NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2007. broj 1-2 godina XLIII januar-jun YU ISSN 0036-5734

PREDLOG ZA RAZMI�LjANjE
 
NACRT ZAKONA O SCENSKIM I MUZI�KIM DELATNOSTIMA

 

Osnovne odredbe

�lan 1.
Ovim zakonom ure�uje se profesionalna scenska i muzi�ka delatnost, kao i organizacija, finansiranje i radni odnosi u ustanovama kulture koje obavljaju ovu delatnost.

�lan 2.
Pod profesionalnom scenskom i muzi�kom delatno��u, u smislu ovog zakona, smatra se pripremanje za javno izvo�enje i javno izvo�enje dramskih, muzi�kih i plesnih dela.

�lan 3.
Profesionalnu scensku i muzi�ku delatnost obavljaju ustanove kulture.

�lan 4.
Scenska i muzi�ka dela ne mogu se javno izvoditi pre nego �to se uredi pitanje autorskog i srodnih prava, shodno zakonu.

Osnivanje ustanova kulture

�lan 5.
Ustanovu kulture mogu osnovati doma�a i strana pravna i fizi�ka lica, u svim oblicima svojine.
Ustanova kulture, �iji je osniva� Republika odnosno autonomna pokrajina i koja se u okviru svoje repertoarske delatnosti bavi pripremom i prikazivanjem scenskih i muzi�kih dela iz doma�e i svetske kulturne ba�tine, kao i savremenim doma�im i svetskim delima koja doprinose razvoju kulture i umetnosti u Republici Srbiji, ima status nacionalne ustanove.

�lan 6.
Ustanova kulture osniva se aktom o osnivanju, u skladu sa zakonom.

�lan 7.
Ustanova kulture sti�e svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar.

�lan 8.
Saglasnost na op�te akte o na�inu obavljanja delatnosti, broju i strukturi zaposlenih u ustanovi kulture �iji je osniva� Republika, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, daje ministarstvo nadle�no za poslove kulture, odnosno nadle�ni organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.

�lan 9.
Na osnivanje, organizaciju, rad i nadzor nad zakonito��u rada ustanove kulture, shodno se primenjuju propisi koji se odnose na javne slu�be, ako ovim zakonom nije druga�ije odre�eno.

Upravljanje i finansiranje

�lan 10.
Organi ustanove kulture su: umetni�ki savet, direktor i umetni�ki direktor.
Ustanova kulture u �ijem se sastavu nalazi vi�e umetni�kih ansambala ima i umetni�ke direktore za svaki ansambl.
Izuzetno, poslove direktora i umetni�kog direktora mo�e obavljati jedno lice.

�lan 11.
Umetni�ki savet, direktora i umetni�kog direktora imenuje i razre�ava osniva�.
Umetni�ki savet, direktor i umetni�ki direktor imenuju se na period od �etiri godine.
Umetni�ki savet, direktora i umetni�kog direktora ustanove �iji je osniva� Republika, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, imenuje i razre�ava Vlada Republike Srbije, nadle�ni organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Umetni�kog direktora ansambla, na predlog umetni�kog direktora ustanove, imenuje Umetni�ki savet.
Direktor, umetni�ki direktor i umetni�ki direktor ansambla ustanove kulture imenuju se na osnovu javnog konkursa i predlo�enog programa rada.

�lan 12.
Umetni�ki savet ima najmanje tri, a najvi�e devet �lanova, koji se biraju iz redova afirmisanih li�nosti iz oblasti kulturnog, javnog i privrednog �ivota, s tim �to ve�ina �lanova saveta mora biti umetni�ke profesije iz oblasti scenske i muzi�ke delatnosti.
�lanovi Umetni�kog saveta za svoj rad primaju naknadu, �to se ure�uje op�tim aktima ustanove.

