NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2006. broj 2 godina XLII april-juni YU ISSN 0036-5734

SLU�AJ HANDKE
Bojana JANJU�EVI�
SLU�AJ HANDKE ili IMA LI POZITIVNE I NEGATIVNE CENZURE?

 

Krajem aprila, Marsel Bozone, direktor �uvene pariske Komedi fransez, odlu�io je da s repertoara za sezonu 2006/2007. skine komad Petera Handkea Putovanje u zemlju zvuka ili umetnost pitanja. Kao razlog za to naveo je da prisustvo i govor austrijskog dramskog pisca, koji ve� dugo �ivi u Francuskoj, na sahrani Slobodana Milo�evi�a u martu, jeste uvreda za �rtve Milo�evi�eve politike. Otkako je, po�etkom maja, Bozone zvani�no saop�tio svoju odluku pred novinarima, koji su na godi�nju konferenciju za �tampu do�li u neuobi�ajeno velikom broju, evropska intelektualna javnost �estoko se uzburkala i o�tro podelila na one "za" i one "protiv" cenzure.
I dok jedni tvrde da u 21. veku direktor jednog od najpoznatijih svetskih pozori�ta ne bi smeo tek tako da skine s repertoara komad autora �ije delo ima neospornu umetni�ku vrednost, drugi smatraju da Bozone ima pravo da ne dozvoli da se u pariskom hramu pozori�ne umetnosti igra komad �iji autor javno brani biv�eg diktatora optu�enog za ratne zlo�ine.
Kako je Bozone objasnio novinarima, sve je po�elo od �lanka, objavljenog 6. aprila u "Nuvel opservateru", u kom je prokomentarisan Handkeov dolazak na Milo�evi�evu sahranu u Po�arevcu.
"Nakon �to sam to pro�itao, razmislio sam. Tokom tri nedelje, premotavao sam istoriju Evrope od 1990. do danas. Zaronio sam u taj u�as koji se zove etni�ko �i��enje. Ponovo sam pro�itao ono �to su ratni dopisnici pisali", rekao je Bozone. "U periodu rata, mo�emo se prevariti. I Peter Handke je mogao da se prevari, svi mogu da se prevare. Samo, desilo se da je Slobodan Milo�evi� uhap�en. Izveden je pred Me�unarodni krivi�ni sud u Hagu, ustanovljeni su njegovi zlo�ini i u to ne mo�e da se sumnja. Peter Handke ka�e da ne zna gde le�i istina. On sumnja u svedo�enja novinara i radove istori�ara. On ih izvrgava ruglu. Zbog toga mi se �ini nemogu�im da tog �oveka primim u pozori�te i stegnem mu ruku. Ka�u mi da treba razdvojiti delo od autora. Razumem ja taj stav. Razumite i vi moj." Bozone je naglasio da je odluka o skidanju Handkeovog komada s repertoara bila isklju�ivo njegova, jer mu statut dozvoljava da sam odlu�uje o programu koji se izvodi u salama Teatr di Vje-Kolombje, gde je trebalo da bude postavljen sporni komad, i Studio-Teatr, dok jedino o repertoaru u sali Ri�elje mora da odlu�i administrativni komitet.
Francuski ministar kulture Reno Donedje de Vabr istog dana uputio je otvoreno pismo direktoru Komedi fransez u kome ga je opomenuo da, iako razume njegov li�ni i ljudski stav, on, kao direktor pozori�ta, mora da ima profesionalnu odgovornost. Ministar je Bozonea podsetio da mora da ima odgovornost i prema reditelju Brunu Bajenu koji je trebalo da postavi komad, kao i prema glumcima koji su ve� bili anga�ovani.
"Ne �elim da se me�am u va� izbor programa, ali ovo delo Petera Handkea, objavljeno u Nema�koj 1989. i prevedeno u izdanju "Galimara" 1993, veoma je poznato i postavlja neka pitanja od univerzalnog zna�aja. Moglo bi biti korisno predstaviti ga �iroj javnosti", napisao je ministar.
