NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2006. broj 1 godina XLII januar-mart YU ISSN 0036-5734

Dragan S.V. BABI�
FEMA NOVA

 

Negovana dugom narodskom ishranom i pojednostavljivana vekovnom interpretacijom kao slavna palana�ka glupa�a, Fema Popovi� izlegla je pod svojim �irokim biedermeier haljinama na hiljade ko�opernih monstruma teatralnog politi�kog govora. Za vremena samoupravnog socijalizma, radni�ka klasa se cepatila i pljeskala onog ispred sebe po glavi, i uop�te, tamo gde je mogla da ga dohvati, i dr�ala da je Fema Popovi� sme�na do suza, zato �to je stara, zaostala bur�oaska snaga koja vi�e ne postoji. Danas, umorna i mrzovoljna, pre�vakava ostatke sino�njeg politi�kog va�ara sa stotinama politi�ara i voditelja iz tog pologa, mutanata �iji su format i socijalna gestikulacija besprekorna imitacija, nasle�ena kopija jednog cenjenog, oksidiranog medaljona. Mitar Popovi� sada sedi u radikalskim klupama iz kojih, usavr�enom retorikom patriote i pedagoga, suvereno vlada tre�inom Srbije, Ru�i�i� �ita svoje celestijalne stihove pred izabranim narodom, koji mu se u me�uvremenu dogodio, pod visokim pokroviteljstvom vlasti i crkve, �ankolizi su se razi�li po upravnim odborima neosve��enih kapitalisti�ko�epenskih kompanija, prosci su stupili u lukrativne simbioti�ke brakove, a sluge su potra�ile ona ista lumpenproleterska sitna zadovoljstva na buvljacima od Vranja do Sombora. U filozofskom re�niku narodnih poslanika srpskog sabora, koji potiskuje svaku pomisao na subverzivnu tu�icu parlament, ili je bukvano prevodi kao ono zgodno mesto na kojem se javno usavr�ava oskudna li�na pismenost, periodizacija istorijskog vremena, jednog zakona ili obe�anja, deli se na protekli period, otprilike izme�u izgradnje piramida u Gizi i trenutnog predsednika zasedanja, i naredni period, izme�u na�ih znojem i krvlju zara�enih dijurni i dosta labavo zakazanog smaka sveta. Istorijska, socijalna i psiholo�ka percepcija srpskog narodnog poslanika, negovana u �vrstoj uzajamnoj vezi sa narodom koji ga je tamo poslao, ne podnosi tiraniju svakodnevnih kalendarskih zadataka i poslova, ve� svojom mitskom �irinom i dubinom razgleda duhovnu korist koja bi mo�da mogla nastati od neizbe�nih, mnogobrojnih sahrana i kanonizovanja heroja, umrlih ili pobijenih u harmoniji sa nezaboravnom desetera�kom tradicijom. Mrtva Fema i njeno dru�tvo suvereno vladaju politi�kim i kulturnim proscenijumom Srbije, mutirani u nekontrolisanoj, permanentnoj pomami endemske poeti�nosti, epskog suficita, crkvene hipokrizije i palana�kih kerefeka i marifetluka.

Etimologija
Kada nam roditelji nadevaju ime, kao �to se tom glagolskom radnjom pune paprike, prasad ili �ivina, daju�i jednoj o�evidnoj i uobi�ajenoj pojavi drugi, pri�eljkivani sadr�aj, tada ih, nesumnjivo, progone, mu�e i inspiri�u ova otvorena pitanja � da li �e ime koje name�emo govancetu ulep�ati njegov budu�i �ivot, da li �e ono biti dostojno naslova kojim smo ga ukrasili do groba, da li smo mu nadevanjem ba� takvog naslova udarili i pe�at na�e svete veze, da li kum ima dovoljno trezvenosti da svojom pronicljivo��u pogodi na�e najskrivenije nade, iako se denominator bira pa�ljivije i od supru�nika i od deteta, jer njegov izbor treba da donese ve�e koristi i sjajnije socijalne ukrase novoro�enoj pojavi, �ije su budu�e neura�unljive avanture apsolutno nepredvidive i mogu biti �tetne po �iru zajednicu, ili da ga pustimo da ide po svetu sa prvom tablom stripa iz na�eg detinjstva, imitacijom glumice, ili peva�ice, ili boksera, koje nam je odneo neko drugi, da ga zaodenemo literarnom fantazijom ili oreolom kakvog crkvenog ili istorijskog giganta, u �ija bo�anska dela ili herojska posrtanja ne mo�emo ili ne�emo da sumnjamo. Tako omen postaje nomen.
Tokom nau�enih komediografskih dovijanja, u procesu sazrevanja komi�nih situacija, koje komediografu slu�e da �iba dru�tvene prilike svog vremena (izraz se zadr�ao do dana dana�njeg, iako je sme�niji od bilo koje sme�ne komedije), izmi�ljena osoba Fema pojavljuje se kao derivat od �enskog imena Eufimija, �to su re�i dobra zna�enja ili Eufemija, kao eufemizam, semanti�ki pronalazak kojim se bla�e grube, te�ke i ru�ne re�i. Po�to neuka i prosta osoba ne ume da se slu�i izvornim zna�enjem i preimu�stvima svete re�i dobrog i ta�nog zna�enja, ve� upropa��uje i kasapi svaku misao i re�i koje joj ispadaju iz usta kao �abe, jedna prozai�na svinjska biljka, u uobra�enju da mo�e postati kondir, korisni sud za vino, rakiju i druga pi�a, �ive�e dalje u formi pokondirene tikve. Tako nomen postaje omen.