�lan 13.
Umetni�ki savet:
� donosi statut, akt o unutra�njoj organizaciji i sistematizaciji i druge op�te akte ustanove;
� usvaja umetni�ku koncepciju i op�te smernice repertoarske politike za period od �etiri godine;
� usvaja godi�nji repertoar, plan rada i finansijski plan ustanove;
� usvaja godi�nje izve�taje o radu i finansijskom poslovanju ustanova kulture;
� odre�uje cene usluga koje pru�a ustanova kulture;
� vr�i i druge poslove odre�ene zakonom, statutom, op�tim aktima i standardima vezanim za obavljanje delatnosti;
� imenuje umetni�ke direktore ansambla, na predlog umetni�kog direktora ustanove.

�lan 14.
Direktor ustanove:
� organizuje i vodi poslovanje ustanove;
� predla�e normative i standarde za obavljanje delatnosti;
� stara se o obezbe�ivanju finansijskih sredstava potrebnih za rad ustanove;
� predla�e cene usluga koje pru�a ustanova kulture;
� predla�e unutra�nju organizaciju i sistematizaciju radnih mesta;
� odlu�uje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u ustanovi kulture, osim lica koja se bave umetni�kim zanimanjima;
� predstavlja i zastupa ustanovu kulture;
� obavlja i druge poslove utvr�ene zakonom, statutom i drugim op�tim aktima.

�lan 15.
Umetni�ki direktor:
� rukovodi radom umetni�kog ansambla;
� predla�e repertoar sa umetni�kom koncepcijom pozori�ta odnosno muzi�ke ustanove;
� daje obrazlo�enje za svako delo u okviru repertoara;
� odgovoran je za svako javno izvo�enje dela;
� odlu�uje o radnom anga�ovanju lica koja se bave umetni�kim zanimanjima;
� obavlja i druge poslove utvr�ene statutom i drugim op�tim aktima.

�lan 16.
Umetni�ki direktor ansambla, u ustanovi u �ijem se sastavu nalazi vi�e umetni�kih ansambala:
� rukovodi radom umetni�kog ansambla;
� predla�e repertoar ansambla umetni�kom direktoru ustanove;
� daje obrazlo�enje za svako delo u okviru repertoara;
� odgovoran je za svako javno izvo�enje dela;
� predla�e umetni�kom direktoru ustanove radno anga�ovanje lica za ansambl kojim rukovodi;
� odgovoran je za svoj rad umetni�kom direktoru ustanove;
� obavlja i druge poslove utvr�ene statutom i drugim op�tim aktima.

�lan 17.
Sredstva za obavljanje delatnosti ustanove kulture obezbe�uju se iz:
� bud�eta osniva�a, po kriterijumima koje utvrdi osniva�;
� prihoda ostvarenog delatno��u ustanove kulture;
� prihoda ostvarenih po osnovu sponzorstva, donatorstva i sl.;
� drugih izvora u skladu sa zakonom.
Za nacionalnu ustanovu kulture sredstva za stalne tro�kove i teku�e odr�avanje objekta obezbe�uju se iz bud�eta grada, odnosno op�tine na �ijem podru�ju se ustanova nalazi.

Radni odnosi u ustanovi kulture

�lan 18.
U ustanovi kulture koja obavlja scensku i muzi�ku delatnost radni odnos se zasniva ugovorom o radu.
Ugovor o radu za umetni�ka zanimanja zaklju�uje se na odre�eno vreme, po pravilu za jednu sezonu, a najdu�e za period od tri godine, nakon �ega ugovor mo�e biti produ�en.
�lanovi kolektivnih umetni�kih tela u operi, baletu i orkestru zasnivaju radni odnos na vreme od najkra�e dve godine.
Ugovor o radu zaklju�uje se prema kriterijumima utvr�enim odgovaraju�im aktom poslodavca i u skladu sa repertoarskom politikom ustanove.
Za umetni�ka zanimanja ugovorom o radu mo�e se odrediti i posebni umetni�ki dodatak.

