S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2003. broj 1-2 godina XXXIX januar-april YU ISSN 0036-5734

e x - y u...d i j a g o n a l e
Zorica JEVREMOVI�
�OVEK BEZ GRANICA -
UNKOVSKI U BEOGRADU

 

Kakva sre�a po Beograd, po Jugoslovensko dramsko pozori�te, a i po njegovog gosta, kad im se svaka premijera pozlati. Slobodan Unkovski, stanovnik grada Skoplja a �ovek bez granica kad su kultura, umetnost, pozori�te u pitanju, re�irao je �etiri predstave u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu, na sre�u i radost beogradskih poklonika. Radio je i �irom Druge Jugoslavije i, evo, ove Tre�e i � �irom sveta. Gde god su gostovale njegove predstave, Unkovski je s njima pobirao lovorike, istina, vi�e u lepim re�ima, sjajnim ktitikama, ovacijama publike, no u odgovaraju�im kulturolo�kim priznanjima (i honorarima).
Sterijina nagrada za re�iju jeste presti�na, ali njome se ne zavr�avaju teatrolo�ka i sociolo�ko- -kulturna sme�tanja poduhvata jednog o�ito darovitog reditelja. Na ovim terenima uvek nam je nedostajalo ljudi koji umeju da misle o ulozi i polo�aju jednog rediteljskog istupa sa stanovi�ta kulturologije. Kao da je SOCIOLOGIJA POZORI�TA �ana Divinjoa, prevedena pre �etvrt veka, nedostupna pozori�nim radnicima. Poneki intervju s autorom, i tako to�
7. XII 1982. bila je premijera HRVATSKOG FAUSTA. �Tout Belgrade� � s razlogom. Datum koji �e ostati velikim slovima upisan u istoriju pozori�ta ovog podneblja. U obe dr�ave: novoj Republici Hrvatskoj i ovoj oklja�trenoj Jugoslaviji. Bli�e � u Beogradu i Zagrebu, ili obrnuto. Kad malo vreme odmakne od pri�a koliko �emo intelektualno profitirati od �me�uetini�ke saradnje� kroz edukaciju evropsko-ameri�kih mirovnih korporacija, mo�da �e i druge sredine (koje su stradale u poslednjem ratu na tlu Druge Jugoslavije) ovaj datum uzeti kao nezaobilazan za istoriju sopstvenog pozori�ta. Pitanje anomije nema granica, ni kulturnih, ni geopoliti�kih. To je Unkovski znao pre dvadeset godina. Mefisto i Margareta, Faust i Mefisto, kakvi parovi! I stra�ari logora anomi�nog dru�tva, u kome je sve mogu�e �to je nedostojno ljudskog roda. Unkovski je do�itao Slobodana �najdera, a glumci, �itav ansambl, prenosili su te vibracije od kojih srsi idu uz ki�mu � kao u poslednje balkansko vreme dok se viorio ideolo�ki i bratoubila�ki rat. Scena je bila u obliku majke utrobe koja je sve likove, i prvog, i drugog partnera drame, podnela doslovno i jasno. Na tlu biv�e, Druge Jugoslavije niko nije tako beskompromisno re�irao ovu dramu, ni u Splitu, ni u Vara�dinu.
3. IV 1991. bila je premijera Kornejevih POZORI�NIH ILUZIJA. Igrala se dvestotinak puta, i neki jubilej je proslavljen� Koji? Otkad je zgrada Jugoslovenskog dramskog izgorela mnogi podaci nedostaju, trenutno se od marketin�ke slu�be mo�e �uti da je kompjuterski interni link zastao� Kako i ne bi kad pozori�te radi u nemogu�im uslovima�
Po�etkom devedesetih, beogradsko pozori�te je vrvelo od vodvilja, nacionalnih komada, antikomunisti�kih, pogotovo antilevi�arskih, anticivilizacijskih. A stari, dobri klasicista Pjer Kornej je ba� tada na�ao svog reditelja u Unkovskom i na sceni Jugoslovenskog dramskog pozori�ta je zatreperila najbolja struna �velikog� pozori�ta po meri gledalaca �eljnih visoke, tragi�ne strasti, ljubavi i neumitnog pra�tanja. Do karte se te�ko dolazilo sve tamo do pedesete predstave, preprodavci karata su radili kao na stadionu. Kostimi � ah ti kostimi u to vreme sirotinje koja je nagrnula u grad! � i scenografija po meri udobnog sveta kome je ra�ta radovati se, i smejati. A glumci? Vojislav Brajovi� je kona�no ulogom u ovoj predstavi postao � veliki glumac i za kritiku i za publiku. Samo zbog toga je vredelo oti�i u pozori�te. Reditelj �ini �uda, pozori�ni gledaoci su se po ko zna koji put mogli uveriti.
18. III l995. Unkovski postavlja tekst nove nade makedonske drame Dejana Dukovskog: BURE BARUTA. To je bio pravi pogodak u to doba ve� ste�ene svesti o kriminogenom dru�tvu u ratnim i poratnim ju�noslovenskim vremenima. Predstava je do�ivela zlatne jubileje. Replike Dejana Dukovskog su u�le u �argon Beograda, mnogi su predstavu gledali vi�e puta, zbog svega � re�ije, teksta, glumaca, i obrnuto. Sve u ovoj predstavi vodilo je ka katarzi, tako �eljenoj u salama beogradskih pozori�ta. Makedonski savremeni dramski tekst, na savremenu temu, u rukama proverenog internacionalnog reditelja Slobodana Unkovskog, podvukao je crtu u edukaciji o multikulturalnosti u Beogradu. Kakve pri�e o dobrobiti koja sti�e sa Zapada, kada mir srca i spokoj du�e nalazi� u sebi i oko sebe � ukoliko se samo osvrne�, ali ne u gnevu. Prirodno, ovu predstvu su gledali skoro svi intelektualci Beograda, umetnici, pa tako i filmski reditelji. Jedan je kasnije, Goran Paskaljevi�, napravio i istoimeni film. No, pore�enja po umetni�koj snazi nema. Slava BURETA BARUTA pripada Slobodanu Unkovskom. I ansamblu koji ga je tako zdu�no i ta�no igrao u Jugoslovenskom dramskom.
Poslednja Unkova predstava � �INE Milene Markovi�, briljantne dramati�arke (pridev se odnosi na lepotu i snagu dramskog talenta dramati�arke) � 25. XI 2002. Kakvo isku�enje za reditelje i kakav odgovor iz rediteljske projekcije. Milena Markovi� je �vrsto zapo�ela dramsku putanju dramom PAVILJONI u istom pozori�tu, �INAMA je definitivno utrla put budu�im dramati�arkama tre�eg milenijuma. Tu vi�e nema govora o jadnim mladima (jer su im roditelji napravili od �ivota haos). Oni jesu mladi i kriminogeni � i svesni svojih mo�i i nemo�i.
��inilo se vekovima, vuk na ovcu pravo ima��, stih iz de�je popularne pesmice, nikad vi�e ne�e biti olako zapevan na kakvoj lepoj priredbi za decu � i roditelje. Hvala za to Mileni, i Unku.
Da sumiramo �multikulturalne poene� Slobodana Unkovskog, samo u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu: prvo hrvatski pisac, pa francuski, pa makedonski, i onda beogradski. Tako, zna�i: Slobodan Unkovski je �multikulturan� koliko je i � beogradski reditelj! Bez njegovog imena nema verodostojne istorije beogradskog pozori�ta.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2004.
 
NAZAD NA SADRZAJ  > > >