NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2004. broj 2-3 godina XL april-septembar YU ISSN 0036-5734

4 9 ....S t e r i j i n o...p o z o r j e...-...i n t e r v j u i...s a...n a g r a � e n i m a
Lorans KALAM
NE ZNAM VI�E KUDA DA UPERIM POGLED

 

S rediteljkom �vajcarskog Profesionalca, koji je trijumfovao na 49. Sterijinom pozorju

�vajcarska rediteljka Lorans Kalam je istinski pozori�ni tragalac, neko ko ume istovremeno trezveno i ne�no da misli, slika i ose�a, predose�a i upozorava. Sve to videli smo u njenom PROFESIONALCU Du�ana Kova�evi�a. Na�in na koji je slikala svet jedne od na�ih paranoja, na�in na koji je pronalazila ljubav za sve te neobi�ne likove iz neverovatne galerije junaka slavnog srpskog dramati�ara - o�arao je i publiku i kritiku 49. Sterijinog pozorja. Njen PROFESIONALAC je �udesan i zato je zaslu�no i trijumfovao na ovom festivalu. Lorans Kalam govori za Scenu, o svom radu, Kova�evi�u, svojoj predstavi, pozori�tu i globalnom a zaraznom ludilu na�e planete.

Se�ate li se svog prvog susreta s delom Du�ana Kova�evi�a?
- Neka dela cirkuli�u iz ruke u ruku, iako nisu zvani�no nigde objavljena. Ve� nekoliko godina radim za La Radio Suisse Romande (�vajcarski radio), na �ijim talasima imam priliku da predstavim savremene drame koje nisu prikazane u teatru. Me�u njima na�le su se i PROFESIONALAC i BALKANSKI �PIJUN koje su do mene stigle preko nekih prijatelja, �lanova Nacionalnog centra za istra�ivanje pozori�ne umetnosti (Centre National de Recherche sur les Arts du Spectacle). Odmah sam, zajedno s radijskim glumcima, prionula na PROFESIONALCA i ve� od prvog trenutka znala sam da �u tu predstavu postaviti i u pozori�tu a ne samo da �emo je govoriti preko radija.

A kakav je bio Va� prvi susret sa samim piscem?
- Taj susret bio je za mene vrlo va�an. Htela sam Kova�evi�u da postavim nekoliko pitanja o samom komadu koja bi mi razjasnila sva zna�enja koja su u njega utkana a koja, kao strankinja, mo�da nisam mogla da doku�im. U svojoj kancelariji, preokupiran pripremama za film, Kova�evi� mi je izgledao vrlo ozbiljan i u�tiv, mo�da �ak vi�e nekako na distanci i hladan. A tu je bila i jezi�ka barijera, nije bilo vremena da se prevedu sva moja pitanja i sve to ukidalo je mogu�nost za spontanost. �ak je izgledalo da se pomalo i ne razumemo. Sre�om, imali smo jo� dva susreta - u Parizu i u Novom Sadu, gde mi se �ini da sam osvojila ne�to njegovog poverenja.

Ovde se dugo posle Pozorja govorilo o Va�oj predstavi, izuzetnom radu koji ste pokazali, likovnosti, poeti�nosti, dobro oblikovanim karakterima, �ak i na�em duhu koji ste uka�ili. �ta ste Vi zapravo hteli da nam ka�ete tom predstavom?
- Htela sam da vam ka�em da me va�a istorija vrlo dira i uzbu�uje, da je ovaj komad vrlo jak jer nije militantan, ni manihejski, zato �to progovara o istorijskim paradoksima koji nas teraju na razmi�ljanje, kako vas u Srbiji tako i nas u Francuskoj, posebno nas, da preispitamo svoj odnos prema vlasti, na�oj sigurnosti i narcisoidnosti. To je komad koji nas podse�a i u�i da je �ivot, na kraju krajeva, ni�ta drugo do nebeska stvar kojoj nije potrebno nimalo ideologije.

�ta ste, zahvaljuju�i Kova�evi�u, nau�ili o nama a �ta o sebi?
- Mo�da to da mi Kova�evi�evi humor i inteligencija danas izgledaju interesantniji od cinizma Hajnera Milera, nasilja Edvarda Bonda ili bezna�a Sare Kejn. Nau�ila sam i to da se nosim sa �ivim autorom, da poku�am da ga ne izneverim.
Sa Geteom, na primer, nemam problema, nije tako dramati�no stra�no ako moj rad po Geteu nije odve� dobar, ako se ne svidi nekom, �ak i ako je lo�, jer, na kraju krajeva, piscu ne mogu da nanesem zlo. On ga ne�e osetiti jer nije �iv. Sa �ivim piscem je druga�ije. Volela sam taj ose�aj obaveze da se ne izneveri �iv �ovek, autor redova koje �itam i postavljam na scenu, tu obavezu da se ne izneveri tekst.