�lan 19.
Za umetni�ka zanimanja rad se mo�e obavljati i na osnovu ugovora o anga�manu.
Ugovor iz stava 1. ovog �lana zaklju�uje se u pismenoj formi.
Ugovorom iz stava 1. ovog �lana, pored ostalog, ure�uje se naro�ito:
1) naziv i sedi�te poslodavca;
2) ime i prezime, mesto prebivali�ta, odnosno boravi�ta anga�ovanog lica;
3) stru�na sprema anga�ovanog lica;
4) opis posla koji anga�ovano lice treba da obavi;
5) vreme trajanja ugovora;
6) dan po�etka i zavr�etka posla;
7) zarada, rokovi za isplatu zarade i drugih primanja na koje anga�ovano lice ima pravo;
8) mogu�nost zaklju�enja novog ugovora i rok u kome �e poslodavac ponuditi novi ugovor anga�ovanom licu, odnosno rok u kome �e anga�ovano lice obavestiti poslodavca da li prihvata ponudu.
Prava, obaveze i odgovornosti iz ugovora o anga�manu mogu se utvr�ivati po sezoni, projektu, predstavi, probi ili drugoj jedinici potrebe, odnosno interesa.

�lan 20.
Umetni�ka zanimanja, u smislu ovog zakona, su: glumac, dirigent, reditelj, koreograf, dramaturg, operski i operetski peva� i �lan hora, plesa� klasi�nog baleta, plesa� savremenog plesa, stvaralac i animator lutaka, orkestarski solista i �lan orkestra, baletski pedagog, uve�ba� baleta, scenograf, kostimograf, korepetitor, majstor slikar, majstor vajar, majstor svetla, majstor tona, majstor maske, majstor vlasuljar i druga stru�na zanimanja neophodna za obavljanje scenske i muzi�ke delatnosti.

�lan 21.
Izbor umetnika i umetni�kih ansambala vr�i se putem audicije na osnovu javnog konkursa objavljenog u sredstvima javnog informisanja.
Na�in raspisivanja i sprovo�enja konkursa, odnosno audicije ure�uje se odgovaraju�im aktom poslodavca.
Izuzetno, izbor umetnika mo�e se vr�iti i na osnovu poziva.

�lan 22.
Lice koje je zasnovalo radni odnos ne mo�e zaklju�iti ugovor o anga�manu bez saglasnosti poslodavca.
Lice koje je zaklju�ilo ugovor o anga�manu ne mo�e za vreme trajanja tog ugovora zaklju�iti novi ugovor o anga�manu bez saglasnosti poslodavca po zaklju�enom ugovoru.
Poslodavac ne mo�e uskratiti saglasnost iz prethodnog stava ako novi ugovor o anga�manu ne uti�e na izvr�avanje obaveza po zaklju�enom ugovoru.

�lan 23.
Poslodavac mo�e, tri meseca pre isteka roka na koji je ugovor o radu zaklju�en, obavestiti zaposlenog, u pismenoj formi, da li �e i pod kojim uslovima, ponuditi zaposlenom novi ugovor o radu.
Zaposleni je du�an da u roku od 15 dana od dana kada je primio pismenu ponudu, obavesti poslodavca da li prihvata ponudu.

�lan 24.
Radni odnos zaposlenih u ustanovi kulture mo�e prestati pre isteka vremena na koji je zasnovan pod uslovom i na na�in utvr�en zakonom, kolektivnim ugovorom i op�tim aktima ustanove.

�lan 25.
Na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u ustanovi kulture koji nisu ure�eni ovim zakonom, shodno se primenjuju op�ti propisi o radu.

Scenska i muzi�ka mre�a

�lan 26.
Formira se Nacionalna scenska i muzi�ka mre�a (u daljem tekstu: Mre�a).
Mre�a ima svojstvo pravnog lica.
Sedi�te mre�e je u Narodnom pozori�tu u Beogradu.
Koordinatora Mre�e imenuje ministarstvo nadle�no za poslove kulture.
Ministarstvo nadle�no za poslove kulture done�e pravilnik o radu Mre�e.

�lan 27.
Osnovni zadaci Mre�e su:
� stvaranje jedinstvene ponude raznovrsne scenske, odnosno muzi�ke delatnosti u Republici;
� podsticanje i unapre�enje kulturnog i umetni�kog stvarala�tva i mobilnosti u decentralizovanom okru�enju;
� koordiniranje i usagla�avanje programa i planova rada i razmene scenskih i muzi�kih ustanova u Republici;
� uspostavljanje neposredne poslovne saradnje na stvaranju zajedni�kih produkcija;
� stimulisanje zajedni�kog umetni�kog razvoja i formulisanje zajedni�ke akcije kojom �e se predstavljati i razvijati me�ugradska, me�uregionalna i me�unarodna komunikacija i saradnja;
� stvaranje jedinstvenog informacionog centra.

