NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 2-3 godina XLI april-septembar YU ISSN 0036-5734

50. STERIJINO POZORJE
Bojan MUNJIN
BLI�E SOPSTVENOM VREMENU

 

Pedeseto Sterijino pozorje pamti�emo ne samo po nekim predstavama ve� i po koli�ini i gustini programskih de�avanja kojima su publika, a pre svega novinari i kriti�ari, naprosto naterani na maratonsku trku (u nekoliko navrata, tokom jednog dana, za vreme koje se meri sekundama, trebalo je pretr�ati razdaljinu od mesta A do mesta B i natrag) ili realiti �ou, po principu "konje ubijaju, zar ne". �to, naravno, treba razumeti kao kompliment Festivalu, njegovoj uspe�no obnovljenoj energiji, sjaju, atmosferi...
Primaju�i nagradu za re�iju predstave Kir Janja na Prvom Sterijinom pozorju, 1956, Branko Gavella je Peri Kvrgi�u, koji je tada dobio nagradu za ulogu Kir Janje, rekao: "Ja dobivam nagradu za pro�lost, a ti za budu�nost". Od ovih rije�i koje, ako bolje razmislimo, mo�e uputiti samo me�tar me�tru, pro�lo je pet desetlje�a. Pedeseto Sterijino pozorje (26. svibanj-4. lipanj 2005) u Novom Sadu na kojem su, uz mati�na srpsko-crnogorska, bila prisutna i raznovrsna kazali�ta sa ex-prostora i iz Evrope, pokazalo je preko svake jugonostalgije, koju odmah pote�u sitni musavi umovi, da je ljepota razli�itosti, kruh svakda�nji kazali�nih ku�a, unato� crnilu samodovoljnosti dr�avica iz kojih dolaze. Tek danas se vidi da Sterijino pozorje do 1991, unato� elektrifikaciji, radnim akcijama i bratstvu i jedinstvu, nije bilo nikakav ideolo�ki projekt nego prirodni i punokrvni susret kazali�nih estetika od kojeg su profitirali i teatar i publika, a da je pad u nacionalnu paranoju u godinama ratnim, Sterijinom pozorju i teatarskim susretima na ovom jadnom komadi�u zemlje donio profesionalnu dezorijentaciju i gubitak estetskih kriterija. Ako je stoga Sterijino pozorje bila zajedni�ka pri�a svih onih koji su ga �inili, kako ka�e redatelj Haris Pa�ovi� ili prostor ra��i��avanja bitnih stvari u kazali�tu, kako je rekla glumica Milena Zupan�i� koja je otvorila Festival, onda je crnohumorno djelovala nostalgija prema kazali�nim dru�enjima za kojima je na ovom festivalu �eznula Mani Gotovac, koja je kao selektor ovih igara 1991. bila posljednji grobar multikulturne ideje Festivala (koji je ba� u inat ratu trebalo o�uvati) - zahtjevom hrvatskim predstavama da ga apstiniraju. Kulturtregeri koji su odre�ivali repertoar Pozorja u devedesetima baktali su se s dilemom da li je Kate Kapuralica doma�i ili inozemni dramski tekst, kao i s nacionalnom pripadno��u Ive Andri�a (u tu se diskusiju uklju�ila i hrvatska kvazikulturna desnica) a Sterijino pozorje, koje je do tada s uspjehom apsolviralo mnoge teme aktualnog teatra, pretvorilo se u ubogi sprud obezglavljenih u matici balkanske histerije. Superiorno zaobilaze�i prigodni�arenje, ocvale sentimente i zadrigle politi�are, ovogodi�nji selektor Pozorja Ivan Medenica, britki kazali�ni kriti�ar mla�e generacije, pod sloganom "U potrazi za izgubljenom moderno��u", koncipirao je program Pozorja kao mozaik neprestanog dijaloga prisutnih kazali�nih predstava: kako nacionalne teme izgledaju u recepciji teatara iz regije, kako funkcioniraju tekstovi nove ex-yu drame i kako uop�e izgleda susret kazali�ne suvremenosti na ovim neveselim prostorima. Tako se u ponovnoj promociji stvarno najzna�ajnijih kazali�nih ostvarenja, u slu�benoj selekciji, uz odli�nu predstavu Hadersfild beogradskog JDP-a (fenomenalni Neboj�a Glogovac) i Svinjski otac Kru�eva�kog kazali�ta u re�iji Egona Savina (ka�u da je to bila uloga karijere Jelisavete Sabli�), na�lo i Slovensko narodno gledali��e iz Nove Gorice s radikalnim �itanjem Du�ana Kova�evi�a i predstavom Maratonci tr�e po�asni krug, kao i Burgtheater iz Be�a s predstavom God Save America (prema tekstu Biljane Srbljanovi� Amerika, drugi deo). Tehnolo�ko osuvremenjavanje nekrofilnih ideja kojem rukovodi generacija koja dolazi i klanjanje bogu novcu bili su lajtmotiv ovih predstava.
