NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2007. broj 1-2 godina XLIII januar-jun YU ISSN 0036-5734

52. STERIJINO POZORJE - Laureati
Jelica VU�INI�, Sterijina nagrada za ulogu Majke u predstavi Sam kraj sveta
LIKOVI IZ FLORE I FAUNE
Razgovarala Branka KRILOVI�

 

Iznenada, kad niste ni pomi�ljali na nju, Sterijina nagrada vas je �stigla�?
Sre�na sam, kolege mi �estitaju, �elim i ja njima da je dobiju. Da bi se zaslu�ilo priznanje, va�an je faktor vremena. Mo�da je i bolje �to Sterijinu nagradu dobijam tek sad. U prirodi je ljudskog bi�a da se uljulja i zaparlo�i kad ne�to ostvari. Misli da je osvojio vrhove. Ja pripadam generaciji i vremenu kad se do priznanja dolazilo te�kim radom, uporno��u, strpljenjem. Kad bismo rekli �Steeerijina nagrada� to je zvu�alo i zna�ilo ne�to veliko i posebno.

Dobili ste nagradu za ulogu Majke u predstavi �Sam kraj sveta�� �an-Lika Lagarsa u re�iji Vlatka Ili�a?
� Da, ve� na prvoj probi Bojan Lazarov je rekao: �Ti si 'uhvatila' taj lik, ta �ena je po tvojoj meri.� Bio je to naporan i zanimljiv rad. Mu�ili smo se, tra�ili na�in da pobedimo stati�nost komada. Ta predstava dolazi iz podru�ja istra�iva�ke re�ije, ali potrebno je da i glumcu uloga legne, da je donese iznutra. Svaka� prava stvar se pora�a uz muku. Imali smo i krize. Posle nekoliko proba pitala sam se da li da se elegantno izvu�em iz cele pri�e. Ali, do�li smo do nekakvog energetskog zajedni�tva. Pred po�etak svake predstave� stanemo u krug, dodirneno se dlanovima, udahnemo i pustimo da kroz nas prostruji ne�to jako bitno.

Lagarsov komad, mada je izuzetno hermeti�an, ljudski uzbu�uje?
Problem nije naivan. U tekstu jeste re� o neizle�ivoj bolesti glavnog junaka, ali ve�i problem je otu�enost, ona poznata pri�a kad je prividno sve dobro i fino, a u su�tini je haos. I u na�oj najbli�oj okolini �ive takve porodice, s haosom u odnosima. Za kom�iju osmeh, uljudnost, a kad odete � oni nastavljaju svoj haos. To me je u�asno potreslo. Nije to lako preneti na publiku, taj spoj emocija i nemira. Nije lako dopreti do toga. Majka iz komada poku�ava nemir da zata�ka osmehom i se�anjem. Vra�a se u pro�lost, snove i tako sebi olka�ava �ivot.

Da, ali ta poetizacija, pa i patetizacija, rezultira izvesnom bolnom ironijom u odnosu prema bolesnom sinu?
� � Majka ima ose�aj krivice zato �to je, na izvestan na�in, izdala sina; ona je na strani mu�a. Tragedija te �ene mo�e se pre�iveti samo ako se ode u ne�to drugo. A ona je za bekstvo od problema odabrala nedelje i se�anja.

Kako ste se pribli�avali liku, kako ste ga tra�ili?
Na� �spoj� desio se ve� na prvoj probi. Reditelj nam nije dao pokrete. Mo�da mi je malo pomogla knjiga �Hiljadu �ena kroz istoriju�, ali sam klju�ne pokrete uzela iz se�anja na moju majku. Pred kraj, malo je govorila, ali je imala neku pri�u sa �akama. Tako sam re�avala statiku lika. I uspelo je.

Izuzetno ste zapa�eni u poslednjih nekoliko sezona? Gde ste bili u me�uvremenu?
� U praznom hodu koji je trajao pet godina. Pre toga, pre deset godina, imala sam veliki uspeh sa monodramom Ace Popovi�a Kobne la�i Sol Sarfati. Izuzetno tra�ena pri�a o estradnoj zvezdi, igrana dvesta puta. Ali, uglavnom sam bila neko ko ne postoji. Dok se nije pojavila najmla�a generacija reditelja. �ur�a Te�i� me je na osnovu fotografije anga�ovala za predstavu Momo.

Prime�ujem da vas biraju upravo najmla�i reditelji ekstremnih estetika?
� Najbolje se snalazim s njima. Nisam za realizam, ne radim ga kako treba. Vi�e volim stilizaciju, blago izmaknute likove. I Majka u Lagarsovom komadu je jaka stilizacija na granici realisti�nog. Ja sam zapravo intuitivac koji se dobro snalazi u haosu.

Pored nagra�ene uloge, sve ostalo su likovi iz flore i faune?
� Ba� tako. Kod �ur�e sam bila Kornja�a Kasiopeja, u Alisi Ivane Vuji� � patak, u Anjinom Malom princu lisica, a sad uve�bavam Breskvu kod Ksenije Krnajski. I volela bih da se oprobam u mjuziklu. Na kraju, od pesme sam se i sku�ila. Moj repertoar su starogradske i romanse.

Kako i gde akumulirate energiju?
Hodam. Brzi hod. Kad sunce krene da zalazi, kru�im oko Kalemegdana. �ao mi je �to mi je dan kratak, jer sam spavalica. Najbolje funkcioni�em posle devet uve�e. Zatim, imam svoje unutra�nje molitve. U sebi izgovaram delove o�ena�a, koji mi dobro �ine. A i makrobioti�ar sam. �ovek mora tra�iti na�in kako da najbolje pomogne sebi.

Leto je, gde �ete?
U Sutomore. Tamo je ku�a mojih roditelja. Idem da �uvam svoj dom.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2007.