Handkeovo Putovanje u zemlju zvuka ili umetnost pitanja poznato je odavno i Bozoneu. U vreme dok je bio direktor Visokog nacionalnog konzervatorijuma za dramsku umetnost u Parizu, 1994, dakle u vreme rata u biv�oj Jugoslaviji, on sam organizovao je �itanje tog teksta koji je tada procenio kao "izuzetno lep". Za�to je onda odlu�io da francusku publiku li�i ovog dela koje, po svemu sude�i, samo po sebi nije sporno? Da li on mo�e, kao direktor tako ugledne institucije, da bojkotuje jednog velikog umetnika samo zato �to ga je, kao pojedinac, prezreo? Peter Handke i sam je, povodom cenzure, progovorio za "Mond", iako je najpre izjavljivao da je zga�en i da ne zna �ta bi rekao. On je podsetio da je ve� ranije u medijima bio nazivan "teroristom" i "prosrpskim advokatom" samo zato �to je pisao o onome �to je video na svojim putovanjima po Balkanu.
"Pisao sam o srpskim �rtvama, jer niko o njima nije pisao. Ali to ne zna�i da ne mislim i na hrvatske i muslimanske �rtve. Pri�am o srpskim izbeglicama. Ni o tome niko ne pri�a. Za�to novine o tome ne prave reporta�e?" Handke je u centar pa�nje zbog prosrpskih opredeljenja dospeo jo� 1996, kad je svoje utiske o "zemlji agresora" objedinio u delu "Zimsko putovanje do Dunava, Save, Morave i Drine". Za o�tro protivljenje nema�kom u�e��u u ratu protiv Jugoslavije, 1999. godine, dobio je nagradu Georg Bihner. Iste godine, istupio je iz katoli�ke crkve, jer ona ?? odobrila bombardovanje Jugoslavije, a papa Jovan Pavle Drugi proglasio za sveca hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca, optu�enog za podr�ku usta�kim zlo�inima za vreme Drugog svetskog rata.
Na sahranu biv�eg jugoslovenskog predsednika Handke je, kako je izjavio francuskim medijima, do�ao na poziv porodice Milo�evi�. Nema�kom listu "Frankfurter Algemajne Cajtung" koji ga je nazvao "najmljenim pljeska�em", odgovorio je da niti je na sahrani aplaudirao, niti je dobio novac za to �to je do�ao u Po�arevac. "Sam sam sebi platio avion i hotel", naglasio je Handke. On je rekao i da je deo govora koji je odr�ao na Milo�evi�evoj sahrani, a za koji je Marsel Bozone rekao da mu je posebno zasmetao, u stvari njegovo obja�njenje za�to je tog dana do�ao u Po�arevac.
"Takozvani svet zna sve o Jugoslaviji, o Srbiji. Takozvani svet zna sve o Slobodanu Milo�evi�u. Takozvani svet zna istinu. Zato je takozvani svet danas odsutan, i ne samo danas i ne samo ovde. Takozvani svet nije svet. Ja znam da ne znam. Ne znam istinu. Ali posmatram. �ujem. Ose�am. Se�am se. Pitam. Zato sam i danas ovde prisutan, uz Jugoslaviju, uz Slobodana Milo�evi�a."
Nobelovka Elfride Jelinek stala je odmah uz Handkea za koga je svojevremeno rekla da je, 2004, trebalo on da dobije tu veliku knji�evnu nagradu umesto nje. Ona je za "Mond" rekla da je u�asnuta �injenicom da je mogu�e da se u Komedi fransez jednostavno s repertoara skine delo jednog velikog pisca samo zato �to je "prosrpski orijentisan". Tim pre �to on to nikad nije krio i �to je Bozone to oduvek i znao. Austrijska knji�evnica zapitala se s nevericom da li je mogu�e da se pod krovom jednog hrama kulture, s tako bogatom tradicijom, dogodi cenzura i da se ta presti�na institucija dopi�e na spisak kulturnih ustanova koje su kroz istoriju, u raznim zemljama, rame uz rame s predstavnicima vlasti, potiskivali umetnike �ije ideje nisu bile u duhu vladaju�eg re�ima.