�lan 28.
Mre�a se mo�e finansirati iz:
� bud�eta Republike, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;
� prihoda ostvarenih po osnovu sponzorstva, donatorstva;
� prihoda ostvarenih radom Mre�e;
� drugih izvora u skladu sa zakonom.

Promocija scenskih i muzi�kih delatnosti u okviru Javnog radio-difuznog sistema

�lan 29.
U cilju promovisanja i afirmisanja scenskih i muzi�kih delatnosti ministar nadle�an za poslove kulture i medija i nadle�ni organi Javnog radio-difuznog servisa za svaku sezonu zaklju�uju Protokol o saradnji scenskih i muzi�kih ustanova i Javnog radio-difuznog servisa.

Prelazne i zavr�ne odredbe

�lan 30.
Osniva� ustanove kulture koja obavlja profesionalnu scensku i muzi�ku delatnost, najkasnije u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, imenova�e organe ustanove, u skladu sa ovim zakonom.
Umetni�ki savet �e najkasnije u roku od tri meseca od dana imenovanja �lanova saveta usvojiti predlog �etvorogodi�njeg plana rada i jednogodi�njeg programa rada ustanove kulture.
Ustanova kuluture uskladi�e statut, akt o unutra�njoj organizaciji i druga op�ta akta sa ovim zakonom u roku od tri meseca od dana imenovanja organa ustanove kulture.
Direktor ustanove kulture �e raspisati konkurs, odnosno audiciju za potrebna radna mesta u skladu sa ovim zakonom, u roku od 6 meseci od dana imenovanja na tu funkciju, osim za radna mesta zaposlenih baletskih umetnika koji imaju 18 godina sta�a osiguranja, operskih umetnika koji imaju 20 godina sta�a osiguranja, dramskih umetnika koji imaju 25 godina sta�a osiguranja i �lanova kolektivnih umetni�kih tela koji imaju 30 godina sta�a osiguranja ostvarenog u ustanovi kulture.
Ukoliko rokovi iz st. 2, 3. i 4. ovog �lana ne budu ispo�tovani, osniva� mo�e pokrenuti postupak razre�enja i imenovanja novih organa ustanove kulture.

�lan 31.
Danom dono�enja odluke po konkursu iz �lana 30. stav 4. ovog zakona, zaposlenom u ustanovi kulture prestaje radni odnos koji je zasnovan pre stupanja na snagu ovog zakona, osim baletskim umetnicima koji imaju preko 18 godina sta�a osiguranja, operskim umetnicima koji imaju preko 20 godina sta�a osiguranja, dramskim umetnicima koji imaju preko 25 godina sta�a osiguranja i �lanova kolektivnih umetni�kih tela koji imaju preko 30 godina sta�a osiguranja ostvarenog u ustanovi kulture.
Lice iz stava 1. ovog �lana, kome je prestao radni odnos, ima pravo izbora:
1. da mu se isplati pau�alna otpremnina, i to:
1) do 10 godina sta�a osiguranja � u visini od 10 bruto zarada;
2) od 10 do 20 godina sta�a osiguranja � u visini od 20 bruto zarada;
3) preko 20 godina sta�a osiguranja � u visini od 30 bruto zarada,
pod uslovom da se pismeno obave�e da se ne�e, u periodu za koji je dobilo otpremninu, anga�ovati po bilo kom osnovu u ustanovi kulture;
2) da mu se ispla�uju mese�ne otpremnine u visini bruto zarade najdu�e u rokovima navedenim u prethodnoj ta�ki, s tim da isplate prestaju kad lice stupi u radni odnos ili zaklju�i ugovor o anga�manu, o �emu je du�an odmah obavestiti organ koji mu ispla�uje otpremninu, pod pretnjom vra�anja dvostrukog primljenog iznosa.
Bruto zaradom, u smislu stava 2. ovog �lana, smatra se bruto zarada koju je zaposleni ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome mu prestaje radni odnos.

