|
�ta je va�nije od dve vrste postojanja jednog
dramskog dela: knji�evni tekst ili njegova
scenska realnost? Mada je tekst istovremeno
jedan od elemenata scenskog dela, te dve forme
izgleda da nikako nisu svodive jedna na drugu.
Ipak, ova dvojnost je sr� rasprave
teksto-centrista i sceno-centrista koja je
zapo�ela radovima �lanova Pra�kog kruga, a
naro�ito Otakara Ziha (pobornik scenske
realizacije) i Jir�ija Veltru�kog (pristalica
dramskog teksta), prvih zna�ajnih teoreti�ara
pozori�ta novog XX veka. Dve grupe teatrologa
bile su na razli�itim poljima tokom �itavog
jednog stole�a, a duhovi se nisu smirili ni u
ovom, XXI veku. Me�utim, kojoj od dve forme
dati prednost jeste odluka od izuzetne va�nosti
za analizu dramskog dela. Ovom knjigom Patris
Pavis poku�ava da izmiri dva opre�na mi�ljenja i
da nas uputi na dramski tekst, tako �to �emo
prilikom �itanja voditi ra�una o njegovoj
scenskoj realizaciji. On �itaoca imenuje kao
�itagledaoca, zahtevaju�i od njega da
istovremeno bude pomalo i reditelj i glumac, jer
�e se tako, na na�in povla��enog �itaoca,
najbolje pribli�iti autoru i naro�ito njegovom
delu. Najva�nije poglavlje je prvo i
naslovljeno je Teze za analizu dramskog
teksta.1 Ovim
poglavljem, od trideset stranica, autor
postavlja do sada nepredlagane na�ine mogu�nosti
�itanja dramskog dela, da bi u slede�ih devet
poglavlja pokazao kako funkcioni�u teze njegove
teorije na primerima tekstova francuskih
dramati�ara, nastalih izme�u 1982. i 1997: Bilo
zbog �ega, jednog da ili jednog ne (Natali
Sarot), Portret jedne �ene (Mi�el Vinaver), U
samo�i pamu�nih polja (Bertran-Mari Koltes),
Inventar (Filipe Minjana), Vi koji koji
stanujete u vremenu (Valer Novarina), �elja za
ubistvom na vrhu jezika (Ksavije Dirin�e),
Umetnost (Jasmina Reza), Bio sam ku�i i �ekao da
po�ne ki�a (�an-Lik Lagars) i Jo� uvek oluja
(Enzo Korman). U poslednjem, zaklju�nom,
poglavlju Pavis defini�e osobenosti i tendencije
u savremenoj francuskoj drami, kao plod
rezultata novog modela ispitivanja izuzetno
razli�itih tekstova. �injenica je da teorija
dramskog teksta ve� du�e vreme kaska za novom
dramom. Posle perioda rediteljskog pozori�ta i
vizuelnog teatra u kojem su dominirali pokret i
zvuk, na pozori�ne scene vratio se u zape�ak
proterani tekst, na �ta dramska teorija nije
bila dovoljno spremna. Dok su nove generacije
dramskih pisaca nastupile inovatorski, stari i
novi teoreti�ari jedva da su prihvatili u�enje
An Ibersfeld i njenu teoriju koja ne funkcioni�e
uvek, i koja naro�ito nije primenljiva na dela
nove evropske drame. Patris Pavis, profesor
teatrologije na pariskom univerzitetu Pariz VIII
(poznat po kapitalnom delu RE�NIK POZORI�TA
(1996, dopunjeno izdanje), prevedenom na vi�e od
dvadeset jezika, svojevremeno se �vrsto dr�ao
semiolo�kog tuma�enja dramskog teksta (PROBLEMI
POZORI�NE SEMIOLOGIJE, 1976) i teorije An
Ibersfeld (oboje su izdava�i knjige POZORI�TE.
OBLICI PRISTUPA, 1987). Posle sociolo�kog
pristupa gledaocu (ZVUK I SLIKA SCENE, 1985),
izu�avanja velikana kao �to su Marivo (1986) i
�ehov (1991), posle antropolo�kog i
interkulturalnog pogleda na scenu (POZORI�TE NA
RASKR��U KULTURA, 1990, ME�UUTICAJI. DIJALOG
KULTURA U SAVREMENIM PREDSTAVAMA, 1992) i onoga
bez �ega ona nije mogu�a (OD TEKSTA DO RE�IJE,
1984, DRAMATURGIJA GLUMCA � suizdava�, 1996),
Pavis usmerava pa�nju na teoriju (ANALIZA
PREDSTAVA, 1996, PREMA TEORIJI POZORI�NE PRAKSE,
2000), da bi ovom dragocenom knjigom ponudio
metod koji izmiruje interesovanja stru�njaka,
koliko i ljubitelja pozori�ta, omogu�iv�i im
analizu savremenog teksta, bez dodatnih znanja o
autoru i ma koliko njegovo dramsko pismo bilo
specifi�no, tako �to �e �italac aktivno
sara�ivati s nepoznatim tekstom, koriste�i
razli�ite mehanizme (kao mehani�ar alatke iz
svog sandu�eta) u procesu �itanja. Kao
polaznicu, Pavis je uzeo model Umberta Eka
(izlo�en u LECTOR IN FABULA, 1985), namenjen
tuma�enju narativnog teksta i stvorio novi model
analize na osnovu uspe�nog i dugogodi�njeg
bavljenja dramom, ne zanemaruju�i istra�ivanja
neizbe�nih teoreti�ara kao �to su �an-Mari
�efer, Peter Sondi, Mi�el Vinaver ili Rolan
Bart, Bahtin, Jakobson. Da bi na�i �itaoci
stekli jasniji uvid u u�enje Patrisa Pavisa, iz
ove knjige, neophodne za sve koji se bave
tuma�enjem dramskog pisma, umesto eksplicitne
poruke za njen prevod, prenosimo polaznu,
teorijski radnu, �emu, koja �e, kasnije, tokom
izlaganja teorije biti izmenjena.
1 Prevod prvog dela
ovog poglavlja, pod naslovom "Analiza savremenog
dramskog teksta", �tampan je u zrenjaninskoj
Ulaznici, br. 186-187, XXXVII (ss.
17-26), dok drugi deo treba da se objavi u
narednom broju
Ulaznice. |