198) An�elkovi� ih klasifikuje kao roditelje (Marko Vuji� iz LA�E I PARALA�E, Samuilo Crnokravi� iz SIMPATIJE I ANTIPATIJE, Mati i Otac iz �ENIDBE I UDADBE),  rodbinu (Mitar iz POKONDIRENE TIKVE, Jevrem iz D�ANDRLJIVOG MU�A), dva mu�a (Trifi� i Sreta iz ZLE �ENE), dvojica sluga (Isailo i Manojlo iz SUDBINE JEDNOG RAZUMA), dvojica do�ljaka (�aljivac i Putnik iz SUDBINE JEDNOG RAZUMA), likove izvan porodi�nog kruga kao �to su Gavrilovi� ili Na� Pal iz RODOLJUBACA i likove neizra�enog identiteta (Kuma�a iz �ENIDBE I UDADBE).
Poslednje poglavlje knjige posve�eno je analizi dramskog govora i stranih jezika kojima se slu�e Sterijini likovi. �Jezik, bio strani ili srpski, u Sterijinim komedijama jeste sredstvo identifikacije lika; on daje osnovni ton njegovoj autenti�nosti. Postoji �vrsta veza nacionalnog i regionalnog identiteta i pojedina�nog identiteta lika.� (str. 308) An�elkovi� defini�e dramski govor kao primarno sredstvo karakterizacije, odnosno, zaklju�uje da jezik Sterijinih likova nije samo puka ilustracija dru�tvenog, socijalnog ili etni�kog statusa pojedinca.
Zna�aj knjige STERIJINIH 80 KOMI�KIH LIKOVA ne iscrpljuje se samo u �injenici da na autenti�an na�in daje klasifikaciju prakti�no svih junaka iz Sterijinog komediografskog opusa, ona posredno donosi uverljivu kriti�ku analizu bitnih dramatur�kih elemenata, koji su ve�im delom realizovani u postupku oblikovanja  galerije likova �ije su sme�no-tu�ne sudbine oslikale �itavu epohu na tlu Vojvodine.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2004.
 
NAZAD NA SADRZAJ  > > >