�lan 32.
Pravilnik iz �lana 26. stav 5. done�e se u roku od 6 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

�lan 33.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u �Slu�benom glasniku Republike Srbije�.

O b r a z l o � e nj e

Ustavni osnov za dono�enje zakona
Ustavni osnov za dono�enje zakona sadr�an je u odredbi �lana 72. stav 1. ta�ka 6. Ustava Republike Srbije, prema kojoj, pored ostalog, Republika Srbija ure�uje i obezbe�uje sistem u oblasti kulture.

Razlozi za dono�enje Zakona o scenskim i muzi�kim delatnostima
Oblast scenskih i muzi�kih delatnosti danas u Srbiji nije posebno regulisana i pored specifi�nosti koje ova oblast nosi.
Organizacija, finansiranje i rad ustanova kulture koje obavljaju ove delatnosti regulisana je op�tim propisima (Zakon o radu, Zakon o javnim slu�bama, Zakon o delatnostima od op�teg interesa u oblasti kulture). Ure�ivanje scenskih i muzi�kih delatnosti u okviru drugih op�tijih oblasti po�elo je od 1969. godine, dono�enjem Zakona o upravljanju ustanovama u oblasti kulture, a nastavljeno je dono�enjem Zakona o ostvarivanju posebnog dru�tvenog interesa u organizacijama udru�enog rada koje obavljaju kulturne delatnosti (1974) i Zakona o dru�tvenim delatnostima (1990).
Me�utim, ranije nije bila takva praksa. Naime, Srbija je jo� 1868. godine imala Zakon o ure�enju Narodnog pozori�ta u Beogradu, a poslednji zakon koji je zasebno regulisao ovu oblast bio je Op�ti zakon o pozori�tu iz 1959. godine.
Mi danas smatramo da scenska i muzi�ka delatnost, koja obuhvata pripremanje za javno izvo�enje i javno izvo�enje dramskih, muzi�kih i plesnih dela, zaslu�uje da se njome bavimo na kvalitetniji na�in, dono�enjem posebnog zakonskog akta kojim bi se normativno uredila ova oblast.
Zakon o scenskoj i muzi�koj delatnosti predstavljao bi poku�aj da se na sveobuhvatan na�in uredi obavljanje ovih delatnosti, kao i uslovi za rad i delovanje svih u�esnika u ovim delatnostima. Osnovni cilj zakona bio bi modernizacija scenskih i muzi�kih delatnosti, kao i prilago�avanje nastalim dru�tvenim promenama � reforma scenskih ustanova, uvo�enje scenske i muzi�ke mre�e u Srbiji, pobolj�anje polo�aja svih subjekata u ovim delatnostima, pre svega kada je re� o unutra�njoj strukturi i organizaciji, a na osnovu iskustava razvijenih zapadnoevropskih zemalja u ovoj oblasti.

