NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2007. broj 1-2 godina XLIII januar-jun YU ISSN 0036-5734

IN MEMORIAM - FARUK BEGOLI (1944�2007)
D. N.
SRE�AN �TO NE MRZI

 

Glumac Faruk Begoli preminuo je 22. avgusta u Pri�tini, posle kra�e, te�ke bolesti, u 63. godini.
Aristokrata, ne samo po ro�enju (u uglednoj begovskoj porodici) ve� i po visokim moralnim i ljudskim osobinama koje su bile osnovna karakteristika njegove li�nosti, po svim svedo�enjima privr�en prijatelj i, ne na poslednjem mestu, izvanredan glumac, Faruk Begoli oti�ao je nespokojan, zbunjen i nesre�an zbog svega �to se u poslednje dve decenije de�avalo u zemlji u kojoj je ro�en, u kojoj je �iveo, �kolovao se, snimao filmove,� glumio u pozori�tu, stekao prijatelje (Branko Cveji�, koji mi je pomogao oko podataka vezanih za Begolijevu pozori�nu karijeru, ka�e da iz studentskih dana, kao ne�to vrlo upe�atljivo, pamti po svemu izuzetno i veoma blisko prijateljstvo �tri drugara� na njegovoj klasi: Faruk Begoli � Josif Tati� � Laslo �virklih, koji je umesto u teatru sebe prona�ao u medicini, i trenutno je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu) i po�tovaoce za ceo �ivot. Te okolnosti primorale su ga, dodu�e, da izabere stranu, ali ne i da mrzi.
Mla�i brat izuzetnog, plemenitog glumca Istrefa Begolija (preminuo 2003), koji je jedno vreme bio �lan Jugoslovenskog dramskog pozori�ta, Faruk je, po�to je shvatio da studije ekonomije ba� i nisu za njega, upisao glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i ve� tokom studija, onako lep, �armantan i talentovan, snima filmove, �to je bio po�etak zavidne filmske karijere. Pod brojem jedan u njegovoj filmografiji upisan je film Pogled u zenicu sunca Veljka Bulaji�a, a me�u vi�e od 60 uloga, koliko je odigrao u nekada�njoj jugoslovenskoj kinematografiji, i one su u filmovima: Podne, San i Jutro Puri�e �or�evi�a, Vuk sa Prokletija, Dervi� i smrt, �uvar pla�e u zimskom periodu...
Tu su i naslovi: Sarajevski atentat, Bitka na Neretvi (V. Bulaji�a), Opasni trag Mikija Stamenkovi�a, Valter brani Sarajevo i Partizanska eskadrila Hajrudina Krvavca, Dervi� i smrt i Vrhovi Zelengore Zdravka Velimirovi�a... Poslednji put Faruk Begoli igrao je u srpskom filmu 1992. To je Bulevar revolucije Vladimira Bla�evskog.
Poslednju ulogu na filmu Faruk Begoli ostvario je pro�le godine, u filmu Sunaja Race Kosovo � o�ajni�ka potraga, za koji je pisao i scenario.
Begoli je tako�e bio i saradnik na scenariju, odnosno konsultant (za albanske obi�aje) reditelja Gor�ina Stojanovi�a u filmu Str�ljen, iz 1998.
�to se pozori�ta ti�e, Faruk Begoli je, do odlaska u Pri�tinu i po�etka pedago�ke karijere, igrao relativno malo, i to uglavnom u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu. Jedna od predstava po kojoj ga pamti pozori�na publika jeste i ona u Hamletu, u re�iji Steve �igona.
Kao profesor glume radio je na Vi�oj pedago�koj �koli u Pri�tini, a zatim, od 1989, na Fakultetu umetnosti u Pri�tini.
Jedan je od osniva�a i dugogodi�nji direktor Pozori�ta za mlade �Dodona� u Pri�tini. U tom pozori�tu, zajedno s Enverom Petrovcijem, dr�ao je nastavu glume. Proizveli su nekoliko gluma�kih generacija u mra�nim vremenima, kada su srpske vlasti zabranile Pri�tinski univerzitet. Re�irao je i komediju Profesore, ja sam talenat, zar ne? U njoj je igrao sa svojim studentima svake nedelje, vi�e od deset godina.
Faruk Begoli je pre dve godine bio gost u emisiji Radija Slobodna Evropa. Intervju koji je tom prilikom dao, RSE je, na vest o njegovoj smrti, stavila na uvid javnosti na Internetu.
Prenosimo delove tog razgovora, obavljenog neposredno nakon �to je Faruk Begoli odigrao Kralja Lira u Narodnom pozori�tu u Pri�tini. Premijera je, ka�u, vi�estruko uzburkala kulturnu javnost na Kosovu. Pored veoma pohvalnih ocena za Begolijevu glumu, mediji, kao i bliski prijatelji, iskazali su divljenje Begolijevoj gluma�koj hrabrosti jer je nakon 27 godina stao na pozori�ne daske.
O tome da li je u pitanju samo gluma�ka hrabrost ili ne�to drugo, Begoli ka�e: �Glumiti Lira, san je svakog starijeg glumca. Kada glumim, �elim i moram da imam izazov koji me emocionalno budi i motivi�e. Re�iser Fadil Hysaj bio je moj student. Nekoliko dana me je ube�ivao. Doneo sam odluku sa zadovoljstvom, i to ose�anje i sada me dr�i.�

