|
Knjigu Neboj�e Rom�evi�a RANE KOMEDIJE JOVANA STERIJE POPOVI�A izdao je Pozori�ni
muzej Vojvodine. Odluka da upravo delu Jovana Sterije Popovi�a bude posve�en prvi
naslov novopokrenute teatrolo�ke biblioteke Pozori�na kultura na tlu Vojvodine
- vi�estruko je opravdana. Zbog toga �to je re� o jednom od nazna�ajnijih vojvo�anskih
i srpskih pisaca devetnaestog veka, �ije je delo su�tinski obele�ilo razvoj srpskog
pozori�ta i kulture, zbog toga �to je re� o �ivim pozori�nim delima koja jo� uvek
nisu postala deo kulturne arheologije i, najzad (ili na prvom mestu), zbog toga
�to je studija Neboj�e Rom�evi�a slojevito, inovativno i podsticajno delo. Re�
je, pre svega, o teatrolo�kom ogledu, �iji osnovni cilj autor u zavr�nom poglavlju
knjige formuli�e kao opredeljenje "da njegovu su�tinu i smisao podredimo
pozori�tu i njegovoj su�tini - predstavljanju" (264). Odrekav�i se pozitivisti�ke
rekonstrukcije knji�evnoistorijske, kriti�ke, poeti�ke, pa i teatrolo�ke recepcije
Sterijine dramaturgije, Neboj�a Rom�evi� se, prema vlastitom iskazu, posvetio
pitanjima "relevantnim za pozori�te" (264). Rane komedije Jovana Sterije
Popovi�a (LA�A I PARALA�A, POKONDIRENA TIKVA, TVRDICA) on uspe�no uklapa u kontekst
ukupnog pi��evog stvarala�tva, u istorijski kontekst vremena, nacionalni i evropski,
ali pri tom u potpunosti odbacuje bilo kakvo pozitivisti�ko u�ivljavanje u stanovi�te
"vremena pro�log" i nijednog �asa ne tretira razmatrane drame kao "zamrla
remekdela" i deo svojevrsne pozori�ne arheologije. Oblikuju�i teorijsku
postavku svoga rada, Rom�evi� u potpunosti ostvaruje cilj formulisan u Metodolo�kom
uvodu "da se uvo�enjem nekih novih tendencija u razvoju metoda teatrolo�ke
analize doprinese pro�irenju sredstava za teatrolo�ku analizu" (7), ali �ini
i vi�e od toga. Polaze�i od istra�ivanja Manfreda Pfistera i njegove teorije komunikacionih
nivoa i ukr�taju�i je s nizom "klasi�nih radova" iz domena teatrolo�kih
izu�avanja, ali i s nesumnjivim poznavanjem pozori�ne antropologije i op�tih poeti�kih,
naratolo�kih i semioti�kih izu�avanja - autor oblikuje metodolo�ku matricu kroz
koju bi bilo mogu�e produktivno "prosejati" i neka druga klasi�na dela
srpske dramaturgije, a koja bi, tako�e, mogla biti interesantna i za neke druge
oblasti knji�evnog izu�avanja u kojima se sre�e komunikacioni model sli�an modelu
dramskog teksta (recimo za izu�avanje usmenoknji�evnih oblika stvaranja). Istovremeno,
ovaj metodolo�ki model ni jednog �asa ne postaje sam sebi svrha i ne gubi svoju
analiti�ku funkcionalnost. Razla�u�i razmatrana dela sa stanovi�ta strukture
i semantike prostora; vremena; likova; verbalne komunikacije; pri�e, zapleta kompozicije;
scenske prezentacije i narativnog predstavljanja; naracije i napetosti - Rom�evi�
uspeva da uka�e na svu zahtevnost i slo�enost analize okrenute pozori�nom uprizorenju
teksta. Tome je podre�ena kompozicija njegove studije koja se deli na devet poglavlja
(ne ra�unaju�i Uvodnu re�, to su: Metodolo�ki uvod; Prostor; Vreme; Likovi; Verbalne
komunikacije; Pri�a, zaplet, kompozicija; Znanje dramskih likova i publike; Naracija
i napetost; Zaklju�ak: u potrazi za ravnote�om), koja se potom precizno i detaljno
dalje segmentiraju, prvo razvijaju�i osnovnu metodolo�ku matricu, a potom razmatraju�i
pojedina dela (data hronolo�ki). Pri tom, Rom�evi� uspeva da o�uva celovitost
pojedinih razmatranih dela, jasno ih izdvajaju�i unutar poglavlja, ali, �to je
daleko va�nije, prilago�avaju�i njihovim zna�enjima i sadr�ini op�ti analiti�ki
postupak. Ovako sprovedenom slojevitom i slo�enom analizom Sterijinih komedija,
Neboj�a Rom�evi�, pre svega, uspeva da pomeri njihovo sagledavanje od "unekoliko
prevazi�ene" teze o "bespo�tednom kriti�aru negativnih dru�tvenih pojava
i nerazumnog pona�anja kroz komediju obi�aja ili karaktera" (264), ka piscu
�ije "�aljive igre" i "vesela pozorja" dobijaju u na�em vremenu
tragi�ki prizvuk, pomeraju�i se ka tragikomediji o slomu ljudskih snova i te�nji.