Glagoljanje
Do ovog mesta veselu tragediju na�e naravi mo�emo da pratimo uz pomo� �kolskih, teatarskih i leksi�kih pomagala, ali jedan povratni glagol i jednu njegovu imenicu mora�emo da istra�imo sami, jer na� kapitalni nacionalni re�nik, rezervoar i monumentalni spomenik mogu�nosti duha svakog naroda, ne�e u doglednoj budu�nosti sti�i do slova F. Ispod njega bismo sigurno na�li jednu va�nu radnju, jedno stanje duha, koje �emo, tako zate�eni, morati da ispitujemo empirijski.
Slu�ali smo u dvadesetom veku, posle izvo�enja Feme Popovi� u devetnaestom, kao se neko femka, da je ono �to radi obi�no femkanje, i da bi bilo dobro, malo posle, kada smo porasli, da prestanemo da se femkamo, i na kraju bismo, u tre�em dobu, prezrivo istresli svakome ispod nivoa na�e spostvene ratni�ke odlu�nosti da nam je dosta njegovog zapadnog kurvinskog femisanja. Sirota Fema Popovi� niije ni sanjala da �e njene eksperimentalne jezi�ke vratolomije dogurati do formata ozbiljnog politi�kog diskursa. Pogotovu jer je pokazala da ugodan rentijerski polo�aj opan�arske udovice, ni plemenita dokolica, u dosadi da se ubije�, nikome ne garantuju ni dar za u�enje jezika ni sposobnost za tako ste�enu plemenitu osobinu kvalitetne komunikacije, niti izlazak iz nedotupavne politi�ke �amotinje. Od po�etka sme�tena u opasnu evropsku, komparativnu blizinu Aurore Dupin Dudevant, koja je sama sebi izabrala ime �or� Sand, navukla pantalone, isterala Frederika �opena zajedno sa klavirom iz svoje ku�e i uzimala za ljubavnike prosve�ene intelektualce i umetnike, Fema Popovi� morala je kad-tad da izlegne mnogo okrutnije potomstvo oba pola. Dosadilo joj je genetski da iz tog pologa gleda samo izvo�enje nepismenih koko�aka. Izvedeni femisani petao ne koristi njene �enske, maj�inske atribute, koristi njene socijalne, koreografske, materijalne, umiljate tabloidne ve�tine, prosvetljen najzad u simbioti�koj vezi hladnog i �istog ra�una.
Mada bi operaciji kojoj se bezuspe�no podvrgla Fema Popovi� vi�e odgovarao pojam poba�aja i pobacivanja, u sredini bez po�tovanog odnosa prema preciznom izra�avanju femkanje i femisanje pre�iveli su do danas kao njen najkrupniji doprinos srpskoj kulturi na palana�kom va�aru.
Ne�kanje, oklevanje, �epurenje, uobra�avanje, tvr�enje pazara, �uvanje nepostoje�eg preimu�stva, izvrdavanje utakmice, koketiranje, �minkanje, pirlitanje kao status � taj repertoar eufemizacije ona je jo� mogla da prepozna, upotrebi i zaboravi, ali opasniji repertoar mutacije u moralnu mimikriju (Jovan Cviji�), ketmanstvo (�eslav Milo�), zreli molijerizam srpske politi�ke scene, nemoral brutalnih neznalica, odbacivanje kriterijuma li�ne kompetentnosti, po cenu gubljenja �ivota, poetizaciju zlo�ina u �ivotu i delima jedne njene po�areva�ke filijale, dvorska ceremonijalnost jednog demokrate i tajanstvena neefikasnost jo� jednog demokrate na visokim mestima, projektovani su za pozornicu dvadeset prvog veka.

Fema in progress
Od biedermeier �iviluka jezika i manira, jedno teatralno zave�tanje mutiralo je, kroz dugu politi�ku praksu politi�kog govora, do univerzitetski opremljenog najamnika na tr�i�tu ideja. U tranzicionoj podeli plena i uloga, poznati re�iseri ne bi se vi�e ni osvrnuli za jednim mr�avim, napa�enim dramaturgom, koji pored Vlade Republike Srbije u Ulici kneza Milo�a vodi za ruku o�erupanu i poreme�enu mu�ko-�ensku me�ku na putu za Guberevac.

Autor je novinar i pisac iz Beograda
Copyright: Sterijino pozorje 1998-2006.