Obja�njenje osnovnih pravnih instituta i pojedina�nih re�enja
Ovim zakonom ure�uje se profesionalna scenska i muzi�ka delatnost, kao i organizacija, finansiranje i radni odnosi u ustanovama kulture koje obavljaju ovu delatnost. Na taj na�in se ova va�na oblast stvarala�tva reguli�e posebnim zakonskim aktom, uz upu�ivanje na druge propise (Zakon o radu i Zakon o javnim slu�bama) za ona pitanja koja se re�avaju po op�tem re�imu (�l. 9. i 25).
Definisanje nacionalne ustanove kako je to u�injeno u �lanu 5. bio je zapravo na�in da se izbegne nabrajanje ustanova koje bi imale ovaj status, jer zbog nere�enog statusa Kosova i Metohije, nabrajanjem bi bila u�injena nepravda prema ustanovama sa ovog podru�ja, jer one ne bi mogle biti obuhva�ene.
U vezi s osnivanjem, organizacijom i radom ustanova kulture, kao i nadzorom nad zakonito��u njihovog rada, predvi�ena je shodna primena Zakona o javnim slu�bama.
Zbog specifi�nosti delatnosti koja se obavlja u ovim ustanovama, predvi�ena je i posebna organizacija upravlja�kog aparata u njima. Tako je, pored direktora, koji organizuje i vodi poslovanje ustanove, predvi�en i umetni�ki direktor, koji rukovodi radom umetni�kog ansambla i Umetni�ki savet, koji sa�injavaju afirmisane li�nosti iz oblasti kulturnog, javnog i privrednog �ivota. Ako bi poslove direktora ustanove obavljao neko ko je poznati umetnik, predvi�eno je da to isto lice, s obzirom na svoje umetni�ke kvalitete, mo�e obavljati i poslove umetni�kog direktora.
U vezi sa finansiranjem ustanova, sredstva se obezbezbe�uju iz bud�eta osniva�a, prihoda ostvarenih delatno��u ustanova kulture i po osnovu sponzorstva, donatorstva i drugih izvora.
Za nacionalnu ustanovu kulture predvi�eno je da se sredstva za stalne tro�kove i teku�e odr�avanje objekta obezbe�uju iz bud�eta grada, odnosno op�tine na �ijem se podru�ju ustanova nalazi. Razlog za ovakvo re�enje nalazi se u �injenici da su ovi objekti (na primer: zgrada Narodnog pozori�ta u Beogradu) reprezentativni i njih koriste svi gra�ani. Tako�e, osvetljenje, okolina objekta i sl. mora biti upodobljeno re�imu Grada, te je shodno tome i logi�no da Grad finansira materijalne tro�kove, a Republika programe ovih ustanova. Zakonom o bud�etskom sistemu (�Slu�beni glasnik RS�, br. 9/2002. i 87/2002), u �lanu 2. ta�ka 7. propisano je da su indirektni korisnici bud�etskih sredstava, izme�u ostalog, ustanove osnovane od strane Republike, odnosno lokalne vlasti, nad kojima osniva�, preko direktnih korisnika bud�etskih sredstava, vr�i zakonom utvr�ena prava u pogledu upravljanja i finansiranja, a �lanom 13. Zakona o delatnostima od op�teg interesa u oblasti kulture (�Slu�beni glasnik RS�, broj 49/92) predvi�eno je da op�tina, odnosno grad, na zahtev Ministarstva kulture, podnose godi�nji program kori��enja sredstava za ostvarivanje potreba u kulturi, kao i izve�taj o ostvarivanju programa i kori��enju sredstava namenjenih za kulturu koja se obezbe�uju u bud�etu op�tine, odnosno grada. U skladu sa navedenim �lanovima, jasno je da �e kontrolu namenskog kori��enja sredstava op�tine, odnosno grada i dalje vr�iti ministarstvo nadle�no za poslove kulture.
Dono�enjem ovog zakona bio bi uveden novi re�im radnog odnosa za umetni�ka zanimanja, odnosno radni odnos na odre�eno vreme bio bi uveden kao osnovni oblik radnog odnosa za umetni�ka zanimanja. Pored ovog oblika radnog odnosa, za umetni�ka zanimanja se predvi�a i mogu�nost obavljanja rada i na osnovu ugovora o anga�manu. Gra�ansko-pravni odnos, tj. anga�man, na ovaj na�in samo je kodifikovanje postoje�e prakse da se scenski radnici vezuju za scenske ustanove ugovorima po sezoni ili po predstavi odnosno projektu.