On polazi od pretpostavke da je Sterijino prosvetiteljstvo danas uglavnom nezanimljivo
ili �ak neprihvatljivo. Na�e vreme je u teatru ne samo radikalno rehabilitovalo
ve�inu Sterijinih "negativnih junaka" ve� je, istovremno, dovelo u sumnju
moralni integritet i motive ve�ine njegovih "pozitivnih junaka" i rezonera.
Pesimizam i melanholija, koji boje ukupno delo Jovana Sterije Popovi�a, unose
i u njegove komedije elemenat tragi�nog sagledavanja sveta i �oveka. Rom�evi�eva
teatrolo�ka studija pokazuje da se temeljni paradoks Sterijinog stvarala�tva,
kontrast duboko pesimisti�ne, nihilisti�ke pesni�ke vizije DAVORIJA (Slava, sila
i bogatstvo/ Promenljiv je obraz mraka,/ I gordina traje svaka, I ostaje ve�no
ni�ta) i poku�aja njegovih "veselih pozorja" da ismevanjem ljudskih
poroka odr�e veru u racio i poredak - mo�e prevazi�i upravo sagledavanjem dubinskih
zna�enja njegovih komedija. Dubinskom analizom Sterijinih komedija, Rom�evi�
otvara uvide koji prevazilaze zadate okvire teatrolo�ke studije i postaju obavezuju�i
za sva budu�a �itanja Sterije - pozori�na, ali i knji�evna. Tragaju�i za prirodom
junaka i otkrivaju�i osnove njihovih odnosa, Rom�evi� pokazuje istinski analiti�ki
talenat, i to su, po svoj prilici, najuzbudljiviji i najpodsticajniji delovi njegove
knjige. Ukazav�i, recimo, na donkihotsku prirodu Ru�i�i�evu, on implicitno nudi
novo analiti�ko �itanje Sarinog lika. Ona, kao kuvarica, kao osoba duboko opsednuta
hranom, postaje svojevrsni pandan San�u Pansi, u onom sloju koju zadaje i samo
ime ovog junaka (pansa - stomak). Ili, na primer, kad razmatra razloge zbog kojih
zatvorena i nepoverljiva malogra�anska sredina postaje tako lako �rtva varalica,
Rom�evi�, polaze�i od Bahtinovih i Gurevi�evih istra�ivanja, pokazuje da "intimu
svih stanovnika palanke" pro�ima "strast prema �udu" (250), �to
dalje mo�e asocirati na univerzalnu arhetipsku predstavu o Bogu-gostu i otkrivati
da palanka, iako zato�ena u svojoj grabe�ljivosti i sumnji�avosti, jo� uvek �ezne
za emanacijom svetog, za potpunim, neostvarljivim preokretom svoje sku�ene egzistencije,
�to, dalje, otvara mogu�nost da energi�ni obra�un kolektiva s jedinkom koja "�tr�i"
i ne uklapa se u uske okvire palana�kog reda, sagledamo kao obra�un s vlastitim
duboko zapretanim, "zabranjenim" te�njama. Po pitanjima koja otvara
i po odgovorima koje daje, knjiga Neboj�e Rom�evi�a jeste zna�ajna i slojevita
teatrolo�ka studija, ali i vi�e od toga. Ona je, istovremeno, produbljeno, analiti�ko
�itanje velikog pisca koji "komi�nim sredstvima i, kako nam se na kraju �ini,
protiv svoje volje, pri�a tragi�nu pri�u o nemo�i pojedinca" (270), ali i
uzbudljivi dokument o na�em vremenu i na�em traganju za smislom i artikulacijom
te op�teljudske mo�i i nemo�i. |