|
S rediteljkom �vajcarskog Profesionalca, koji je trijumfovao na 49. Sterijinom
pozorju �vajcarska rediteljka Lorans Kalam je istinski pozori�ni tragalac, neko
ko ume istovremeno trezveno i ne�no da misli, slika i ose�a, predose�a i upozorava.
Sve to videli smo u njenom PROFESIONALCU Du�ana Kova�evi�a. Na�in na koji je slikala
svet jedne od na�ih paranoja, na�in na koji je pronalazila ljubav za sve te neobi�ne
likove iz neverovatne galerije junaka slavnog srpskog dramati�ara - o�arao je
i publiku i kritiku 49. Sterijinog pozorja. Njen PROFESIONALAC je �udesan i zato
je zaslu�no i trijumfovao na ovom festivalu. Lorans Kalam govori za Scenu, o svom
radu, Kova�evi�u, svojoj predstavi, pozori�tu i globalnom a zaraznom ludilu na�e
planete. Se�ate li se svog prvog susreta s delom Du�ana Kova�evi�a?
- Neka dela cirkuli�u iz ruke u ruku, iako nisu zvani�no nigde objavljena.
Ve� nekoliko godina radim za La Radio Suisse Romande (�vajcarski radio), na �ijim
talasima imam priliku da predstavim savremene drame koje nisu prikazane u teatru.
Me�u njima na�le su se i PROFESIONALAC i BALKANSKI �PIJUN koje su do mene stigle
preko nekih prijatelja, �lanova Nacionalnog centra za istra�ivanje pozori�ne umetnosti
(Centre National de Recherche sur les Arts du Spectacle). Odmah sam, zajedno s
radijskim glumcima, prionula na PROFESIONALCA i ve� od prvog trenutka znala sam
da �u tu predstavu postaviti i u pozori�tu a ne samo da �emo je govoriti preko
radija. A kakav je bio Va� prvi susret sa samim piscem? - Taj
susret bio je za mene vrlo va�an. Htela sam Kova�evi�u da postavim nekoliko pitanja
o samom komadu koja bi mi razjasnila sva zna�enja koja su u njega utkana a koja,
kao strankinja, mo�da nisam mogla da doku�im. U svojoj kancelariji, preokupiran
pripremama za film, Kova�evi� mi je izgledao vrlo ozbiljan i u�tiv, mo�da �ak
vi�e nekako na distanci i hladan. A tu je bila i jezi�ka barijera, nije bilo vremena
da se prevedu sva moja pitanja i sve to ukidalo je mogu�nost za spontanost. �ak
je izgledalo da se pomalo i ne razumemo. Sre�om, imali smo jo� dva susreta - u
Parizu i u Novom Sadu, gde mi se �ini da sam osvojila ne�to njegovog poverenja.
Ovde se dugo posle Pozorja govorilo o Va�oj predstavi, izuzetnom radu
koji ste pokazali, likovnosti, poeti�nosti, dobro oblikovanim karakterima, �ak
i na�em duhu koji ste uka�ili. �ta ste Vi zapravo hteli da nam ka�ete tom predstavom? -
Htela sam da vam ka�em da me va�a istorija vrlo dira i uzbu�uje, da je ovaj komad
vrlo jak jer nije militantan, ni manihejski, zato �to progovara o istorijskim
paradoksima koji nas teraju na razmi�ljanje, kako vas u Srbiji tako i nas u Francuskoj,
posebno nas, da preispitamo svoj odnos prema vlasti, na�oj sigurnosti i narcisoidnosti.
To je komad koji nas podse�a i u�i da je �ivot, na kraju krajeva, ni�ta drugo
do nebeska stvar kojoj nije potrebno nimalo ideologije. �ta ste, zahvaljuju�i
Kova�evi�u, nau�ili o nama a �ta o sebi? - Mo�da to da mi Kova�evi�evi
humor i inteligencija danas izgledaju interesantniji od cinizma Hajnera Milera,
nasilja Edvarda Bonda ili bezna�a Sare Kejn. Nau�ila sam i to da se nosim sa �ivim
autorom, da poku�am da ga ne izneverim. Sa Geteom, na primer, nemam problema,
nije tako dramati�no stra�no ako moj rad po Geteu nije odve� dobar, ako se ne
svidi nekom, �ak i ako je lo�, jer, na kraju krajeva, piscu ne mogu da nanesem
zlo. On ga ne�e osetiti jer nije �iv. Sa �ivim piscem je druga�ije. Volela sam
taj ose�aj obaveze da se ne izneveri �iv �ovek, autor redova koje �itam i postavljam
na scenu, tu obavezu da se ne izneveri tekst. Kako gledate na Kova�evi�ev
ne�ni odnos prema sopstvenom se�anju i na�oj pro�losti? - Mislim da je
Kova�evi� pregurao vreme reaktiviranog revolta. On je sada na tom mestu gde se
sve zbilo, gde se zbila istorija, gde su se zbili problemi, nasilje, mr�nja, krv.
