NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2004. broj 2-3 godina XL april-septembar YU ISSN 0036-5734

4 9 ....S t e r i j i n o...p o z o r j e
Boris LIJE�EVI�
U ZNAKU POVJERENJA - Pozorje mladih

 

Pozorje mladih je ove godine na odli�an na�in opravdalo svoje postojanje i pokazalo rezultat napora njegove uprave da u toku cijelog festivala svim u�esnicima studentskog programa obezbijedi boravak na festivalu. Pozitivni u�inak dru�enja, razmjene iskustava, upore�ivanja �kola i metoda rada, o�itovao se u mnogo ve�em kvalitetu studentskih predstava nego ranije.
Pro�lih godina �kole su dolazile sa svojim godi�njim ispitima, bile to scene iz drama, dijalozi, monolozi... Ovogodi�nji reperotar Pozorja mladih apsolutno ne ukazuje na smotru godi�njih ispita tre�e ili �etvrte godine glume, ve� na ozbiljan pozori�ni festival s pa�ljivo biranim programom. �injenica da se selekcija Pozorja mladih ne pravi posebno, ve� da odre�ene �kole dolaze s programom koji imaju, govori da je odnos tih �kola prema ovom festivalu sve ozbiljniji, te da je Pozorje mladih veoma zna�ajna kategorija u �kolovanju generacija glumaca �irom zemlje. Tako�e je uo�ljivo i to da poslednjih godina, prilikom izbora komada za godi�nji ispit, profesori ne ra�unaju samo na �kolskim planom propisane uslove, ve� i na u�e��e i predstavljanje na Pozorju mladih. O tome nam svjedo�e ovogodi�nji veoma ambiciozni naslovi.
Akademija lepih umetnosti iz Beograda, ove godine se sa klasom glume prof. Olivere Je�ine prvi put pojavila na ovom festivalu. Iako prili�no zaostaje za ostalim �kolama, ipak je upam�ena po savremenom �itanju Nu�i�evog komada SUMNJIVO LICE. Pri tom je savremenost postignuta na nivou scenografije, rekvizite, kostima, muzike i gluma�kog izraza, dok tekst nije pretrpio dosledno osavremenjavanje. Kroz komad se provla�i muzika iz filma Petpara�ke pri�e. Jerotijeva porodica je predstavljena kao novokomponovana savremena porodica �ovjeka koji ima vlast. U sreskoj kancelariji je kompjuter; depe�a od ministra sti�e u vidu e-maila; atmosfera podsje�a na savremene ameri�ke kancelarije u policijskim stanicama... Takvim �itanjem dobija se jedan nov pogled na Nu�i�a i uvjerenje da njegova drama mo�e u ovom vremenu nesmetano da funkcioni�e.
Predstava GROBLJANSKA ULICA Neboj�e Rom�evi�a, Fakulteta umetnosti iz Pri�tine, u klasi prof. Svetozara Rapaji�a i asistenta Igora Damjanovi�a nije oti�la dalje od svo�enja na jeftinu komiku u cilju podila�enja publici. Brz ritam i dinami�an pozori�ni oblik nai�ao je na veliko odobravanje publike. Vi�e puta je igra prekidana aplauzom, a smijeh u publici gotovo da nije ni prestajao. Intenzitet igre od samog po�etka bio je na najvi�em stepenu. Sve se odvijalo jako brzo. Od kretanja glumaca do tempa i ritma izmjena scena. To je sve stvorilo jako dobru atmosferu u publici.
Predstava PET PRI�A O �ENAMA po komadu Mira Gavrana SVE O �ENAMA, u izvo�enju studenata u klasi prof. Bora Stjepanovi�a, asistenta Dubravke Vukoti� i saradnika Branka Ili�a, Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, donijela je mnoga zanimljiva scenska rje�enja, od video projekcija, do silueta �ena koje presvla�e kostime iza platna u koje je uperen crveni reflektor i na taj na�in prelaze iz jednog u drugi lik, i iz jedne u drugu epizodu.
Akademija umetnosti iz Novog Sada, klasa prof. Vide Ognjenovi� i Ljuboslava Majere i saradnika Predraga Mom�ilovi�a, predstavom Hansa Zaksa �IBANJE, uspjela je da gledali�tu nametne poseban na�in izra�avanja, da ne gradi iluziju scenografijom, rekvizitom, muzikom, ve� isklju�ivo gluma�kim umije�em, ovladano��u scenskim pokretom, tehnikom glasa, dijalektima... a sve to u ruhu velike radosti, odli�ne obe�avaju�e energije i povjerenja u neiscrpni pu�ki, �onglerski teatar. Glumci su iskoristili sve mogu�nosti stiha u kome je komad pisan i poigravali se njime, prekidali ga, mijenjali, prilago�avali i sa �armom ga prenosili u gledali�te.
