|
Dobro osmi�ljena tehnika oblikovanja monografije zasnovana je na intervju-portretu
mnogobrojnih baletskih umetnika i poslenika koji su se ispilili iz �kole i koji
su u toj profesiji ostavili zna�ajan trag u scenskoj umetnosti, pre svega, u baletu
i baletskom �ivotu, kako u Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima �irom Titove
Jugoslavije u kojima su negovani ples i baletska umetnost, tako i u baletskom
�ivotu �irom sveta. I ne samo u baletu, jer su se mnogi od njih oprobali, zadr�ali
i dokazali u operi, drami, folklornim ansamblima i drugim vidovima umetni�kog
izra�avanja i oblikovanja, kao i u koreografiji i pedago�kom radu, u mnogim institucijama
kulture, obrazovanja i javnog informisanja u zemlji i svetu. Tokom tih 55 godina
postojanja �kole kontinuirano je iskrio sjaj njenih ispoliranih bisera, negde
u nekom delu sveta, u pregnu�u da tom plemenitom umetno��u i scenskom iluzijom
emotivno i saznajno oboga�uju gledaoce, da ih uzdi�u ka Lepoti, ka Dobru i Harmoniji.
Svaka ta iskra je istovremeno i svedo�anstvo o pravom smislu postojanja �kole
u kojoj se bruse baletske lu�ono�e. Fragmenti se�anja pojedinih likova Monografije,
�ivotom razasutih kako po zavi�aju tako i po svetu - gusto, raznovrsno se sinhronijski
i dijahronijski prepli�u grade�i prebogatu mozai�ku sliku ne samo baletskog i
pozori�nog �ivota ve� i �ireg umetni�kog, kulturnog i dru�tvenog konteksta onih
sredina u kojima su delovali. U svim tim �ivotopisima �kola kao nenametljiv lajtmotiv
ima zapa�eno i va�no mesto. Upravo odabrana tehnika prikupljanja i oblikovanja
sadr�aja Monografije u vidu intervju-portreta umetnika koji su zavr�ili �kolu,
a koji su u njoj sistemati�no prezentovani po hronolo�kom principu (pet dekada;
svaka dekada sortirana po godinama) - omogu�ila je stvaranje izuzetno bogate polifoni�ne
freske slo�enih odnosa, doga�aja i zbivanja u ovoj specifi�noj umetni�koj bran�i,
njenim relacijama sa ostalim umetnostima, i polo�aja u kulturi, u �irem dru�tvenom
kontekstu, tokom druge polovine XX veka. Tako je primenjeni tzv. usmereni orijentacioni
intervju (obavezna pitanja jednaka za sve + varijabilna pitanja koja pokrivaju
specifikum intervjuisanih osoba) - omogu�io konkretna saznanja o detinjstvu, odrastanju
i razlozima opredeljenja u�enika da se upi�u ba� u tu �kolu; o samom procesu �kolovanja;
pronala�enju mesta pod suncem u profesionalnom i privatnom �ivotu; profesionalnim
uspesima i neuspesima; delokrugu rada; profesionalnim saradnjama; uskla�ivanju
profesije i privatnosti; ostvarenim i neostvarenim �eljama i snovima, razo�aranjima
i prevarenim o�ekivanjima, nadama; saldu profesionalnog i �ivotnog iskustva...
Primenjen na�in oblikovanja sadr�aja, zasnovan na vi�eglasju, razli�itosti i raznolikosti
vi�enja posmatranih fenomena iz ugla samih aktera intervjua - istovremeno je uzrokovao
i prednosti i nedostatke ove knjige. Pomenute odlike Monografije �ine njen
poseban kvalitet i komparativnu prednost u odnosu na monografije klasi�nog tipa.
Jer "sami graditelji institucije govore o svojoj profesiji i instituciji
pri�aju�i svoj �ivot", veli autorka pogovora ove knjige, "njihovi konkretni
�ivoti prelamaju se kroz dru�tvene, kulturne i druge �ire sfere. Na taj na�in
izbegavamo ono �to je ustaljena praksa objektivnog prikazivanja razvoja institucije
u kojoj subjektivnost graditelja ostaje zanemarena". Osim pomenutih �ivotopisa
koji �ine 88 odsto ove knjige, tu su i: Pogovor Svenke Savi� u kome su dati
osnovni podaci o istorijatu �kole, na�inu pripremanja Monografije i dragocena
sinteza osnovnih zapa�anja o dominantnom pona�anju, razmi�ljanjima i stavovima
intervjuisanih na putu njihove profesionalne realizacije i potvr�ivanja. "Zahvaljuju�i
dobroj �kolskoj pripremljenosti, uglavnom su se svi diplomirani �aci dobro sna�li
u svetu... samo je manjina ostala u Baletu Srpskog narodnog pozori�ta, a ve�i
deo iskustvo je potra�io u drugim igra�kim centrima, da se vi�e ne vrate."
