NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 2-3 godina XLI april-septembar YU ISSN 0036-5734

50. STERIJINO POZORJE
Nata�a PEJ�I�
IMPRESIJA �IVIM ZVUKOM
Vladimir Pejkovi�, kompozitor

 

Uz pisanje muzike za predstave Kazimir i Karolina u re�iji Ive Milo�evi�, �irli Valentajn, Trgovina u re�iji Anje Su�e, Smrt u re�iji Marka Manojlovi�a, Razvaljivanje u re�iji Ive Milo�evi�, Beli, beli svet u re�iji Rahima Burhana i druge pozori�ne projekte, Vladimir Pejkovi� bavi se i dizajnom tona i produkcijom. Svira basgitaru i klavijature. Nastupao je sa svojim trijom "Ravno nebo", kao i s beogradskom grupom "Jarboli". Komponovao je i muziku za prvi srpski igrani film �ivot i dela besmrtnog vo�da Kara�or�a, proizveden 1911, u re�iji Ilije Stanojevi�a, i nagra�en je za to na Petom bijenalu scenskog dizajna. Vladimir Pejkovi� u�estvovao je s muzikom za jo� jednu predstavu na ovogodi�njem Sterijinom pozorju, kao kompozitor muzike za Nedozvane Mom�ila Nastasijevi�a, u re�iji Jovana �irilova i u produkciji Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Kako se mladi kompozitor snalazi u poku�ajma da odgovori na najrazli�itije zadatke koji se postavljaju pred njega, kao �to je muzika za predstavu po savremenom dramskom tekstu, za de�ju predstavu, ili za svoju grupu? Da li se, vremenom, sam uspostavlja odre�eni sistem rada koji vodi do �eljenih i tra�enih rezultata?
- �to vi�e razli�itih zahteva ima, to je manja mogu�nost da se upadne u kreativnu krizu. Pisanje muzike za predstavu po savremenom tekstu, de�ju predstavu, pop grupu, komponovanje klasi�ne savremene muzike, muziku za film, video rad ili "ozvu�avanje" izlo�be slika, ne dozvoljavaju mi da upadnem u tzv. kalup. Sistem rada sigurno se uspostavlja, postoji osvrtanje na sopstvene parametre i stvaranje unutar njih, ali nijedan princip ne mo�e biti fiksiran, �to je izuzetno dobro jer omogu�uje da iznova iznena�ujem samog sebe, �to je i jedna od svrha stvaranja.

Koliko je u tome posebno iskustvo bilo stvaranje muzike za film "�ivot i dela besmrtnog vo�da Kara�or�a"? �ta se zahtevalo od vas?
- Konkretan zahtev bio je ozvu�avanje, pravljenje muzi�ke dramaturgije u skladu s filmom. Samim tim, ja sam odlu�io da film ne treba da poseduje ti�inu, osim u vidu muzi�ke pauze. Smisao komponovanja za nemi film je, po meni, muzi�ko ilustrovanje dramske situacije i njenog razvoja, ali i insistiranje na akcentima, pokretima i uskla�ivanju sa kompozicijom kadra. Stilski, opredelio sam se za modernizovani zvuk guda�kog orkestra s diskretnim uticajem folklora ovog podneblja.

Da li je lak�e ili jednostavnije pisati muziku za predstave savremenog senzibiliteta, odnosno one koje li�no mo�da smatrate bliskijim u odnosu na druge?
- Sve je stvar inspiracije i pristupa, pre svega rediteljskog. Postoji bezbroj na�ina za muzi�ko tretiranje teksta. Legitimno je na klasike "stavljati" muziku modernog �anra, kao i imati klasi�ni pristup savremenom komadu. Bitno je samo na�i pravi muzi�ki izraz zarad celokupnog uobli�enja finalnog proizvoda, tj. predstave.

Ve� je dosta predstava iza vas za koje ste stvarali muziku, kao da je i ta plodnost rada neminovna kada vam je profesor Zoran Eri�. Da li se taj sticaj okolnosti, da se sve vi�e okre�ete pozori�tu, poklapa s va�im interesovanjima, namerama i �eljama?
- To se na neki na�in ve� i dogodilo. Trenutno, primenjena muzika u ve�ini slu�ajeva dozvoljava mi da se "razma�em" i da preko nje upoznajem sebe i otvaram nove kreativne mogu�nosti. Ali, pozori�te je samo jedan vid onoga �to me u muzici zanima. Radio bih muziku za film, ali doma�a filmska produkcija ne obiluje ba� sadr�ajem za koji bih se "uka�io". Mala produkcija ne nudi �irok spektar �anrova, samim tim i mogu�nosti. U slu�aju da i postoji nekakav odre�en, �esto je pristup muzici grupni, tj. vi�e autora, bendova, a i koja je verovatno�a da �e ba� meni da se desi saradnja. Tako�e, ono �to mi posebno fali jeste pravljenje koncertne muzike. Na primer, za trio "Ravno nebo" s kojim sam kratko radio pre, otprilike, tri godine. Bilo je to savr�eno uklapanje ideja oko jednog cilja. Naravno, tu su i koncerti i sviranje, �to je sve tiha priprema za ponovno funkcionisanje benda sada na drugim osnovama i iskustvima.

