S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2004. broj 1 godina XL januar-mart YU ISSN 0036-5734

b u l e v a r / s e n t i m e n t
Irene SADOWSKA GUILLON
SVET I TEATAR POPRIMAJU OBRISE MONDENOG KI�A
"�panski komad" Jasmine Reze

 

Uspeh njenog prvog komada RAZGOVORI POSLE SAHRANE 1987. omogu�io je da karijera, do tada mlade glumice Jasmine Reze, krene u pravcu karijere ozbiljnog dramskog autora. Od tada je njen uspon neprekidan. ART, koji je nastao 1994, a koji je igran u celom svetu, doneo joj je i me�unarodno priznanje. Komadi koji su usledili: �OVEK SLU�AJA iz 1995. i TRI VERZIJE �IVOTA iz 2000, potvrdili su identitet briljantnog dramati�ara, �ije se delo povezuje s onim �to bi se moglo nazvati �inteligentnim bulevarom�.
Ona zna pouzdan recept za to: elegantan stil, jezik koji je me�avina prefinjenosti i jednostavnosti, uskla�enost humora i velikih misli � sve to u slu�bi je ovog znalca intimizma, emocija, umetni�kih i intelektualnih referenci. Njena tehnika, koja je vrlo zavodljiva, proizlazi iz njenog gluma�kog ose�aja, obrazovanja i ose�aja za ritam i muzikalnost. Ukratko, tako kvalitetan bulevarski teatar nudio je lepe uloge velikim glumcima i brzu zabavu �irokoj publici. Istovremeno �ik i kvalitetno, to uverljivo pozori�te, koje nije preokretalo ni�ta, koje nije zadiralo u su�tinu, niti istinski dovodilo u pitanje, bavilo se ipak temama kakve su prolaznost, starost, smrt, usamljenost, ljubav, te�ko�e porodi�nih odnosa, onim �to tla�i savremenog �oveka, isprazno��u razgovora.
Paradoksalno, svi komadi Jasmine Reze u Francuskoj postavljeni su u teatrima koja dotira dr�ava, a prvi put je sa �PANSKIM KOMADOM njeno pozori�te na�lo pravo mesto � u jednom bulevarskom teatru.
Napisan za slavnog pozori�nog reditelja, �vajcarca Lika Bondija, koji je 2000. ve� postavio Rezin prethodni komad TRI VERZIJE �IVOTA, i to na nema�kom, u Burgteatru u Be�u, �PANSKI KOMAD, postavljen 20. januara ove godine u pariskom teatru Madlen, trebalo je da bude doga�aj sezone. Sve okolnosti govorile su tome u prilog: renome autorke i reditelja Bondija, glumci koji slove za elitu francuskog pozori�ta, pa veliki scenograf �il Ejo i kostimografkinja Titina Maseli. Pa ipak, doga�aj je izostao, jer smo dobili predstavu koja nije uspela da zadovolji ni neke elementarne kriterijume.
Iako Jasmina Reza u svom �PANSKOM KOMADU predla�e neku vrstu �zajedljivosti sporednog koloseka�: tri komada u jednom, u stilu ruskih babu�ki, prisustvujemo (francuskom) komadu Jasmine Reze, unutar kojeg glumci ponavljaju �panski tekst fiktivnog autora Olma Paneroa, u kojem on opet ponavlja neki bugarski tekst iz 1970. Shvatili smo da je re� o teatru glumaca. �Volim �paniju�, obja�njava Jasmina Reza, ��ini mi se da ta zemlja ima neki poseban ritam, i u jeziku i u muzici. Unutar tog, mog komada, napisala sam �panski komad. �injenica da se radi o nekom stranom delu, �to �e re�i onom koje proizlazi iz neke druge kulture i koje je napisao, navodno, neko drugi, a ne ja, daje mi neuobi�ajenu slobodu�.
�PANSKI KOMAD izgovara pet glumaca, a govori o ponovnom okupljanju jedne porodice, kada majka (Bil Ogije) svojim k�erkama, ina�e glumicama � Nuriji (Marian Denikur) i Aureliji (Dominik Rejmond), te zetu (Andre Markon), predstavlja novog �oveka svog �ivota (Tijeri Fortino), udovca koji posluje s nekretninama. Majka, istovremeno stalno okru�ena fragmentima bugarskog teksta, ponavlja svoj tekst, obra�aju�i se direktno publici.
Taj pazl �slike savremenog sveta postaje nepodesan za prikazivanje�, ka�e Jasmina Reza. Preko situacija koje osciliraju izme�u drame i groteske, ona zapravo nastoji da u komad uvrsti prepisku svakodnevnog �ivota, porodi�nih veza i teatra. Tako realnost glumaca, pozori�na fikcija i svakodnevna realnost, predstavljene kroz teatar, presti�u jedna drugu i prepli�u se u jedinstvenom svetu, onom teatarskom, gde se ponavljaju, susre�u i otkrivaju. Ukratko, to je mesto koje bi, kao kod �ekspira, moglo da bude pozornica sveta. Tu se govori o svetu koji nije na dobrom putu, o bolu dezorijentisanog �oveka koji je bez repera u ovom na�em mondijalisti�kom dru�tvu, o odsustvu komunikacije me�u generacijama, o te�kim odnosima i raspadu porodice, o indiferentnosti, potrebi za naklono��u i samo�i, najzad o pozori�tu u kojem ima ne�to trulo jer su �glumci postali ugledni gra�ani a glumice bur�oazija�, tu se raspravlja o igri, re�iji, kostimima, kritikuje se i samokritikuje, ostavlja se pravo na zlopam�enje i nadmudrivanje.
I dok se hrabri reditelj opija �ampanjcem, u �emu ne zaostaju ni njegovi glumci, ideje po�inju da izviru. Filozofija �anka usred teatra rasplamsava se. Pitamo se o gluma�kom bi�u, o tome �ta zna�i biti glumac, o tome kada igramo u pozori�tu a kada u �ivotu, da li je to dobro ili je fijasko?
Ali, sve to zvu�i pogre�no � kao neki naivan razgovor � i dekoncentri�e. Ve�ta�ki stavovi likova, nespretne reference na �paniju, beskrajni kli�ei o flamenku i koridi, to zaista razdra�uje. Tu ima karikature, lo�e farse koja daje privid pirandelovskog i �ehovljevskog. Ni�ta, pa �ak ni mnogo citata iz �ehovljevih komada, koje Reza inkorporira u svoj komad, ne mogu neutralisati lavinu kli�ea kojima nas spisateljica zasipa u svom ki�-komadu, koji brka goru�e teme o kojima treba govoriti.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2004.
 
NAZAD NA SADRZAJ  > > >