|
Harold Pinter, jedan od najve�ih i najzna�ajnijih dramati�ara dana�njice, dobio
je ove godine Nobelovu nagradu za knji�evnost. "Pinter je vratio pozori�te
osnovnim elementima - kao zatvoren prostor i nepredvidiv dijalog, gde su likovi
prepu�teni na milost i nemilost jedni drugima i gde svako pretvaranje postaje
nemogu�e", saop�tila je tom prilikom Akademija. "Ve� oko pedeset
godina pi�em pozori�ne komade, a i politi�ki sam izuzetno anga�ovan", izjavio
je Pinter na vest o nagradi. "Uop�te nisam siguran u kojoj meri ta �injenica
ima veze sa nagradom." Ipak, dodaje da je "presre�an" i da ne zna
da li to priznanje nagra�uje i njegov politi�ki rad. "Duboko sam anga�ovan,
i u umetnosti i u politici, ponekad se te dve stvari prepli�u, ponekad ne. To
�e biti veoma interesantno", kazao je 75-godi�nji pisac. Napomenuo je tako�e
da bi voleo da prekine pisanje pozori�nih komada. "Mislim da se svet zasitio
mojih predstava", na�alio se. "Napisao sam 29 komada i zaista mislim
da je to dovoljno. Sigurno �u i dalje pisati poeziju i ostati duboko anga�ovan
kada je re� o politi�kim temama", dodao je. "Mnogo energije tro�im na
politi�ka de�avanja, koja su po mom mi�ljenju veoma zabrinjavaju�a u ovom �asu". Pinter,
ina�e 101. dobitnik Nobelove nagrade za knji�evnost i deseti dramati�ar koji je
dobio to priznanje, vest je proslavio sa suprugom uz �ampanjac, a njegovi po�tovaoci
su polo�ili nekoliko buketa ispred njegovog doma u Londonu. Harold Pinter va�i
za jednog od najeminentnijih britanskih dramskih pisaca 20. veka. O�tro je kritikovao
u�e��e SAD i Velike Britanije u ratu u Iraku. Svet teatra i pacifisti odali su
mu priznanje ocenjuju�i da je Pinter "�iva legenda" i dramski pisac
koji je "obrisao pra�inu s britanske knji�evnosti". Sin jevrejskog
kroja�a, Pinter je ro�en 10. oktobra 1930. godine u Londonu. On ka�e da je njegov
susret sa antisemitizmom u ranoj mladosti uticao na odluku da postane dramski
pisac. Bombardovanje Londona tokom Drugog svetskog rata, tako�e je duboko obele�ilo
njegov rad. Mra�an i ispunjen nesre�nim likovima, jezik Pinterovih drama toliko
je specifi�an da je zaslu�io pridev "pinterovski". Unutra�nji strahovi
i stremljenja njegovih likova, njihov ose�aj krivice i problemi u seksualnom �ivotu,
postavljeni su naspram idili�nog �ivota koji su izgradili u cilju pre�ivljavanja. "Sa
re�ima koje napi�em na papiru i likovima koji iz njih izranjaju imam poseban odnos
koji niko drugi sa mnom ne mo�e podeliti. I mo�da zbog toga ostajem zbunjen pred
pohvalama i zbilja prili�no ravnodu�an prema pogrdama. Pohvale i pogrde se odnose
na nekoga ko se zove Pinter. Ja ne poznajem �oveka o kome govore. Drame znam ali
na sasvim druga�iji na�in, na sasvim privatan na�in", rekao je 1970, na uru�enju
nema�ke nagrade "�ekspir". Taj govor, ina�e, ostao je zapam�en i mnogo
puta citiran zbog Pinterove, pomalo cini�ne, opaske o sopstvenom delu: "Jednom
pre mnogo godina, nelagodno sam se na�ao u jednoj javnoj diskusiji o pozori�tu.