Grupa umetnika, me�u kojima su i reditelji Emir Kusturica i Mihael Haneke sastavila je i kolektivno pismo, objavljeno tako�e ovih dana u francuskim medijima, u kom se ka�e da u ovoj situaciji uop�te nije va�no da li Handke ima pravo �to brani Milo�evi�a ili ne. To je, na kraju krajeva, njegova li�na stvar. Su�tina problema jeste u tome �to je u Francuskoj, koja se toliko di�i svojom demokratskom tradicijom i gra�anskim pravima, mogu�a cenzura u najklasi�nijem obliku.
Bozone se, me�utim, brani da uop�te nije re� o cenzuri, jer on ??, kao direktor pozori�ta, odlu�io da s repertoara skine Handkeov komad. To ne zna�i da neki drugi direktor ne�e prihvatiti da se komad igra u njegovom pozori�tu. "Njemu (Handkeu) je dato mnogo slobode, dajte je i meni", poru�io je Bozone. Ovde se, me�utim, name�e pitanje �ta bi bilo kad bi svaki direktor pozori�ta odlu�io da bojkotuje ponekog pisca. Cenzura bi tada postala uobi�ajeni metod da se izrazi neslaganje s ne�ijim idejama. Direktora Komedi franseza podr�ala je grupa od oko 150 umetnika potpisanih ispod pisma glumca i reditelja Olivijea Pija koje je, tako�e, objavljeno u "Mondu". U ovom pismu nagla�eno je da Bozone ima pravo da odbije da radi s �ovekom za koga smatra da ima potpuno pogre�ne politi�ke stavove koji Srbiji donose vi�e �tete nego koristi.
"Sloboda izra�avanja ne obavezuje nijednog direktora pozori�ta da da prostora zlo�ina�kim ideologijama koje su u suprotnosti s demokratijom i pravima �oveka... Mo�e li se osuditi pesnik zbog onog �to misli �ovek? Zar nije knji�evnost puna velikih imena koja su, dobrovoljno ili ne, po�inila politi�ke gre�ke. Pomislimo na Hajdegerovo pristupanje nacistima, na antisemitske pamflete Selina. Do�e vreme kad �ovek mo�e da se posmatra odvojeno od svog dela. Ali u slu�aju koji nas interesuje, to vreme jo� nije do�lo. Jer ratni zlo�ini jo� nisu ka�njeni, jer Srbija jo� nije prihvatila da izru�i Karad�i�a i Mladi�a, jer istorija jo� nije zatvorena." �injenica da je Bozone i pre znao za politi�ke stavove Petera Handkea, pa je ipak bio odlu�io da se njegov komad postavi u Komedi fransez, jedan je od glavnih argumenata protivnika cenzure. Me�utim, oni koji su stali na stranu direktora pariskog pozori�ta smatraju da je Handke tek provokativnim govorom na Milo�evi�evoj sahrani prevr�io meru.
Mo�e li cenzura biti pozitivna i negativna? Mo�e li ona imati opravdanje? Jer ako Bozone bojkotuje Handkea zato �to smatra da je njegov dolazak na Milo�evi�evu sahranu uvreda za �rtve, da li to zna�i da u Turskoj treba zabraniti dela Orhana Pamuka, jer je u jednom intervjuu izjavio da je u Turskoj svojevremeno ubijeno trideset hiljada Kurda i milion Jermena i da se o tome �uti, �to zvani�noj Ankari uop�te ne odgovara u trenutku kad se trudi da doka�e da ima demokratske potencijale za ulazak u Evropsku uniju? Kako su podsetili potpisnici peticije protiv cenzure, u Komedi fransez uto�i�te su oduvek nalazili progonjeni beloruski, iranski, avganistanski i drugi umetnici koji su u svojim zemljama bili zabranjivani. Sloboda izra�avanja nije relativan pojam i ne mo�e da se gleda iz ovog ili onog ugla. Ili se po�tuje ili se ne po�tuje. Uprkos mno�tvu argumenata kojim je opravdao svoj stav o Handkeu �oveku, Marsel Bozone nije po�tovao slobodu Handkea pisca.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2006.