NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2007. broj 1-2 godina XLIII januar-jun YU ISSN 0036-5734

52. STERIJINO POZORJE - Laureati
Milena MARKOVI�, Sterijina nagrada za tekst savremene doma�e drame Nahod Simeon
�OVEK U SVIM VREMENIMA � ISTA ZVERKA
Razgovarao Vladimir CRNJANSKI

 

Dramska spisateljica, pesnikinja (zbirke: Pas koji je pojeo sunce, Istina ima teranje i Crna ka�ika), scenaristkinja (Sutra ujutro u re�iji Olega Novkovi�a), pravo dete ro�eno iz braka ovog vremena i na�eg prostora, to je Milena Markovi� ili bar jedan deo nje koji, sre�om, tako izda�no, ubedljivo i uzbudljivo, podeli ponekad sa svima koji pred sopstvenim, i ranama sveta, od bekstva radije biraju da se zagledaju u njih, u te rane za koje nema leka ali ima olak�anja. A do njega se samo, podse�a nas Milena, sou�avanjem dolazi.�
Milena Markovi� je ro�ena� 9. aprila 1974. u Zemunu. Gimnaziju i Fakultet dramskih umetnosti (odsek dramaturgija) zavr�ila je u Beogradu. Za dramu Paviljoni ili Kuda idem, odakle dolazim i �ta ima za ve�eru dobila je specijalnu nagradu u Be�u. Potom je ova drama izvedena u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu. Usledile su �ine, drama� koja je tako�e izvedena u JDP-u. Dramu Beli, beli svet, koja je kasnije pretvorena u istoimeni scenario, napisala je za za festival Belef. Zatim je za ciri�ko pozori�te Schauspile napisala jedno�inku �uma blista, pa drame Brod za lutke (JDP) i Nahod Simeon za Srpsko narodno pozori�te.
U Boru je re�irala Operu za tri gro�a Bertolda Brehta u kojoj igraju natur��ici. O tome je reditelj Oleg Novkovi� napravio film Rudarska opera.
Milena Markovi� je i prva dobitnica Nagrade �Borislav Mihajlovi� � Mihiz� koju dodeljuje Srpska �itaonica u Irigu.

O genezi tvog �Nahoda Simeona� gotovo je sve poznato, ali �ta je za tebe, u celoj toj pri�i, od porud�bine teksta do njegovog otelotvorenja na sceni, bilo posebno uzbudljivo i druga�ije od onog �to si dotad radila za pozori�te?
� Druga�ije je bilo to �to sam od po�etka znala da radim tragediju. Takozvana fragmentarna dramaturgija daje vam tu lako�u, slobodu i otvorenost kad je u pitanju �anr. I� Brod za lutke je po meni tragedija, ali postoji mogu�nost da se radi i na drugi na�in u smislu rediteljskog pristupa. E, ovde sam znala da moram da gurnem glavu u bunar. To je bilo zastra�uju�e i uzbudljivo, moralo je da ima veli�inu, naravno, mojim �ivim, gadnim jezikom.

Drama �Nahod Simeon� je od ostalih tvojih drama druga�ija, hajde da ka�emo i po religijskoj dimenziji. Ne samo kada je re� o kriti�kom odnosu prema instituciji kao posredniku religioznih ose�anja ve� i ne�to mnogo va�nije � otkrivanje sopstvenog identiteta (mit o Edipu) i ono �to je s tim usko povezano � kako biti dobar �ovek (izvorno hri��anstvo). Kako to ostvariti, daje li nam �Simeon� odgovor?
� Ne verujem da neko umetni�ko delo treba da daje odgovore, zato �to odgovora nema. Izvorno hri��anstvo imalo je tu divnu ljubav za svakoga i veliku �elju za jednako��u i slobodom. I pra�tanje. U tom smislu dobar �ovek je onaj koji ne sudi i koji �ivi prema sebi. A Nahod to nije. Suvi�e je on �iv za to. Na Okruglom stolu na proteklom Pozorju citirala sam ne�to �to mi je pisalo na zidu kad sam bila devoj�ica. Otprilike Isus je rekao:�
�Srce je moje tu�no, do smrti tu�no, stani ovde i bdi.� Mislim da to nije odgovor, pre je molitva svesnog �oveka.