Kako gledate na Kova�evi�ev ne�ni odnos prema sopstvenom se�anju i na�oj pro�losti?
- Mislim da je Kova�evi� pregurao vreme reaktiviranog revolta. On je sada na tom mestu gde se sve zbilo, gde se zbila istorija, gde su se zbili problemi, nasilje, mr�nja, krv. Na tom polju sada deca postaju odrasli a odrasli vi�e nisu �ivi. Na Kova�evi�u je sada, pre nego �to i sam postane deo pro�losti, da prespoji istoriju. I upravo je to taj momenat kada on postaje ne�an, kad se razne�i, ili, jednostavno, kad postaje manje brutalan.

U PROFESIONALCU je dakle sam pisac komada neka vrsta spone izme�u pro�losti i budu�nosti. Ko je sada�njost? Kako Vi sebe vidite u tom krugu vremena?
- Sada�njost ne stanuje izme�u pro�losti i budu�nosti. Pro�lost i budu�nost koegzistiraju u sada�njosti. U ovom komadu Kova�evi� se igra vremenom, komad i po�inje u prezentu: "Zovem se Teodor Kraj", a zavr�ava u pro�losti, u trenutku kada Teodor Kraj po�inje da pi�e komad. To je zaista krug i svi mi na sceni u isto vreme smo i se�anje, i akcija, i projekcija.

Scenografija u Va�oj predstavi je zaista briljantna. Ona je delo Pitera Vilkinsona i �ini se da ste vas dvoje, rade�i svako na svom delu predstave, mislili kao jedna du�a. Kako je nastala ta scenografija?
- Istina je da smo Piter i ja imali zaista blizak odnos rade�i ovaj komad. Zajedno smo do�li u Beograd, probe smo zajedno odsedeli, adaptirali katkad dekor prema potrebama teksta i moje re�ije, prema novim idejama koje su neretko sugerisali i glumci. Iako su svi konci bili u na�im rukama, vrlo smo oslu�kivali glumce koji su se kretali kroz taj prostor, kako ga do�ivljavaju, �ta ose�aju� Ove jeseni bacamo se na na�u petu zajedni�ku predstavu i ve� se jako radujem tome.

Ko Vam je bliskiji: Teja ili Luka?
- Bliskiji meni? Naravno, Teja. Ja ne mogu da delam u tajnosti, nisam strpljiva, te�ko podnosim hijerahiju, �efove, nikad ne bih mogla da radim u tajnoj policiji. A opet, negde u dubini, ose�am se bliskom i Luki. Ne nalikujem mu, nemam njegove godine, ali poznjem ga i volim. To je �ovek koji se vi�e ni�em ne nada jer je, s toliko godina koliko ima, doku�io i ne�to mudrosti.

Kova�evi� nas stalno upozorava da �ivimo u vremenu planetarne paranoje. Kako Vi �ivite tu paranoju? Kako je ubla�avate?
- To je zaista i na�alost istina. Ludilo je zarazno. Svi smo u kontaktu sa svima. Nema granica tom ludilu i stoga je ludilo planetarno. Ekolo�ka katastrofa, nagomilavanje svega - a ponajvi�e onoga �to nam ne treba - na ovoj na�oj planeti, onda razne genetske manipulacije, potom je tu afri�ki kontinet koji potpuno devastira SIDA, ekonomsko utrkivanje koje je podignuto na rang ideologije i - prakti�no - rata, onda sukobi na Balkanu, u Avganistanu, Iraku, na Srednjem Istoku, porast religioznog fanatizma, renesansa terorizma, svih mogu�ih vrsta ludila� Planeta postaje mesto totalne otu�enosti. Ose�am se tako da vi�e ne znam kuda da uperim pogled.

Kakve ste utiske poneli o Pozorju i publici?
- Imam utisak da je ovaj festival dosta �ivahan, vi�e po energiji organizatora, nego po njegovoj programskoj orijentaciji i publici. Zato �e naredne godine i biti 50. izdanja, a to je za pohvalu.

U jednom neformalnom razgovoru rekli ste da �ete posle Pozorja putovati Vojvodinom. Kako je bilo na tom putu, �ta ste videli?
- Na�alost, moje zdravlje i ki�a omeli su me u tim planovima. I�la sam samo na jedan izlet u Sremske Karlovce koje je Kova�evi� pominjao u svom BALKANSKOM �PIJUNU koga �u postaviti na sceni.

Jeste li otkrili jo� nekog srpskog pisca?
- Obe�ano mi je jo� nekoliko tekstova i sad ih �ekam.

Razgovarala Sne�ana MILETI�

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2004.