Neko me je upitao 'o �emu se radi' u mojim delima. Odgovorio sam bez imalo razmi�ljanja
i samo da bih osujetio ovakva pitanja: 'o lasici pod vitrinom za pi�e'. Bila je
to velika gre�ka. Tu opasku sam tokom godina ve� mnogo puta video citiranu u u�enim
tekstovima. Izgleda da je dostigla dubok zna�aj i da se na nju gleda kao na veoma
relevantnu i zna�ajnu opservaciju o mom sopstvenom radu. Ali za mene je ta opaska
zna�ila upravo ni�ta. To su opasnosti govorenja u javnosti". Smatran najuticajnijim
britanskim dramskim piscem svoje generacije, Pinter je poslednjih godina usmerio
svoju kritiku ka Americi i njenom napadu na Irak. Kao glasan kriti�ar britanskog
premijera Tonija Blera, o�tro se suprotstavio anga�ovanju britanskih snaga u ratu
u Iraku. Poznat je, tako�e, njegov anga�man povodom bombardovanja Srbije 1999.
i njegov stav da su NATO i njegovi patroni podjednako ratni zlo�inci kao i Slobodan
Milo�evi�. Takav pogled na svet definitivno je formirao u vreme svrgavanja Salvadora
Aljendea 1973, kada je shvatio sav cinizam i hipokriziju politike koju su vodile
i jo� vode SAD. I tako je politika u�la i u njegove drame. A pre desetak godina,
svojim anga�manom, Pinter je bukvalno preokrenuo sudbinu dela - na�alost ne i
sudbinu spisateljice - Sare Kejn. Kada je Blasted Sare Kejn izveden
na sceni Royal Court Upstairsa u januaru 1995, u publici je sedelo 65 ljudi, od
toga 42 kriti�ara. Scene seksa i nasilja bile su dovoljno �okantne da bi svi odreda
komad proglasili "ogavnim", a autorku - ludakinjom. Sara Kejn je imala
24 godine kada je napisala dramu koja se iz hotelske sobe u Lidsu seli na prve
linije fronta u Bosni. Blasted je prikazan jo� nekoliko puta i bio je komad
koji je videlo najmanje ljudi (oko 1.000), ali o kom se najvi�e raspravljalo u
skorijoj istoriji britanskog pozori�ta. Kriti�ari su ga sasekli. Naslovi su
se kretali od Ogavne gozbe fekalijama do Kao da glavu umo�ite u posudu
sa iznutricama. Dan nakon �to je britanska javnost naizgled uni�tila jednog
dramskog autora, na ku�nu adresu Sare Kejn stigla je po�iljka cve�a sa jednostavnom
porukom: "Izvanredan komad - Harold Pinter". Mo�e biti da je Pinterovu
empatiju izazvala i sudbina praizvo�enja njegove druge, a prve du�e drame Ro�endan.
Prikazivana je u londonskom Lirik teatru samo osam dana i, po svedo�enju Martina
Eslina, urednika Kenijon revije, zaradila je ukupno 260 funti, 11 �ilinga
i 8 penija! Pinter se usudio da do�e na jednu od repriza... "Oti�ao sam na
prazan balkon i pogledao dole u parter. �estoro ljudi je gledalo predstavu i,
moram da ka�em, nije izgledalo kao da proizvode ba� mnogo elektriciteta. Jo� imam
neprodate karte od te nedelje. Matine tog �etvrtka je zaradio dve funte i �est
�ilinga". Dodeljivanje Nobelove nagrade za knji�evnost Haroldu Pinteru
povod je brojnih i opre�nih komentara u londonskoj �tampi. Nagradu najve�em
i "najnam�orastijem" britanskom piscu treba, po oceni Gardijana,
slaviti kao priznanje britanskoj pozori�noj kulturi i engleskom jeziku. Pinterove
�estoke osude na ra�un rata u Iraku i ameri�ke hegemonije mo�da i nisu po sva�ijem
ukusu i ne�e biti iznena�enje ako na uru�enju nagrade, 10. decembra, priznanje
odbije kao svojevremeno titulu sera i "�estoko opljune po Bu�u i Bleru". Njegove
drame, pa i neke od pesama su, po Gardijanu, deo uzvi�ene, iako istina skrivene,
tradicije otpora u engleskoj kulturi i dobro je �to neko takav �ivi u dana�nje
vreme. I dok Indipendent na naslovnoj strani objavljuje �estok antiratni
govor protiv Amerike i Britanije koji je Harold Pinter izrekao po�etkom godine,
Vladi lojalni Tajms ukazuje na ne�to drugo. List prime�uje da su se Pinterovi
skori istupi odlikovali zapenjenim antiratnim antiamerikanizmom i bombasti�nim
napadima na rat u Iraku koji mu se, kao i ranije oni na Kosovu ili u Avganistanu,
nimalo nije dopao. Da li je onda Nobelov komitet procenio da je 2005. pravi
trenutak da se nagrada dodeli autoru koji je svoja klju�na dela napisao krajem
pedesetih godina, ili je upravo Harold Pinter najve�i i najo�triji prst koji je
komitet mogao Amerikancima da gurne direktno u oko, pita se Tajms. |