NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2004. broj 2-3 godina XL april-septembar YU ISSN 0036-5734

v e s t i

 

EGON

Egon Savin ovogodi�nji je dobitnik nagrade "Bojan Stupica" koju dodeljuje Udru�enje dramskih umetnika Srbije, a za re�iju predstave MLETA�KI TRGOVAC Vilijema �ekspira, u Jugoslovenskom dramskom pozori�tu.
Savin je, ina�e, dvostruki laureat ovog uglednog esnafskog priznanja; prvi put "Stupicu" je dobio 1991, za re�iju Sterijinog komada LA�A I PARALA�A u Srpskom narodnom pozori�tu.
Odluku o ovogodi�njoj nagradi potpisuje �iri u sastavu: Kokan Mladenovi�, Ivana Dimi�, Sanja Domazet, Igor Bojovi� i David Putnik.

ZBORNIK

Nekako ba� pred ovogodi�nje Sterijino pozorje, iz �tampe je, a u izdanju Pozorja, iza�ao zbornik radova sa Me�unarodnog simpozijuma univerzitetskih predava�a, teatrologa i pozori�nih kriti�ara, koji je odr�an u Parizu, 15. i 16. novembra pro�le godine, u organizaciji Universit� Paris IV - Sorbonne, pod naslovom: "Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori". Ovu publikaciju priredio je dr Sava An�elkovi�, u vreme odr�avanja Simpozijuma predava�, a odnedavno docent na Slavisti�koj katedri Sorbone, kome, ina�e, pripadaju gotovo sve zasluge kako za inicijativu, tako i za kompletnu organizaciju ovog skupa.
Zbornik, na 200 stranica, objavljuje sve referate prezentovane na Simpozijumu tokom �etiri radne sesije, koje prire�iva� predstavlja u pet poglavlja, grupi�u�i ih po temama, problemima i pristupu.
U predgovoru pod naslovom "Va�no je razumeti se i razumeti", dr Sava An�elkovi�, daju�i neophodne informacije o skupu, komentari�e na izvestan na�in i atmosferu koja je na njemu vladala: "Referenti su se bili obavezali da pripreme referate na francuskom ili engleskom jeziku, kao i na jednom od jezika nastalih iz srpskohrvatskog. (...) Pre po�etka rada Simpozijuma ve�ina referenata izrazila je �elju da govori na maternjem jeziku, �to je prihva�eno (...) Srpskohrvatski koji jo� jedino postoji kao naziv za jedinstveni lingvisti�ki sistem izvan eks-jugoslovenskih dr�ava, obavio je komunikacionu funkciju mnogo uspe�nije od zvani�no predvi�enih jezika, francuskog i engleskog. (...) Svojevrsna ksenofobija i kulturni autizam, kao neprijatelji dijaloga i integralnog civilizacijskog sistema, nisu imali pristup atmosferi koja je vladala u pariskim univerzitetskim prostorijama, knji�arama, pozori�nim dvoranama, restoranima i hotelskim sobama; naro�ito ne u referatima koji se objavljuju u ovom Zborniku".
U Zborniku, �iji je tira� 300 primeraka, objavljeni su tekstovi: Save An�elkovi�a, Muhameda D�elilovi�a, Nata�e Govedi�, Marka Kova�evi�a, Milo�a Lazina, Tanje Mileti�-Oru�evi�, Bo�ka Milina, Sanje Nik�evi�, Darinke Nikoli�, Ljubice Ostoji�, Nauma Panovskog, Sibile Petlevski, Ksenije Radulovi�, Irene Sadovske Gijon, Borisa Senkera, Pol-Luja Toma i Radmile Vojvodi�.

DOMINIK

Zahvaljuju�i respektabilnoj energiji, anga�manu i �elji da u Francuskoj promovi�e dramsku literaturu Balkana i Isto�ne Evrope, pariska izdava�ka ku�a L'espace d'un instant koju vodi Dominique Dolmieu, objavila je prevode tri drame s pomenutih prostora. To su: MAMU MU... KO JE PRVI PO�EO Dejana Dukovskog, u prevodu s makedonskog Harite Wybrands, KOSOVO LJUBAVI MOJA Jovana Nikoli�a i Ru�dije Russo Sejdovi�, koju je s romskog preveo Marcel Courthiades i PUTOVANJE U UNMIKISTAN, dramski tekst nastao po delima Doruntine Ba�a, Ilirjana Bezhanija, Visara Fejzulahua, Mentora Halitija, Sabrija Hamitija, Jetona Re�itaja, Kujtima Pasakua i Albene Re�itaj, a u povodu istoimenog scenskog projekta (Kulturni centar "D�emalji Beri�a" u Prizrenu, april 2003) koji su postavili Dominique Dolmieu i Agim Selimi. Tekst je s albanskog jezika prevela Sofi Dol.

BILJANA

U Th��tre Studio u pariskom predgra�u Alfortville, 11. septembra premijerno �e se izvesti komad Biljane Srbljanovi� AMERIKA, DRUGI DEO, u re�iji Kristijana Benedetija. Ovaj teatar je na pro�logodi�njem Sterijinom pozorju u�estvovao s predstavom SUPERMARKET Biljane Srbljanovi�, tako�e u re�iji Benedetija i osvojio tri Sterijine nagrade (tekst, re�ija, gluma). Biljana Srbljanovi� je, uz Edvarda Bonda i Saru Kejn, dramati�ar koji u�iva najve�e po�tovanje/divljenje Kristijana Benedetija.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2004.