NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2006. broj 2 godina XLII april-juni YU ISSN 0036-5734

IN MEMORIAM
Mr Ljubica RISTOVSKI
PETAR RADOVANOVI� (1927-2006)

 

Tokom trajanja 56. festivala profesionalnih pozori�ta Vojvodine zatekla nas je vest da je 6. aprila umro Petar Radovanovi�, doajen vojvo�anskog glumi�ta, penzioner suboti�kog Narodnog pozori�ta.
Petar Radovanovi� ro�en je 1927. u selu Lapotincima blizu Leskovca. Detinjstvo mu je pro�lo u siroma�tvu i stalnom, te�kom fizi�kom radu a kako je sam znao da ka�e, njegov �ivot po�eo je tek od oslobodila�ke borbe.
"Godine 1943, �esnaestogodi�nji Petar i sam odlazi u partizane. Prvo je vr�io du�nost kurira, a kasnije je odre�en u dramsku sekciju. I tu se rodila njegova ljubav za pozori�te. Dramska sekcija bi se po mesec dana povla�ila i spremala program, a posle po dva meseca obilazila teren i davala predstave. Na tri konji�a bila je natovarena cela imovina dramske sekcije. Kako bi stigli u neko selo, odmah bi na ledini dizali �ator i pozornicu. Posle rata zavr�io je Ni�u gimnaziju u Leskovcu, a zatim �elezni�ki tehnikum u Puli." Posao mu se nije svi�ao, stalno je mislio na pozori�te i javlja se na audiciju u Gradskom narodnom pozori�tu u Leskovcu 1951. Imao je ve� na po�etku sre�e, debitovao je kao Hljestakov u Gogoljevom Revizoru, i to s uspehom. Do dolaska u Suboticu bio je nekoliko godina �lan Narodnog pozori�ta u Kosovskoj Mitrovici i Pri�tini. Kada je u jesen 1963. do�ao u Suboticu, Petar Radovanovi� je bio ve� formiran i zreo glumac, u najlep�im godinama, kada se punim plu�ima di�e na sceni. U suboti�kom Pozori�tu debitovao je 21. oktobra 1963, u komadu Vere Panove Kako si mom�e?, ulogom Mi�ka.
U pozori�noj dokumentaciji brojne su predstave u kojima je Petar Radovanovi� igrao iz sezone u sezonu: Zona Zamfirova, Mrtvo duboko, Vu�jak, Fedra, Protekcija, Bogojavljenska no�, Kratak susret, U�ene �ene, Gospoda Glembajevi, Arsenik i stare �ipke, Hamlet, Medeja, Ko�tana, Mister Dolar, La�a i parala�a, Tri sestre, Pokojnik, Revizor, Hamlet u selu Mrdu�a Donja, Neprijatelj naroda, Dr, Na rubu pameti, Malogra�ani, Sumnjivo lice, Radovan III, Don �uan, �iptar, Sprovod u Terezijenburgu, Aretej, Narodni poslanik, Otac Sam, Kristofor Kolumbo, Don Kihot, Timon Atinjanin, Antigona, Gospo�ica.
"Mata Milo�evi�, predsednik �irija na XXII susretu, kad se upoznao sa njim, uputio mu je nekoliko laskavih re�i i upitao ga u �ijoj je klasi zavr�io Akademiju, jer ga se ne se�a. Petar Radovanovi� se skepti�no nasme�io i rekao :'Ja Akademiju ni video nisam.' Petar Radovanovi� spada u pledaju onih na�ih divnih i talentovanih glumaca �ija je akademija bio �ivot i provincijske daske."
Bogat umetni�ki rad i dru�tvena aktivnost nisu mogli pro�i bez nagrada, priznanja, pohvala i zahvalnica:
Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom, 1962.
Pohvale i nagrade Udru�enja dramskih umetnika Srbije 1967: za ulogu �avola u predstavi Kad bog �avolu kumuje
1968: za ulogu U�itelja u predstavi Poseta stare dame
1973: za ulogu Profesora u predstavi Bezimena zvezda
1974: za ulogu Doktora u predstavi Na rubu pameti
1982: za ulogu Mikca u predstavi Sve�ana ve�era u pogrebnom preduze�u
Nagrade na Suretima vojvo�anskih pozori�ta:
1970: za ulogu Kuligina u predstavi Tri sestre
1971: za ulogu Alekse u predstavi La�a i parala�a
1972: za ulogu Andre �kunca u predstavi Hamlet u selu Mrdu�a Donja
1975: za ulogu Fazlijeva u predstavi Crnila
1982: pohvala za ulogu u predstavi Sve�ana ve�era u pogrebnom preduze�u
Dani komedije Svetozarevo
1972: nagrada novinara za ulogu Andre �kunca u predstavi Hamlet u selu Mrdu�a Donja
1978: nagrada kritike za ulogu Jerotija u predstavi Sumnjivo lice
MESS, Sarajevo
1976: Zlatni lovorov venac za ulogu Jerotija u predstavi Sumnjivo lice
Za dru�tvenu aktivnost dobitnik je Prvomajskog priznanja 1972. i 1974.
Penzija za Petra Radovanovi�a nije bila smisao ve� samo status. Radio je bez prestanka u pozori�tima KPGT, Atelje 212, Narodnom pozori�tu u Beogradu i Jugoslovenskom dramskom pozori�tu.
Poslednju predstavu, �udo u �arganu, odigrao je 27. februara ove godine, na sceni Pozori�ta "Atelje 212".

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2006.