|
Krajem aprila, Marsel Bozone, direktor �uvene pariske Komedi fransez, odlu�io
je da s repertoara za sezonu 2006/2007. skine komad Petera Handkea Putovanje
u zemlju zvuka ili umetnost pitanja. Kao razlog za to naveo je da prisustvo
i govor austrijskog dramskog pisca, koji ve� dugo �ivi u Francuskoj, na sahrani
Slobodana Milo�evi�a u martu, jeste uvreda za �rtve Milo�evi�eve politike. Otkako
je, po�etkom maja, Bozone zvani�no saop�tio svoju odluku pred novinarima, koji
su na godi�nju konferenciju za �tampu do�li u neuobi�ajeno velikom broju, evropska
intelektualna javnost �estoko se uzburkala i o�tro podelila na one "za"
i one "protiv" cenzure. I dok jedni tvrde da u 21. veku direktor
jednog od najpoznatijih svetskih pozori�ta ne bi smeo tek tako da skine s repertoara
komad autora �ije delo ima neospornu umetni�ku vrednost, drugi smatraju da Bozone
ima pravo da ne dozvoli da se u pariskom hramu pozori�ne umetnosti igra komad
�iji autor javno brani biv�eg diktatora optu�enog za ratne zlo�ine. Kako je
Bozone objasnio novinarima, sve je po�elo od �lanka, objavljenog 6. aprila u "Nuvel
opservateru", u kom je prokomentarisan Handkeov dolazak na Milo�evi�evu sahranu
u Po�arevcu. "Nakon �to sam to pro�itao, razmislio sam. Tokom tri nedelje,
premotavao sam istoriju Evrope od 1990. do danas. Zaronio sam u taj u�as koji
se zove etni�ko �i��enje. Ponovo sam pro�itao ono �to su ratni dopisnici pisali",
rekao je Bozone. "U periodu rata, mo�emo se prevariti. I Peter Handke je
mogao da se prevari, svi mogu da se prevare. Samo, desilo se da je Slobodan Milo�evi�
uhap�en. Izveden je pred Me�unarodni krivi�ni sud u Hagu, ustanovljeni su njegovi
zlo�ini i u to ne mo�e da se sumnja. Peter Handke ka�e da ne zna gde le�i istina.
On sumnja u svedo�enja novinara i radove istori�ara. On ih izvrgava ruglu. Zbog
toga mi se �ini nemogu�im da tog �oveka primim u pozori�te i stegnem mu ruku.
Ka�u mi da treba razdvojiti delo od autora. Razumem ja taj stav. Razumite i vi
moj." Bozone je naglasio da je odluka o skidanju Handkeovog komada s repertoara
bila isklju�ivo njegova, jer mu statut dozvoljava da sam odlu�uje o programu koji
se izvodi u salama Teatr di Vje-Kolombje, gde je trebalo da bude postavljen sporni
komad, i Studio-Teatr, dok jedino o repertoaru u sali Ri�elje mora da odlu�i administrativni
komitet. Francuski ministar kulture Reno Donedje de Vabr istog dana uputio
je otvoreno pismo direktoru Komedi fransez u kome ga je opomenuo da, iako razume
njegov li�ni i ljudski stav, on, kao direktor pozori�ta, mora da ima profesionalnu
odgovornost. Ministar je Bozonea podsetio da mora da ima odgovornost i prema reditelju
Brunu Bajenu koji je trebalo da postavi komad, kao i prema glumcima koji su ve�
bili anga�ovani. "Ne �elim da se me�am u va� izbor programa, ali ovo delo
Petera Handkea, objavljeno u Nema�koj 1989. i prevedeno u izdanju "Galimara"
1993, veoma je poznato i postavlja neka pitanja od univerzalnog zna�aja. Moglo
bi biti korisno predstaviti ga �iroj javnosti", napisao je ministar. Handkeovo
Putovanje u zemlju zvuka ili umetnost pitanja poznato je odavno i Bozoneu.