RSE: Sa svojom predstavom �Kralj Lir� i�li ste na jedno vrlo zanimljivo gostovanje. Kuda ste putovali pro�le nedelje?
BEGOLI: Posle dugog vremena oti�ao sam za Sarajevo, na MESS. Bio sam vrlo uzbu�en, vrlo emotivan i malo prestra�en. Od rata uop�te nisam iza�ao sa Kosova. Nisam oti�ao do Beograda, Zagreba, Ljubljane, Sarajeva. Stvorilo se kod mene neko ose�anje da nisam ni poku�avao da uspostavim onu ljubav koju sam imao. Ho�u ljubomorno da sa�uvam taj, za mene, divan �ivot, divna prijateljstva, divne ljubavi, �ak i divan kreativan rad bez kojeg, verovatno, i ne bi bilo svega ovoga. U Sarajevo sam i�ao sa Lirom, s jednom ulogom koja je zna�ajna. Neki ka�u da je on kralj uloga. Zbog Lira, zbog ose�anja, zbog ljubavi koju imam prema Sarajevu, gde sam dugo �iveo i radio, imam utisak da nisam bio dovoljno koncentrisan, da sam bio potpuno emotivno na svim stranama. Bio je to do�ivljaj koji se pamti, koji nikada ne�u zaboraviti, ali koji nije lak. Sreo sam puno prijatelja. Posle predstave mnogi su do�li. U Sarajevu sam poslednji put bio mesec dana pre po�etka rata. Bio sam tamo kao predsednik Udru�enja filmskih radnika Jugoslavije. Na Televiziji Sarajevo radili smo nominaciju doma�eg filma. Bio sam deset dana u Sarajevu. Pre samog po�etka rata ta nominacija se dogodila. Naravno da sada nisam sreo �ibu Krvavca i Mirzu Idrizov�a kojima je, verovatno, srce prepuklo zbog onoga �to se doga�alo u Sarajevu. Nisam sreo ni Davorina Popovi�a, koji mi je bio drag prijatelj. Do�lo je puno prijatelja da vide mene kao Faruka i mene kao Lira. Predstava nije imala pravu komunikaciju, ali aplauz koji su mi dali, i sala koja je ostala prepuna, govore mi da sam verovatno kriv i ja, moja ljubav prema njima i njihova ljubav prema meni. Imao sam mogu�nosti da ostanem, ali nisam mogao jer sam mislio da, ako ostanem, onda �u u�i u druge vode. Odlu�io sam da je zbog tih emocija bolje vratiti se. Ne znam da li sam dobro u�inio. Pun sam Sarajeva i prijatelja koje sam sreo.

RSE: Dok ste bili u Sarajevu, da li ste razmi�ljali o tome kako bi moglo biti u Beogradu?
BEGOLI: Ne smem o tome da razmi�ljam. Moji prijatelji me zovu. �ak misle da se pla�im. Prekinuo sam jedan divan i pun �ivot. Izgradio sam zid i ne�u o tome ni da razmi�ljam, jer jako sam voleo Beograd. Bojim se. Ho�u da mi ostane u lepom se�anju.

RSE: Da li je to strah od promena?
BEGOLI: Verovatno. Pro�lo je vi�e od deset godina. Ne mislim da su se fasade i prijatelji promenili. Pre neki dan, moja prva generacija, skupila se u kafani. Javili su mi se telefonom i sa svakim sam pri�ao. Bio sam tri dana bolestan od sre�e. Vratio sam se unazad, a te�ko je i�i u istoriju. Sre�a je �to �ovek pamti i se�a se samo lepih stvari. I �elim da se se�am samo lepih stvari. Josif Tati� me skoro stalno zove. Bojim se da, ako odem, da �u se rasplakati. Ne�u da razmi�ljam o tome.

RSE: Sada kre�u pregovori o budu�em statusu Kosova. Da li se bojite da �e to doneti nove napetosti na Kosovu?
BEGOLI: Zaista se ne razumem u politiku. Napetosti postoje, ali ne zbog pregovora, ve� zbog ekonomskog stanja, zbog nezaposlenosti, zbog krajnje bede. Oko 40 odsto ljudi �ivi u krajnjoj bedi. Univerzitet i �kole su u �trajku. Ekonomska situacija i politi�ka situacija su katastrofalne. Svi smo politizovani i svi mislimo da je to kona�na nezavisnost, koja je neminovna, koja �e nam doneti sre�u. Ovo je tranzicija u siroma�nom kraju. Ovde su tenzije visoke. Ova sloboda nije ona koju smo o�ekivali.

RSE: Polako po�inju da se ostvaruju i regionalni projekti. Mislite li da �e se glumci, reditelji i stvaraoci sa Kosova vi�e uklju�ivati u regionalne projekte?
BEGOLI:U to uop�te ne sumnjam. Za mesec dana �e biti premijera pravog kosovskog filma u kom igram jednu od glavnih uloga. Priprema se jedan film o Kosovu koji je napisala jedna �ena iz Ju�ne Afrike, a reditelj �e biti �alica iz Sarajeva. Radnja �e se odvijati na Kosovu. Sve to se polako sklapa. Nedavno je gostovala predstava iz Sarajeva u kojoj je igrala Mirjana Karanovi� u re�iji Dine Mustafi�a. Dobila je prvu nagradu na pozori�nom me�unarodnom festivalu INFEST. Dobila je dvadesetominutni aplauz. Svi znaju ko je, a ipak je dobila veliki aplauz i glavnu nagradu. Ona igra predivno. Kada sam oti�ao da joj �estitam, rekao sam joj: �Za�to je Sloba slao vojsku i policiju? Trebalo je da po�alje tebe. Vidi �ta si u�inila od nas.� Dobila je najve�i aplauz koji ja pamtim na Kosovu. Za 60 godina na Kosovu, nikada nisam do�iveo sli�an aplauz.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2007.