NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2008. broj 2-3 godina XLIV april-septembar YU ISSN 0036-5734

53. Sterijino pozorje - Pozorje mladih
Jelena MEDI�
NOVE METODE NA NA�IM DRAMSKIM �KOLAMA

 

U okviru 53. Sterijinog pozorja na Pozorju mladih prikazano je jedanaest ispitnih radova sa osam dramskih �kola iz u�eg regiona: Srbija (5), Crna Gora (1) i Republika Srpska (2). Publici su se predstavili: Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, Fakultet umetnosti iz Pri�tine, Fakultet dramskih umetnosti iz Beograda, Akademija umjetnosti Banja Luka, Akademija umetnosti BK Beograd, Akademija umetnosti Novi Sad (klasa na ma�arskom i klasa na srpskom jeziku), Slobomir P univerzitet iz Bijeljine po prvi put i Akademija lepih umetnosti iz Beograda. Odr�ana su i tri Okrugla stola na kojima su se razmenjivala iskustva, upore�ivali i obrazlagali metodi rada i komentarisali prethodno prikazani zadaci. Kao prate�i program organizovana je i �etvorodnevna radionica improvizacijske muzike koju je vodio muzi�ar i kompozitor Silard Mezei. Na njoj su u�estvovali, uglavnom, nemuzi�ari, studenti dramskih i likovnih umetnosti, a zavr�ena je javnom prezentacijom rada.
U prikazima ispitnih zadataka studenata glume i re�ije ovogodi�njih u�esnika Pozorja mladih, u ve�ini slu�ajeva, primetno je odsustvo osavremenjivanja metoda rada sa studentima. Dana�nje pozori�te nije isto kao ono pre dvadeset, pedeset ili sto pedeset godina. Od doba Stanislavskog mnogi su se drugi sistemi razvili koji su uticali na stvaranje dana�njeg pozori�ta, a koji se, na ve�ini na�ih �kola, uglavnom, pominju tek u ud�benicima.
Ne �elim da negiram ranije metode, niti da veli�am moderno kao vrhunski kvalitet ali princip razvoja pozori�ta i razvoja uop�te, temelji se na nadogradnji, istra�ivanju bez straha od neuspeha i kombinovanju novog sa starim. Na otvaranju Sterijinog pozorja bilo je re�i upravo o tome. Kultura jednog naroda nije groblje na kom se uredno �i�a trava i glancaju spomenici.1 �ekspir, Molijer, Goldoni, Rucante, �ehov, Eshil, Sofokle, Euripid... (ve�ni predmeti istra�ivanja u�esnika Pozorja mladih) i te kako su na�i savremenici, ali samo ako ih mi ne do�ivljavamo kao nedodirljive kamene biste s gradskih trgova. Toliko je ve� postalo mu�no svake godine gledati studente kako se gr�e s klasicima, gorko proklinju�i u sebi tvorce drama. U matematici je dozvoljeno koristiti bilo koji princip sve dotle dok je rezultat dobar. Za�to bi se onda pozori�te, ve� u startu, na �kolovanju, ograni�ilo na jedan islju�iv metod kada smo svi svedoci da ono duboko pati zbog nedostatka novog?
Smelo��u i inovativno��u u radu sa studentima, ali i neospornim kvalitetom, ove godine istakle su se tri �kole: Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, BK Akademija i naro�ito ma�arsko odeljenje novosadske Akademije.
Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja svojim nastupima na proteklim Pozorjima mladih jasno pokazuje da je to �kola na koju savremeno pozori�te mo�e da ra�una. Studenti prve godine glume u klasi profesora Branimira Popovi�a predstavili su se publici svojim scenskim istra�ivanjem na tekstu Gornja Austrija Franca Ksavera Kreca. To nije bio samo godi�nji ispit iz glume, ve� celokupan pregled jednogodi�njeg �kolovanja glumca, koji nedvojbeno pokazuje koliko su svi predmeti na akademiji va�ni, od fizi�ke kulture do istorije pozori�ta. Iz artikulisanog tela izlazi oslobo�en glas i, oblikovan izve�banom dikcijom, publici donosi jasnu, promi�ljenu misao. Kada se ka�e, deluje tako jednostavno, ali iza svega stoji vrlo naporan i predan rad.