U vreme dok je bio direktor Visokog nacionalnog konzervatorijuma za dramsku umetnost
u Parizu, 1994, dakle u vreme rata u biv�oj Jugoslaviji, on sam organizovao je
�itanje tog teksta koji je tada procenio kao "izuzetno lep". Za�to je
onda odlu�io da francusku publiku li�i ovog dela koje, po svemu sude�i, samo po
sebi nije sporno? Da li on mo�e, kao direktor tako ugledne institucije, da bojkotuje
jednog velikog umetnika samo zato �to ga je, kao pojedinac, prezreo? Peter Handke
i sam je, povodom cenzure, progovorio za "Mond", iako je najpre izjavljivao
da je zga�en i da ne zna �ta bi rekao. On je podsetio da je ve� ranije u medijima
bio nazivan "teroristom" i "prosrpskim advokatom" samo zato
�to je pisao o onome �to je video na svojim putovanjima po Balkanu. "Pisao
sam o srpskim �rtvama, jer niko o njima nije pisao. Ali to ne zna�i da ne mislim
i na hrvatske i muslimanske �rtve. Pri�am o srpskim izbeglicama. Ni o tome niko
ne pri�a. Za�to novine o tome ne prave reporta�e?" Handke je u centar pa�nje
zbog prosrpskih opredeljenja dospeo jo� 1996, kad je svoje utiske o "zemlji
agresora" objedinio u delu "Zimsko putovanje do Dunava, Save, Morave
i Drine". Za o�tro protivljenje nema�kom u�e��u u ratu protiv Jugoslavije,
1999. godine, dobio je nagradu Georg Bihner. Iste godine, istupio je iz katoli�ke
crkve, jer ona ?? odobrila bombardovanje Jugoslavije, a papa Jovan Pavle Drugi
proglasio za sveca hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca, optu�enog za podr�ku
usta�kim zlo�inima za vreme Drugog svetskog rata. Na sahranu biv�eg jugoslovenskog
predsednika Handke je, kako je izjavio francuskim medijima, do�ao na poziv porodice
Milo�evi�. Nema�kom listu "Frankfurter Algemajne Cajtung" koji ga je
nazvao "najmljenim pljeska�em", odgovorio je da niti je na sahrani aplaudirao,
niti je dobio novac za to �to je do�ao u Po�arevac. "Sam sam sebi platio
avion i hotel", naglasio je Handke. On je rekao i da je deo govora koji je
odr�ao na Milo�evi�evoj sahrani, a za koji je Marsel Bozone rekao da mu je posebno
zasmetao, u stvari njegovo obja�njenje za�to je tog dana do�ao u Po�arevac. "Takozvani
svet zna sve o Jugoslaviji, o Srbiji. Takozvani svet zna sve o Slobodanu Milo�evi�u.
Takozvani svet zna istinu. Zato je takozvani svet danas odsutan, i ne samo danas
i ne samo ovde. Takozvani svet nije svet. Ja znam da ne znam. Ne znam istinu.
Ali posmatram. �ujem. Ose�am. Se�am se. Pitam. Zato sam i danas ovde prisutan,
uz Jugoslaviju, uz Slobodana Milo�evi�a." Nobelovka Elfride Jelinek stala
je odmah uz Handkea za koga je svojevremeno rekla da je, 2004, trebalo on da dobije
tu veliku knji�evnu nagradu umesto nje. Ona je za "Mond" rekla da je
u�asnuta �injenicom da je mogu�e da se u Komedi fransez jednostavno s repertoara
skine delo jednog velikog pisca samo zato �to je "prosrpski orijentisan".
