|
Pa�ljiviji prou�avalac Sterijinog
komediografskog opusa primeti�e da u obilju
knji�evno-istorijskih i teatrolo�kih studija o
dramskom stvarala�tvu jednog od najzna�ajnih
srpskih pisaca devetnaestog veka, nije veliki
broj onih koje na relevantan na�in govore o
postupku gra�enja i oblikovanja likova. Sava
An�elkovi� u svojoj knjizi detaljno razmatra
nekoliko modela karakterizacije i obrazla�e
kriterijume na osnovu kojih vr�i klasifikaciju
Sterijinih komi�kih likova. Sasvim logi�no, on
kre�e od njihovog imenovanja, prime�uju�i da: �U
Sterijinim komedijama postoji bri�ljiv izbor
li�nih imena. Kada se �ini da ona nisu �obi�na�,
tipi�na ili (pretpostavljamo) identi�na imenima
miljea u koji Sterija sme�ta komediju, na njihov
izbor uti�e dominantna tema ili zacrtani
karakter lika�. (str 26) Naravno, An�elkovi�
uo�ava da kod Sterije nije sve ba� tako
jednostavno i da jednom odre�eno ime, vrlo lako
mo�e da se transformi�e, u zavisnosti od toga
koliko lako junaci menjaju identitet,
prilago�avaju�i se dru�tvenim prilikama i
okru�enju u kojima su se na�li. U tom smislu on
navodi �itav niz primera, po�ev od Jovana,
An�ice i psa �utova iz POKONDIRENE TIKVE, pa do
Smrdi�a, �erbuli�a i ostalih rodoljubaca iz
istoimene komedije. Najvi�e prostora u
studiji posve�eno je klasifikaciji likova
zasnovanoj na kriterijumu identiteta. Autor
razlikuje nekoliko tipova identiteta: likovi
la�nog identiteta, likovi poljuljanog
identiteta, likovi identiteta u tranziciji,
likovi u traganju za identitetom, branioci
sopstvenog identiteta, branioci tu�ih
identiteta. Za svaki od ovih tipova sledi vrlo
precizna analiza na�ina na koji se oni realizuju
u svakoj od Sterijinih komedija. Likovi la�nog
identiteta, po An�elkovi�u, predstavljaju
�odbacivanje sopstvenog identiteta i prisvajanje
tu�eg, bilo da je identitet odre�enog,
postoje�eg lika ili izmi�ljenog i nepostoje�eg,
a radi postizanja li�nih ciljeva�. (str. 40) Oni
funkcioni�u ili u parovima (Aleksa Niki�baron
Goli� i Dimitrije�bedinter Mita iz LA�E I
PARALA�E, kao i biv�i �egrt�filozof Svetozar
Ru�i�i� i Sara Mladeni�, biv�a kuvarica kod
barona �varc�Sara od Mladeni� iz POKONDIRENE
TIKVE) ili kao dominantni lik (Aleksa i Ru�i�i�)
ili kao podre�eni lik (Mita i Sara), odnosno
la�ni identitet u tu�oj slu�bi (Pela iz ZLE
�ENE) i degradirani identitet (�ak Jakov iz
VOL�EBNOG MAGARCA). Branioci tu�ih identiteta �
jeste najbrojnija grupa sa ukupno dvadest i
jednim likom. �Zala�u�i se za tu� identitet oni
polaze od sebe i svojih parametara vrednosti
koji su formirani na osnovi njihovih identiteta,
mada se izvesni likovi iz ove grupe pokazuju kao
rezoneri i zastupnici dru�tva ili autora
komedije.� (str.198) An�elkovi� ih klasifikuje
kao roditelje (Marko Vuji� iz LA�E I PARALA�E,
Samuilo Crnokravi� iz SIMPATIJE I ANTIPATIJE,
Mati i Otac iz �ENIDBE I UDADBE), rodbinu
(Mitar iz POKONDIRENE TIKVE, Jevrem iz
D�ANDRLJIVOG MU�A), dva mu�a (Trifi� i Sreta iz
ZLE �ENE), dvojica sluga (Isailo i Manojlo iz
SUDBINE JEDNOG RAZUMA), dvojica do�ljaka
(�aljivac i Putnik iz SUDBINE JEDNOG RAZUMA),
likove izvan porodi�nog kruga kao �to su
Gavrilovi� ili Na� Pal iz RODOLJUBACA i likove
neizra�enog identiteta (Kuma�a iz �ENIDBE I
UDADBE). Poslednje poglavlje knjige
posve�eno je analizi dramskog govora i stranih
jezika kojima se slu�e Sterijini likovi. �Jezik,
bio strani ili srpski, u Sterijinim komedijama
jeste sredstvo identifikacije lika; on daje
osnovni ton njegovoj autenti�nosti. Postoji
�vrsta veza nacionalnog i regionalnog identiteta
i pojedina�nog identiteta lika.� (str. 308)
An�elkovi� defini�e dramski govor kao primarno
sredstvo karakterizacije, odnosno, zaklju�uje da
jezik Sterijinih likova nije samo puka
ilustracija dru�tvenog, socijalnog ili etni�kog
statusa pojedinca. Zna�aj knjige STERIJINIH
80 KOMI�KIH LIKOVA ne iscrpljuje se samo u
�injenici da na autenti�an na�in daje
klasifikaciju prakti�no svih junaka iz
Sterijinog komediografskog opusa, ona posredno
donosi uverljivu kriti�ku analizu bitnih
dramatur�kih elemenata, koji su ve�im delom
realizovani u postupku oblikovanja
galerije likova �ije su sme�no-tu�ne sudbine
oslikale �itavu epohu na tlu Vojvodine.
|