Klasa glume na ma�arskom jeziku prof. Lasla �andora i asistenta Gabora Na�pala, Akademije umetnosti iz Novog Sada, komadom Lin Knutson VREME SE PRIBLI�AVA, pokazala je veoma precizno izgra�ene karaktere u zajedni�koj, timskoj igri razmjene energije, zatim kontolisano vo�enje ritma, �iv razigran i uzbudljiv pozori�ni oblik. Dinamika koja polazi iz dramskog teksta, ovaplo�uje se u doslednoj i nepretencioznoj igri glumaca.
Op�ti utisak koji se potvr�uje tokom cijele predstave AUDICIJA Aleksandra Galina, u izvo�enju Fakulteta dramskih umetnosti iz Beograda, klasa prof. Vladimira Jevtovi�a i asistenta Sr�ana Karanovi�a... je nenametljivost u svakom od elemenata. Nema preglasnih i isuvi�e prepoznatljivih melodija, igra se bez tendencije ka stvaranju dinamike spoljnim sredstvima, glumci se prepu�taju unutra�njoj dinamici koju nosi komad i �to je najva�nije imaju povjerenja u nju. Mizanscen je tako�e nenametljiv. Poznavanje scenskih zakonitosti, kriti�nih ta�ki, promjena ritma, zna�aj pauze, visoka svijest o partneru i usredsre�enost na njega svjedo�i o dobrom pozori�nom vaspitanju, scenskoj etici, kulturi i odli�noj �koli.
Najve�e iznena�enje ovogodi�njeg Pozorje mladih su Akademija umjetnosti iz Banjaluke i Akademija umetnosti "Bra�a Kari�" iz Beograda.
Studenti Akademije umjetnosti iz Banjaluke, klasa prof. Vladimira Jevtovi�a i asistenta �eljka Mitrovi�a, nosili su se s veoma te�kim zadatkom: dramatizovanim romanom Dobrice �osi�a KORENI i temom bezdjetnosti, koja za sobom automatski povla�i unutra�nji sukob, gr�, sumnje, strahove, komplekse, tihu patnju i trpljenje, za �ta je veoma te�ko prona�i pravi scenski ekvivalent. Mladi glumci su skoro materijalizovali unutra�nje sukobe i uvukli publiku u skrivena zna�enja teksta. Duboka prou�enost epohe u kostimima, scenografiji, rekviziti i obi�ajima pomogla je da se izgrade precizni, pravi i utemeljeni likovi i na�u prave radnje koje su sobom donijele veliku istinitost na sceni. Najve�i kvalitet ove klase je kolektivna igra, nenaru�ena "briljiranjem pojedinaca" i svijest o tome da su svi u slu�bi dramske radnje, a potom i emocije koju drama prenosi. Ovo se posti�e samo velikom disciplinom, scenskim vaspitanjem i dobrim vo�enjem kroz �kolovanje.
Ozbiljnost kojom su Studenti Akademije umetnosti "Bra�a Kari�" klasa prof. Neboj�e Dugali�a i saradnika Borislava Grigorovi�a, pristupili radu na Eshilovim PERSIJANCIMA na �alost ne vidi se �esto u studentskim predstavama. Umjesto, kako to obi�no biva "prve rekvizite na koju se nai�e", ovi studenti su pa�ljivo birali rekvizitu koja �e za�ivjeti u igri - �upove iz kojih se u ritualu �rtvoprino�enja lije vino, mlijeko i ulje, zatim baklje, kandila s tamjanom� Izuzetno bogati i vjerni kostimi dali su predstavi ikoni�nost ranovizantijskog fresko-slikarstva. Udara�ki instrumenti upotrebljeni su u kombinaciji s pjevanim vizantijskim melodijama. Ovako temeljna rekonstrukcija epohe donijela nam je jednu od najambicioznijih studentskih predstava vi�enih poslednjih godina na Pozorju mladih.
Veliku studioznost i zrelost pokazala je gluma�ka igra ne nastoje�i da brzim ritmom, dinamikom ili nekim spolja�njim sredstvima obuzme publiku. Tako je svaka radnja do�la do izra�aja, a kod glumaca se pojavila unutra�nja dinamika i pravi odnos. Ti�ine i pauze su glumcima omogu�ile da se opuste na sceni, da reaguju na pravi na�in, igraju zajedno sa partnerom, slu�aju ga, �ekaju� A sve to s velikim samopouzdanjem i povjerenjem u Eshila i bez straha da �e izazvati monotoniju u publici.
Kao zajedni�ki imenitelj mnogih predstava, pojavljuje se u razli�itim zna�enjima rije� POVJERENJE: povjerenje u �anr, pisca, igru, unutra�nju dinamiku� povjerenje koje zahtijeva veliku posve�enost i �rtvu� povjerenje �ini prikaz ovogodi�njeg Pozorja mladih ohrabruju�im.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2004.