Na tom polju sada deca postaju odrasli a odrasli vi�e nisu �ivi. Na Kova�evi�u
je sada, pre nego �to i sam postane deo pro�losti, da prespoji istoriju. I upravo
je to taj momenat kada on postaje ne�an, kad se razne�i, ili, jednostavno, kad
postaje manje brutalan. U PROFESIONALCU je dakle sam pisac komada neka
vrsta spone izme�u pro�losti i budu�nosti. Ko je sada�njost? Kako Vi sebe vidite
u tom krugu vremena? - Sada�njost ne stanuje izme�u pro�losti i budu�nosti.
Pro�lost i budu�nost koegzistiraju u sada�njosti. U ovom komadu Kova�evi� se igra
vremenom, komad i po�inje u prezentu: "Zovem se Teodor Kraj", a zavr�ava
u pro�losti, u trenutku kada Teodor Kraj po�inje da pi�e komad. To je zaista krug
i svi mi na sceni u isto vreme smo i se�anje, i akcija, i projekcija. Scenografija
u Va�oj predstavi je zaista briljantna. Ona je delo Pitera Vilkinsona i �ini se
da ste vas dvoje, rade�i svako na svom delu predstave, mislili kao jedna du�a.
Kako je nastala ta scenografija? - Istina je da smo Piter i ja imali zaista
blizak odnos rade�i ovaj komad. Zajedno smo do�li u Beograd, probe smo zajedno
odsedeli, adaptirali katkad dekor prema potrebama teksta i moje re�ije, prema
novim idejama koje su neretko sugerisali i glumci. Iako su svi konci bili u na�im
rukama, vrlo smo oslu�kivali glumce koji su se kretali kroz taj prostor, kako
ga do�ivljavaju, �ta ose�aju� Ove jeseni bacamo se na na�u petu zajedni�ku predstavu
i ve� se jako radujem tome. Ko Vam je bliskiji: Teja ili Luka? -
Bliskiji meni? Naravno, Teja. Ja ne mogu da delam u tajnosti, nisam strpljiva,
te�ko podnosim hijerahiju, �efove, nikad ne bih mogla da radim u tajnoj policiji.
A opet, negde u dubini, ose�am se bliskom i Luki. Ne nalikujem mu, nemam njegove
godine, ali poznjem ga i volim. To je �ovek koji se vi�e ni�em ne nada jer je,
s toliko godina koliko ima, doku�io i ne�to mudrosti. Kova�evi� nas
stalno upozorava da �ivimo u vremenu planetarne paranoje. Kako Vi �ivite tu paranoju?
Kako je ubla�avate? - To je zaista i na�alost istina. Ludilo je zarazno.
Svi smo u kontaktu sa svima. Nema granica tom ludilu i stoga je ludilo planetarno.
Ekolo�ka katastrofa, nagomilavanje svega - a ponajvi�e onoga �to nam ne treba
- na ovoj na�oj planeti, onda razne genetske manipulacije, potom je tu afri�ki
kontinet koji potpuno devastira SIDA, ekonomsko utrkivanje koje je podignuto na
rang ideologije i - prakti�no - rata, onda sukobi na Balkanu, u Avganistanu, Iraku,
na Srednjem Istoku, porast religioznog fanatizma, renesansa terorizma, svih mogu�ih
vrsta ludila� Planeta postaje mesto totalne otu�enosti. Ose�am se tako da vi�e
ne znam kuda da uperim pogled. Kakve ste utiske poneli o Pozorju i publici?
- Imam utisak da je ovaj festival dosta �ivahan, vi�e po energiji organizatora,
nego po njegovoj programskoj orijentaciji i publici. Zato �e naredne godine i
biti 50. izdanja, a to je za pohvalu. U jednom neformalnom razgovoru
rekli ste da �ete posle Pozorja putovati Vojvodinom. Kako je bilo na tom putu,
�ta ste videli? - Na�alost, moje zdravlje i ki�a omeli su me u tim planovima.
I�la sam samo na jedan izlet u Sremske Karlovce koje je Kova�evi� pominjao u svom
BALKANSKOM �PIJUNU koga �u postaviti na sceni. Jeste li otkrili jo�
nekog srpskog pisca? - Obe�ano mi je jo� nekoliko tekstova i sad ih �ekam.
Razgovarala Sne�ana MILETI� |