Tim pre �to on to nikad nije krio i �to je Bozone to oduvek i znao. Austrijska
knji�evnica zapitala se s nevericom da li je mogu�e da se pod krovom jednog hrama
kulture, s tako bogatom tradicijom, dogodi cenzura i da se ta presti�na institucija
dopi�e na spisak kulturnih ustanova koje su kroz istoriju, u raznim zemljama,
rame uz rame s predstavnicima vlasti, potiskivali umetnike �ije ideje nisu bile
u duhu vladaju�eg re�ima. Grupa umetnika, me�u kojima su i reditelji Emir Kusturica
i Mihael Haneke sastavila je i kolektivno pismo, objavljeno tako�e ovih dana u
francuskim medijima, u kom se ka�e da u ovoj situaciji uop�te nije va�no da li
Handke ima pravo �to brani Milo�evi�a ili ne. To je, na kraju krajeva, njegova
li�na stvar. Su�tina problema jeste u tome �to je u Francuskoj, koja se toliko
di�i svojom demokratskom tradicijom i gra�anskim pravima, mogu�a cenzura u najklasi�nijem
obliku. Bozone se, me�utim, brani da uop�te nije re� o cenzuri, jer on ??,
kao direktor pozori�ta, odlu�io da s repertoara skine Handkeov komad. To ne zna�i
da neki drugi direktor ne�e prihvatiti da se komad igra u njegovom pozori�tu.
"Njemu (Handkeu) je dato mnogo slobode, dajte je i meni", poru�io je
Bozone. Ovde se, me�utim, name�e pitanje �ta bi bilo kad bi svaki direktor pozori�ta
odlu�io da bojkotuje ponekog pisca. Cenzura bi tada postala uobi�ajeni metod da
se izrazi neslaganje s ne�ijim idejama. Direktora Komedi franseza podr�ala je
grupa od oko 150 umetnika potpisanih ispod pisma glumca i reditelja Olivijea Pija
koje je, tako�e, objavljeno u "Mondu". U ovom pismu nagla�eno je da
Bozone ima pravo da odbije da radi s �ovekom za koga smatra da ima potpuno pogre�ne
politi�ke stavove koji Srbiji donose vi�e �tete nego koristi. "Sloboda
izra�avanja ne obavezuje nijednog direktora pozori�ta da da prostora zlo�ina�kim
ideologijama koje su u suprotnosti s demokratijom i pravima �oveka... Mo�e li
se osuditi pesnik zbog onog �to misli �ovek? Zar nije knji�evnost puna velikih
imena koja su, dobrovoljno ili ne, po�inila politi�ke gre�ke. Pomislimo na Hajdegerovo
pristupanje nacistima, na antisemitske pamflete Selina. Do�e vreme kad �ovek mo�e
da se posmatra odvojeno od svog dela. Ali u slu�aju koji nas interesuje, to vreme
jo� nije do�lo. Jer ratni zlo�ini jo� nisu ka�njeni, jer Srbija jo� nije prihvatila
da izru�i Karad�i�a i Mladi�a, jer istorija jo� nije zatvorena." �injenica
da je Bozone i pre znao za politi�ke stavove Petera Handkea, pa je ipak bio odlu�io
da se njegov komad postavi u Komedi fransez, jedan je od glavnih argumenata protivnika
cenzure. Me�utim, oni koji su stali na stranu direktora pariskog pozori�ta smatraju
da je Handke tek provokativnim govorom na Milo�evi�evoj sahrani prevr�io meru. Mo�e
li cenzura biti pozitivna i negativna? Mo�e li ona imati opravdanje? Jer ako Bozone
bojkotuje Handkea zato �to smatra da je njegov dolazak na Milo�evi�evu sahranu
uvreda za �rtve, da li to zna�i da u Turskoj treba zabraniti dela Orhana Pamuka,
jer je u jednom intervjuu izjavio da je u Turskoj svojevremeno ubijeno trideset
hiljada Kurda i milion Jermena i da se o tome �uti, �to zvani�noj Ankari uop�te
ne odgovara u trenutku kad se trudi da doka�e da ima demokratske potencijale za
ulazak u Evropsku uniju? Kako su podsetili potpisnici peticije protiv cenzure,
u Komedi fransez uto�i�te su oduvek nalazili progonjeni beloruski, iranski, avganistanski
i drugi umetnici koji su u svojim zemljama bili zabranjivani. Sloboda izra�avanja
nije relativan pojam i ne mo�e da se gleda iz ovog ili onog ugla. Ili se po�tuje
ili se ne po�tuje. Uprkos mno�tvu argumenata kojim je opravdao svoj stav o Handkeu
�oveku, Marsel Bozone nije po�tovao slobodu Handkea pisca. |