Ugovor o anga�manu ima sve elemente ugovora o delu, a s obzirom da se zaklju�uje isklju�ivo za umetni�ka zanimanja, nazvan je ugovor o anga�manu, kao neimenovani ugovor gra�anskog prava. Za redovnu delatnost umetnik ne mo�e biti anga�ovan i po ugovoru o radu i po ugovoru o anga�manu, ve� samo po ugovoru o radu, dok za vanrednu delatnost (na primer: glumac koji uradi prevod nekog scenskog dela) mo�e biti anga�ovan po ugovoru o anga�manu, iako je ve� ugovorom o delu vezan za istu ustanovu u kojoj obavlja tu vanrednu delatnost.
Ugovorom o radu umetnik je vezan za odre�enu ustanovu za vreme na koje je zaklju�en ugovor, dok ga ugovor o anga�manu ne vezuje za ustanovu, ve� za odre�eni projekat.
Va�e�i re�im radnih odnosa u pozori�tima je nesre�ni hibrid radno-pravnog statusa po Zakonu o radnim odnosima u dr�avnim organima (�to pozori�ta nisu, ali �emu su ustanove po Zakonu o javnim slu�bama upodobljene) i radno-pravnog statusa po Zakonu o radu. Dono�enjem ovog zakona u�injen je poku�aj da se radni odnos u ustanovama koje obavljaju scensku i muzi�ku delatnost dovede u logi�niji i pozori�tima i muzi�kim ustanovama primereniji oblik. Naime, Zakon o radu ne uzima u obzir specifi�nosti ove profesije, zbog kojih se jedan umetnik ne mo�e izjedna�iti sa jednim �inovnikom, jer je priroda njihovih poslova potpuno razli�ita. Na ovakvo re�enje ukazuje i praksa drugih zemalja.
Budu�im zakonom mora biti ure�en polo�aj umetnika u ustanovama koje obavljaju ove delatnosti, i to na na�in da je mogu�e predvideti da umetnici koji obavljaju ove delatnosti zasnivaju radni odnos ugovorom o radu na odre�eno vreme, po pravilu za jednu sezonu, a najdu�e za period od tri godine ili zaklju�ivanjem ugovora o anga�manu. To zna�i da bi se zakonom moglo predvideti da profesionalni umetnici mogu zasnovati radni odnos u ovim ustanovama na odre�eno vreme, bez oglasa, u skladu sa zakonom i pravilima odnosne ustanove.
Scenske (pre svega pozori�na) i muzi�ke delatnosti specifi�ne su za razliku od drugih delatnosti, posebno kada se radi o izvo�a�kim umetni�kim programima, i nije primereno da se u ovim delatnostima radni odnos zasniva na neodre�eno vreme. Dosada�nja praksa zaklju�ivanja radnog odnosa na neodre�eno vreme u ovim delatnostima pokazala se kao neracionalna, �to je dovelo do nagomilavanja velikog broja zaposlenih umetnika koji nisu mogli biti racionalno anga�ovani. Tako su se, s jedne strane, neracionalno tro�ila bud�etska i druga sredstva, dok se, s druge strane, nije pru�ala realna mogu�nost zaposlenim umetnicima u tim ustanovama da u potpunosti iska�u svoje kreativne sposobnosti. Zbog toga je re�enje o zasnivanju radnih odnosa na odre�eno vreme, kao pravilo, svrsishodnije re�enje u kreiranju repertoarske politike.
Uvo�enjem novog re�enja najve�i problem u samom po�etku bio bi psiholo�ki. Strah od polo�aja slobodnih umetnika, odnosno stalnog dokazivanja u svom poslu je razumljiv. Ali, na�in na koji je u poslednjih pedeset godina funkcionisao pre svega pozori�ni, pa i ukupno scenski �ivot, tako�e se pokazao neodr�ivim. Svest da bez �vrstih pravila igre i bez zdrave konkurencije nema napretka od klju�ne je va�nosti.
Izbor umetnika i umetni�kih ansambala vr�io bi se putem audicije na osnovu javnog konkursa objavljenog u sredstvima javnog informisanja (�lan 21). Izuzetno, izbor umetnika mo�e se vr�iti i na osnovu poziva. Ovaj izuzetak odnosi se na poznate i priznate umetnike koje je neprimereno pozivati na audiciju.
Istovremeno, u vezi sa ovakvim re�enjem postoji ideja stvaranja jednog pravilnika o rangiranju umetnika, koji u ovom trenutku ne postoji u Srbiji, a za koji smatramo da je neophodan u ovoj delatnosti.
