NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 2-3 godina XLI april-septembar YU ISSN 0036-5734

50. STERIJINO POZORJE - 11. TRIJENALE POZORI�NE FOTOGRAFIJE
Andrej TI�MA
TEATAR JEZIKOM KAMERE

 

Prate�a manifestacija ovogodi�njeg Sterijinog pozorja bila je i me�unarodna izlo�ba fotografija. Pozori�te u fotografskoj umetnosti, dakle odraz jedne umetnosti u drugoj, bila je tema Jedanaestog trijenala odr�anog u holu Srpskog narodnog pozori�ta u Novom Sadu. Koliko se na jeziku jedne umetnosti mo�e zasnivati jezik druge, pitanje je koje se name�e svaki put kada fotografi iz �itavog sveta (ove godine njih devedeset iz sedamnaest zemalja) izla�u na ovoj jedinstvenoj smotri fotografije. Jer pozori�te mo�e da zavede svojim dramskim sadr�ajem, atraktivnim kostimima, svetlosnim efektima, a snimati na osnovu toga vodi dokumentarnosti, nadovezivanju na prikazano, a zamrzavanje pojedine scene, �to fotografija fakti�ki jeste, umnogome redukuje pozori�ni �in. Stoga je umetni�ki pristup pozori�tu fotografijom ve�tina nala�enja sopstevnog ugla posmatranja onoga �to se de�ava na sceni i snimanje toga u pravom momentu. Umetnost zahteva samostalnost i subjektivnost fotografa. Da bi se umetnost na fotografiji desila mora se zaboraviti naslov i sadr�aj predstave, a snimati ono �to se pred objektivom zaista doga�a.
Upravo zbog gore pomenutih preduslova, na postavci Trijenala je malo ba� umetni�kih fotografija, a naj�e��e su to korektni dokumenti teatarskog �ina kakvi se obi�no �tampaju u programskim knji�icama.
Me�u malobrojnima koji su se odva�ili da od pozori�nog �ina pred svojim objektivom na�ine fotografsku umetnost istakli bismo, na primer, Evgenija Ivanova (Rusija) koji uo�ava razlivanje forme u pokretu balerina i na svojim crno-belim fotografijama, �esto toniranim u ru�i�asto ili �uto, posti�e efekat akvarela. Sli�no reaguje Miran Be�kovnik (Slovenija) koji, iako neo�trim snimcima, uspeva da do�ara atmosferu i dramatiku igre pomo�u dubokih senki. Julius Multar�inski (Poljska) nagla�ava fizi�ku stranu teatra, snima telo glumice u naponu, igru mi�i�a, utro�enu snagu da bi se izrazila drama. S druge strane Boris Ravi� (Izrael) svoje vi�enje glumca daje kroz makrosnimak lica sa poluotpalim slojevima pudera, slepljenom mokrom kosom, onim �to je u osnovi svakog teatarskog pregnu�a i uspeha.
Rus Andrej �apron pa�nju posve�uje procesu nastanka predstave - probi glumaca s rediteljem. Na licima glumaca je izaraz izuzetne koncetracije, a s druge strane gr� reditelja da protuma�i svoju viziju. Vukica Mika�a (Srbija i Crna Gora) daje dva stati�na portreta glumaca, ali tako da se na njima, kao na nekim maskama nalik kori drveta, odra�avaju sve prethodno odigrane uloge. Bas Marijen (Holandija) samim kadriranjem likova predstave i odnosima lica u prvom planu posti�e izuzetnu dramatiku i ekspresiju. Kona�no Ivet Frank (Ma�arska) "zamrzavanjem" izuzetno naglih i ekstremnih pokreta govori mnogo dublje stvari o me�uljudskim odnosima, nego �to to sama predstava mo�e.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.