U programu iz zemljopisno-politi�ke okolice pod nazivom Krugovi, dominirala je sjajna predstava Hodnik Slovenskog narodnog gledali��a iz Ljubljane, koja je, kao i jednako dobra Pobuna u Narodnom pozori�tu Narodnog pozori�ta iz Sarajeva, u re�iji Harisa Pa�ovi�a, tretirala temu crnohumorne civilizacije reality showa i Big Brothera, dok se Makedonski narodni teatar iz Skoplja predstavio s ve� hvaljenim komadom Druga strana Dejana Dukovskog koji govori, kako ka�e njen redatelj Slobodan Unkovski, o postratnom stanju duha koji ne znamo definirati ali koji nas jako boli. Klju�na rije� na svim Okruglim stolovima o predstavama festivala bila je tranzicija sa svim njezinim (negativnim) konzekvencama po prostodu�nu narav ovda�njih naroda i narodnosti; negdje se ta saga o generaciji u leru, ta analiza stanja ni-naprijed-ni-natrag dodu�e pretvarala u scensko kukulelekanje (Montenegro Blues, Crnogorsko narodno pozori�te Podgorica), negdje u �armantnu urbanu crnu komediju (Dvije, Tene �tivi�i�, Atelje 212) a negdje u kaoti�ni scenski rusvaj (Jazz Filipa �ovagovi�a, HNK Rijeka) ali taj tu�njikavi osmijeh i stav da "psujem i kada bih plakati hteo" ispunjavalo je atmosferu ve�ine predstava. Bez obzira �to je predsjednik Me�unarodne asocijacije kazali�nih kriti�ara Ian Herbert prili�no nesmotreno izjavio kako predstave ovog festivala uglavnom govore o "provincijskom o�aju" koje ga se manje-vi�e ne ti�u, potraga za izgubljenom moderno��u pretvorila se u bolno propitivanje identiteta kroz sudbine malih ljudi �to predstavlja divovski korak za zemlje kojima orijentacijsku to�ku do preklju�er nije predstavljala svjetska bol i Marcel Proust nego Mile Budak i Kolubarska bitka. Za razliku od tog tematskog bloka nemo�i i autoanalize, sam Festival bio je organiziran kombinacijom njema�ke discipline i slavenske susretljivosti. U supermodernoj zgradi Srpskog narodnog pozori�ta, koja izgleda otprilike kao space shutlle u zami�ljenom spu�tanju vanzemaljaca u usnulu vojvo�ansku ravnicu, armija organizatora, hostesa, scenskih radnika i ljudi s toki-voki aparatima u rukama i osmijehom na licu, neprestano je usmjeravala publiku na neku od manifestacija. Doslovce kao u filmu Konje ubijaju zar ne? tr�ali smo nakon otvorenja izlo�be kazali�nog plakata na prezentaciju specijalnog izdanja kazali�nog �asopisa "Scena", da bi stigli na predavanje o Burgtheatreu, pa na ve�ernju predstavu, poslije koje je slijedio no�ni program Pozorja mladih, razgovori u sitne sate i... vrijeme za ponovno brijanje.
Ovaj festival imao je evropski sjaj: doveo je mnoge me�unarodne goste, afirmirao je aktualne probleme vremena koji nisu samo balkanski i potvrdio vitalitet, uz sjajne glumce, pojedinih predstava, redatelja i kazali�nih ku�a. Ako je kazali�te kao �to je govorio Petar Bre�i� od svega svemu bli�e onda je, za razliku od pro�lih vremena, 50. Sterijino pozorje, koncepcijski i organizacijski osvje�eno, u svakom slu�aju bli�e vremenu u kome postoji. A to je jako puno.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.