|
Dizajn pozori�nog plakata svakako je odraz vremena u kome nastaje, ali i odraz
odnosa sredine i epohe prema teatru i njegovim dostignu�ima. Istovremeno, to je
i vid sinteze ove dve umetnosti, jer pozori�ni plakat pre svega po�tuje zakonitosti
grafi�kog oblikovanja i iskaza, zatim i marketinga, ali u svojoj sr�i daje sliku
pozori�nog �ina, bez kojeg bi bio samo lju�tura li�ena su�tinskog sadr�aja. Svake
tri godine saberu se najbolji plakati i druge �tampane publikacije koje prate
pozori�ne predstave u na�oj zemlji i prika�u u okviru Sterijinog pozorja. Tako
je i ove godine, jedanaesti put, odr�ana Izlo�ba pozori�nog plakata i grafi�kog
oblikovanja u donjem foajeu Srpskog narodnog pozori�ta u Novom Sadu, gde je postavljeno
vi�e od stotinu odabranih ostvarenja. Uz Trijenale odr�ana je, u gornjem foajeu,
samostalna izlo�ba pozori�nih plakata Atile Kapitanja, dobitnika Prve nagrade
na prethodnom Trijenalu. Brojni su pristupi dizajnera pozori�tu, a me�u ovogodi�njim
nagra�enim autorima preovladava duh dosetke, gega, koji lako pridobija gledaoca.
Tako Darko Vukovi� za predstavu AN�ELI VAVILONA plakat re�ava monta�om glave i
stra�njice, a na drugom plakatu vidimo ljudsku nagost zaklonjenu kravatom umesto
smokvinog lista. Du�an Arseni� poigrava se spajanjem fla�e �estokog pi�a i dugih
eksera koji iz nje izbijaju (�TA JE TO U LJUDSKOM BI�U �TO GA TERA PREMA PI�U),
ili cipela s pedalama (DOKTOR �USTER), a �eljko Katani� za �IVOTINJSKU FARMU re�enje
nalazi u �tipaljci sa zubima. Duhovit i adekvatan je plakat i program Radovana
Vu�kovi�a za predstavu TERORIZAM sa scenom gonjenja pi�toljima, a takav oblik,
samo u tri dimenzije, ima i programska bro�ura. Aksis studio za predstavu AMERIKA
DRUGI DEO daje upe�atljivo re�enje s velikom jabukom (simbol Njujorka) i muvom,
kao i sru�enim kulama bliznakinjama. Atila Kuruc tako�e daje asocijativno re�enje
za VILIAMA VILSONA s otvorenom lobanjom izdeljenom zidovima. Ipak, najupe�atljiviji
je rad Atile Kapitanja za OSAMDESETDEVETU sa prese�enom, a zatim kanapom zavezanom
nogom. Ma�tovito��u i neobi�no��u, kombinacijom fotografije i grafike, odlikuju
se re�enja Tamare Popovi�, Viktorije Kresanko i Radula Bo�kovi�a, a pozori�ni
programi Vladana Srdi�a pokazuju mnogo smisla za humor i igru (predstave KAPETAN
D�ON PIPLFOKS i SEKS ZA PO�ETNIKE). Nagradna samostalna izlo�ba Atile Kapitanja,
iako neprimereno redukovane postavke, pokazuje sve vrline ovog mladog, jednog
od najoriginalnijih i najprovokativnijih vojvo�anskih grafi�kih dizajnera. On
osnovnu funkciju pozori�nog plakata nadogra�uje svojevrsnim umetni�kim iskazom,
sopstvenim i ve� prepoznatljivim pogledom na svet, kreativnom provokacijom neobi�nih
figuralnih sklopova. Naime, Kapitanj u plakate uvodi uzbudljivu pri�u svoje generacije
pritisnute blizinom ratova, nema�tine, op�teg propadanja, ali daje i elemente
njene pobune. Koncepcija ovih plakata je jasna, ponekad i brutalna, ba� kao i
stvarnost okru�enja. Naj�e��e intervencije kreativne monta�e Kapitanj izvodi na
fotografijama ljudskog tela, jer identifikacija gledaoca s tim je najja�a. Ljudski
udovi su probodeni �rafovima, krvavi ili vezani, le�a izbu�ena mecima, ponegde
su zubi u prvom planu. Telo �oveka i svinje u jednom momentu stapaju se, u drugom
ljudski par spojen je nad kiblom. Kapitanj ne preza ni da efektnom fotomonta�om
stvori alegorijsku fotelju satkanu od krvavog mesa, niti da pozori�ni festival
nove umetnosti pove�e sa slivnikom, univerzalnom kloakom. Njegovi plakati stajali
bi kao anga�ovani umetni�ki iskazi i da pozori�nih predstava nema, kao sna�ne
poruke realizovane upe�atljivim slikama koje neumoljivo opominju. |