S druge strane,�Nahod Simeon� je, kako ka�e�, i ne�to najli�nije �to si napisala?
� Jeste, zato �to je Simeon Nahod umetnik po svom ustrojstvu. On ima ne�to �to ljudi �ele da uzmu. Ima dar. I ima �estitost i amoralnost.

U tvojim dramama nema mesta za ideolo�ko�istorijsko, kao ni za dnevnu politiku. Ipak, za publiku je sve to, iz drugog ili tre�eg� plana, i te kako prisutno kao zli duh vremena. Da li sebe u ulozi spisateljice vidi� i kao neku vrstu savesti dru�tva u odnosu na njegove specifi�ne lokalne i one spoljne, globalne zadatosti?
� Nikako ne vidim sebe kao savest bilo �ta da je u pitanju. Nemam to pravo. I retki su ljudi koji imaju to pravo, morali bi da imaju neverovatnu doslednost u svemu �to �ine. A mene zanima uglavnom ono �to je moj poziv. Odnosno, zanima me vlastito ja i zanimaju me drugi koji me inspiri�u i od kojih mogu da nau�im. Nisam neka moralna gromada. Mo�da �esto imam priliku da komentari�em razne gluposti i isklju�ivosti, ali iz sopstvene vizure. Sigurno je da �u, ako ostanem, da nosim nekakav duh vremena, ali �ovek je uvek ista zverka, u svim vremenima.

�esto ka�e� da voli� da �mitomani�e��. Koji su tvoji aktuelni mitovi, kojima si najodanija, �ta ti zna�e?
� Moji aktuelni dnevni mitovi vrlo su banalni i nemaju zna�aj za druge. Ti mitovi su kao pri�e iz vojske ili s ekskurzije, zanimljive su samo onima koji su bili zajedno. To je ne�to vezano za grad, za odrastanje, za muziku. I verovatno ne�u mo�i nikad da ih prevazi�em. Drugi mitovi vezani su za moj identitet, odnosno porodicu i blistave i krvave stvari koje me �ine takvom kakva sam. Tre�e, u stanju sam da upoznam nekog i istog trenutka� izmislim mit o toj osobi, i da u tome prili�no u�ivam. Ozbiljno o mitovima ne bih govorila.

Kako se Milena Markovi� od svoje prve drame do danas menjala kao osoba i kao pisac; to sigurno ide jedno s dugim?
� Ranije sam imala mladala�ku poziciju u odnosu na poziv, kao, eto, malo sam tu, ne�to radim, a mene to zapravo ne zanima, nego me zanima sam �ivot. Onda sam po�ela toliko puno da radim da ne mogu da razdvojim �ivot od posla. To me sigurno nije napravilo boljom osobom, ali odlu�ila sam da ne razmi�ljam o sebi u tim kategorijama.

Tvoj ose�aj sveta vidi se iz tvojih drama. Ima li se tu jo� �ta dodati? Kako jedna na drugu gledaju M. M. dramska spisateljica i M. M. pesnikinja? A tu je i M. M. kao uspe�na scenaristkinja.
� Sve to je sada zajedno. Upravo sam za Olega Novkovi�a uradila scenario koji je potpuno u stihu. Zanima me samo da idem dalje, da se igram dalje. A pesmice �e da mile i dalje.

Znanje i intuicija, razum i emocije, tradicionalno i savremeno. U kakvom su odnosu kada se Milena Markovi� lati pisanja?
� Najuzbudljivije je da radim ovde i sada, mada mislim da su za �oveka sva vremena ista. Intuicija i emocija � iz toga kre�em, a �kolu sam u�ila da mi tradicija i razum pomognu da iza�em iz bunara.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2007.