Veliku posve�enost u radu pokazali su i studenti tre�e godine glume Akademije umetnosti BK iz Beograda u klasi profesora Neboj�e Dugali�a. Izu�avaju�i �anr na klasicima, svedenom, preciznom igrom, u potpunosti prisutni na sceni, oslonjeni jedni na druge, o�iveli su klasike na klasi�an na�in, ali se nisu pla�ili ni poku�aja da ih prilagode savremenom dobu. Poku�aj se i te kako isplatio!� Kao i njihove mlade kolege sa Cetinja, i ovi beogradski studenti pokazali su duh zajedni�tva, kolektivne igre, �to je u pozori�tu mnogo dragocenije od nekoliko gluma�kih ikona. Scenom iz Eshilove tregedije Sedmorica protiv Tebe, u kojoj je u�estvovala cela klasa, slavno su zavr�ili prikaz svog rada. Re�ena ritmom s udaraljki i melodi�nim naricanjem, u ritualnom duhu pribli�ila je anti�ku tragediju dana�njem studentu, a gledaocu pru�ila pun u�itak. Ni�ta nije prete�ko ako pedagog ima dovoljno strpljenja da istra�uje sa svojim studentima.
Pravi majstori u tome su pedagozi na ma�arskom odseku za glumu na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. To pokazuju ne samo njihovi ispiti ve� i rad Novosadskog pozori�ta. Kao �to je Rocky horror show bio pravo osve�enje ovogodi�nje selekcije Sterijinog pozorja, tako je i Il nostro commedia dell�arte ma�arskih studenata bio biser Pozorja mladih. Ma�tovito, puno pozitivne energije, radosti igre; savremeno, ali ne dekonstruisano, ve� na temeljima tradicije, nadogra�eno vlastitim idejama, prosto neverovatno �ta sve mo�e da se uradi s koturom �ice, malo belog platna i glumcima voljnim da se poigraju! Na Okruglom stolu njihov profesor �andor Laslo i asistent Aron Bala� (dobitnik ovogodi�nje Sterijine nagrade za glumu) govorili su o potrebi glumca da jo� na akademiji nau�i sam da stvara. Njihovi studenti tokom �kolovanja provode jedan semestar u Budimpe�ti, gde mogu da prime nove uticaje, vide i probaju druga�ije metode.
Iz svega vi�enog na ovom Pozorju mladih name�e se potreba da i druge �kole u budu�nosti razmisle o sli�nom principu (gostovanja profesora iz inostranstva, razmene studenata, seminari za na� profesorski kadar...) Me�u na�im �kolama stvorio se izvestan profesorski klan koji vlada ve�inom akademija, a �iji su principi prili�no prevazi�eni. Tako se dobijaju mnoge nove akademije koje su samo blede kopije beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti, a i on sam ve� odavno ne mo�e da se pohvali progresom. Sa takvih �kola, prete�no, izlaze neki solidni glumci (poneka zvezda) pogodni za TV serije svih profila, kojih je sve vi�e i vi�e, i koga je onda briga za pozori�te koje ve� godinama paradira u pra�njavoj haljini!?
Ni sa studentima re�ije stanje nije bolje. Ove godine mogli smo da vidimo dve ispitne predstave s tog smera, jedna s banjalu�ke, druga s novosadske akademije. U njima nije bilo ni�ega �to do sada nismo gledali u TV komedijama iz osamdesetih i devedesetih godina. Prva je igrana s mnogo duha i vedrine, dobro podeljenih uloga i pode�enog ritma, postavljena iskreno, nepretenciozno, druga potpuno li�ena vrlina, ali, u osnovi, obe bez velikog promi�ljanja, originalne ideje, specifi�nog na�ina realizacije... svedenije re�eno: bez hrabrosti.
U selekciji Krugovi odigrana je predstava Liebe 1968, diplomski rad studenta re�ije sa Ernst Busch akademije iz Berlina, u kojoj su igrali mladi glumci s iste �kole. Ozbiljnost u na�inu rada neuporediva je s ve�inom na�ih �kola. Nema�ka preciznost i disciplina moglo bi se re�i... Ali ako problem ogolimo verovatno �emo shvatiti da je u pitanju samo odnos, kao na sceni, kao u porodici, kao u fizici: akcija i reakcija. Ako jedan profesor primi klasu, a nije u mogu�nosti da prisustvuje nastavi, studenti ne�e napredovati, ako drugi profesor primi klasu i neprekidno name�e svoju volju ne trude�i se da upozna studente i iz njih izvu�e ono najbolje, studenti �e se zatvoriti i postati marionete, ako tre�i profesor, uz najbolju volji i �elju primi klasu, a ne ume u studentima da probudi stvarala�ku mo�, ve� rezultate dobija na temelju sopstvenog iskustva i studente ljubomorno �uva od drugih uticaja, studenti �e biti fabrikovani i nekreativni...� Jedna, druga, tre�a proma�ena klasa i na�a pozori�ta ve� su prepuna polovnih radnika. Na�e se, naravno, i poneki i celovit, ali jedna lasta ne �ini prole�e. U i��ekivanju prole�a u na�im pozori�tima, nestrpljivo o�ekujemo slede�e Pozorje mladih.

1 Dragan Veliki� � Govor sa otvaranja 53. Sterijinog pozorja, Bilten 2

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2008.