�to se ti�e umetni�kog dodatka, koji se po ovom zakonu mo�e odrediti ugovorom o radu za odre�ena umetni�ka zanimanja, ovaj institut nije nov u na�em pravnom sistemu. Naime, Uredbom o radnim odnosima i nagra�ivanju umetni�kog osoblja, donetom 1959. godine, uveden je umetni�ki dodatak, koji je pripadao kompletnom umetni�kom osoblju i slobodno je ugovaran izme�u umetnika i pozori�ta.
Tako�e, zakon predvi�a uvo�enje scenske i muzi�ke mre�e u Srbiji, koja ima svojstvo pravnog lica i kojom bi se omogu�ilo da repertoar pojedinih scenskih ustanova, naro�ito pozori�ta, postane dostupan gledaocima na celoj teritoriji Srbije, a da se, pri tom, obezbedi kvalitet uz racionalnije tro�enje sredstava.
Formiranje scenske i muzi�ke mre�e nu�nost je koja je ve� trebalo da bude ostvarena. Postojanje slu�ajeva da se iste predstave igraju paralelno u dva razli�ita grada i da, u principu, jedni ne znaju za druge, nije racionalno i produktivnije je da predstave gostuju. Isto tako, veliki broj gradova, a pogotovo manjih mesta, nikada nema priliku da u svom mestu poseti odre�enu predstavu ili program, a postoje i mesta u Srbiji u kojima se nikada nije dogodila nijedna premijera. Ali to su samo neki od razloga za�to bi trebalo formirati mre�u ovih ustanova.
U zemljama u kojima scenske (pre svega pozori�ne) ustanove funkcioni�u na tr�i�nom principu, scenske mre�e, naro�ito pozori�ne mre�e, �esta su pojava jer pojeftinjuje mnoge segmente, od reklame, marketinga do opreme ustanove. U na�im uslovima umre�avanje bi donelo i vi�e zajedni�kih projekata, kooprodukcija i ono �to se �eli posti�i ovim zakonom, a to je ve�a i kvalitetnija fluktuacija umetnika.
Ovaj zakon unosi veliki broj novina u na� pravni sistem, �to je potpuno opravdano, budu�i da se njime realizuje ideja sprovo�enja pozori�ne reforme. Upravo zato je u prelaznim i zavr�nim odredbama detaljno razra�en na�in promene re�ima radnih odnosa u ustanovama, shodno ovom zakonu, kao i na�in uskla�ivanja rada i akata ustanova kulture sa odredbama ovog zakona.
U �lanu 31. stav 4. predvi�eno je da �e direktor ustanove kulture raspisati konkurs, odnosno audiciju za potrebna radna mesta u skladu sa ovim zakonom, a u �lanu 32. stav 1. propisano je da danom dono�enja odluke po konkursu, zaposlenima za �ija radna mesta je raspisan konkurs, prestaje radni odnos. Ovakvo re�enje jeste radikalno i izazva�e negodovanje me�u umetnicima, s obzirom na to da se novi re�im radnih odnosa ti�e samo njih, ali reforma koju �elimo da sprovedemo samo se na taj na�in mo�e izvesti iz temelja i efikasno. U suprotnom, promene bi trajale najmanje dvadeset godina.
Pored toga, u �lanu 32. stav 2. predvi�eno je koja prava imaju lica kojima prestaje radni odnos na ovaj na�in � pravo na isplatu pau�alne otpremnine ili isplatu mese�ne otpremnine u visini bruto zarade.
Tako�e, iz ovog re�ima izuzeti su baletski umetnici koji imaju 18 godina sta�a osiguranja, operski umetnici koji imaju 20 godina sta�a osiguranja, dramski umetnici koji imaju 25 godina sta�a osiguranja i �lanovi kolektivnih umetni�kih tela koji imaju 30 godina sta�a osiguranja ostvarenog u ustanovi kulture.

Finansijska sredstva potrebna za sprovo�enje ovog zakona
Za sprovo�enje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u bud�etu Republike Srbije.
Ustanove kulture iz oblasti scenskih i muzi�kih delatnosti su u ve�ini indirektni korisnici bud�etskih sredstava, �to zna�i da se za njih sredstva iz bud�eta ve� obezbe�uju. U po�etku, sprovo�enje ovog zakona dovelo bi samo do druga�ijeg usmeravanja postoje�ih bud�etskih sredstava. Me�utim, smatramo da �e se primenom ovog zakona smanjiti potreba za bud�etskim sredstvima, odnosno da �e ustanove iz oblasti scenskih i muzi�kih delatnosti sve manje koristiti bud�etska sredstva a sve vi�e prelaziti na finansiranje sopstvenim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora finansiranja.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2007.