S nekim rediteljima dosad ste sara�ivali i nekoliko puta, kao sa Ivom Milo�evi�. �ta je po vama prednost u saradnji sa rediteljem i da li uop�te ima "te�ih" i "lak�ih" dogovora oko toga �ta treba uraditi?
- Ako se saradnja ponavlja, to zna�i da postoji odre�eno razumevanje na liniji reditelj-kompozitor i to je u svakom slu�aju prednost. Postoje izuzetno "te�ki" dogovori oko muzike. To se sigurno ne smatra dobrom saradnjom. Poverenje reditelja igra veliku ulogu. Problem nastaje kada reditelji koriste kompozitora da uglazbi njihovu muzi�ku zamisao jer oni to nisu u stanju, zbog muzi�ke nepismenosti. Tada kompozitor postaje samo izvo�a� radova, vezanih ruku za bilo kakvu kreaciju. Naravno da i u tim slu�ajevima postoje dobri kompromisi; obostrano davanje, susretanje zamisli negde na sredini. Ipak je predstava prioritet, a ne moje razmetanje ume�em. Dobre i inspirativne saradnje kre�u se od potpunog prepu�tanja kompozitoru, do zadavanja �vrstog okvira od strane reditelja u kome �e ovaj drugi manevrisati.

Zajedno sa Zoranom Eri�em radili ste muziku za predstavu "Smrtonosna motoristika" i upravo za taj rad dobili ste Sterijinu nagradu. Kako se, uop�te, posti�e za jedni�ki rad u komponovanju i kako u tom procesu nestaje autorska sujeta?
- Zajedni�ki rad je �kakljiva situacija. To je �esto prilika da izbiju mnoge lo�e stvari na videlo. Dobra komunikacija se prosto dogodi. Ne postoji recept za lako funkcionisanje zarad istog cilja. U na�em slu�aju, postoji odre�eno dopunjavanje oko koga se uop�te ne postavlja pitanje, sve te�e samo po sebi.

Primena elektronike u muzici je danas, naravno, sasvim logi�na, ali �ini se da nije uvek adekvatna, odnosno da i ona zahteva i talenat, i veliko muzi�ko iskustvo. �ta mislite o tome? Kakvi principi vas rukovode?
- Elektronika danas mo�e mnogo da pru�i sama po sebi, ali mo�e i da zavede na pogre�nu stranu. To je ve� dobro poznata stvar. Sigurno je da pristup elektronskoj muzici zahteva podjednako dara koliko i pristup violini, kvartetima pa i simfonijskom orkestru. Sloboda je neograni�ena, ali uvek mora biti ome�ena znanjem, sposobnostima, realnim mogu�nostima, smislom za eksperiment. Nekako, kako vreme prolazi, ponovo se vra�am impresiji �ivim zvukom, iz �ega proisti�e zaklju�ak da tehnologija nikada ne�e pregaziti �ive ljude. Ono �to mene, u su�tini, najvi�e zanima jeste kombinovanje ljudi i tehnologije.

�lan ste trija "Ravno nebo", svirali ste i u grupi "Babe", sada i sa "Jarbolima". Da li to smatrate potpuno druga�ijim anga�manom? Da li sviranje na koncertima, odnosno �ivi nastup, ima posebnu dra�, neuporedivu, sasvim razli�itu od komponovanja, i nezamenjivu?
- Rad s ljudima unutar nekog benda je posebno iskustvo. Me�usobno razumevanje i ose�anje variraju, ali taj vid stvaranja daje dodatnu dimenziju. Mogu�nost da ono �to napravite, predstavite u�ivo sviraju�i publici, ma koliko da je retka, predivan je ose�aj koji mi sve vi�e nedostaje i u kome sporadi�no u�ivam. Lepo je deliti muziku s pozori�nom publikom, ili posredstvom izvo�a�a, ali direktan kontakt je nezamenjiv. A velika je �teta da, ako imate mogu�nosti i volje (snaga se tu negde iznedri, valjda), ne iskoristite to kao jo� jedan na�in za plasiranje svog rada.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.