Prigodan tekst iz 1947. iz pera Bogdana �ipli�a povodom po�etka rada Dramskog
studija Vojvodine u Novom Sadu. O radu Baletskog odseka dr�avne pozori�ne �kole
u Novom Sadu vi�e saznajemo iz teksta Margite Debeljak koji je pisan 1961. U
prilogu knjige su: Spisak diplomiranih u�enika Baletske �kole u Novom Sadu (1950/51-2003/04).
Spisak nastavnika igra�kih i stru�nih predmeta u �koli i popis administrativnog
i tehni�kog osoblja (1948/49-2003/04). Evidencija o pedagozima i koreografima
iz inostranstva koji su bili anga�ovani u �koli (1993-2003). Rezultati u�enika
�kole sa republi�kih takmi�enja i festivala muzi�kih i baletskih talenata Srbije.
Pregled rada Baletske �kole "Rai�evi�" u Subotici koja je u periodu
1990-1998. bila izdvojeno odeljenje �kole u Novom Sadu. Posebnu �ar knjizi
daju bele�ke i citati u funkciji antrfilea sa razmi�ljanjima i vizurama svetski
poznatih li�nosti iz sveta baleta, umetnosti i kulture - a koji fokusiraju i posebno
osvetljavaju specifikum, polo�aj i ulogu baletske umetnosti u kulturi i dru�tvu
u svetskim razmerama. Me�utim, primenjeni osnovni oblikovni metod Monografije,
utemeljen na usmerenom orijentacionom intervjuu - osim prednosti, pokazao je i
ozbiljne nedostatke. Intervju kao istra�iva�ka tehnika, ali i kao novinarski �anr,
po svojoj imanenciji pretpostavlja kompetentnu osobu koja iznosi subjektivnu vizuru
fenomena. Upravo ta superiorno izra�ena, dominantna subjektivnost u kola�u razli�itih
vi�enja planiranih tema za razgovor, stvara ra�omonski efekat i delimi�no zamagljenu
distorzi�nu sliku �kole i onoga �to je u vezi s njom. Nigde nije obja�njen kriterijum
izbora osoba koje su, �ini se, bile privilegovane da subjektivnom pri�om, prezentuju�i
sebe, svoje vi�enje i do�ivljaj posmatranog fenomena - zapravo kreiraju i Monografiju.
Tako�e se �ini da su Monografijom obuhva�eni intervjui onih li�nosti koje su �elele
i mogle da ga daju - �to, dakako, nije najbolje merilo. Oko hiljadu �aka u
�koli dobilo je osnovno ili minamalno znanje iz baleta, ali diplomiralo ih je
267 (zaklju�no sa �kolskom 2003/2004). To zna�i da je tek jedna tre�ina polaznika
(93) obuhva�ena intervjuom kao tehnikom prikupljanja osnovnog tkiva i sadr�aja
Monografije. �ivotopisi onih koji nisu mogli, ili nisu biji voljni da sara�uju,
ili su, na�alost, pokojni - mahom nisu obuhva�eni. Monografija bi mo�da delovala
vi�e zaokru�eno kada bi, na primer, imala predgovor s uobi�ajenim preciznijim
i detaljnijim hronolo�kim pregledom razvoja i rada �kole kao obrazovne institucije
specijalizovanog tipa, njenog edukativnog sistema tokom proteklih pola veka, a
koji bi doprineo sistemati�nijem sagledavanju glavnog toka rada i razvoja ove
obrazovne institucije. Takvi pregledi s tendencijom davanja zaokru�enije, preciznije
i detaljnije vizure posmatranog fenomena, u skladu su i sa horizontom o�ekivanja
recipijenata, i s osnovnom svrhom monografije - da omogu�i �to ta�nije, preciznije
i zaokru�enije informacije pogodne za prakti�nu i brzu dalju upotrebu. Ovako prezentovan
�ivot �kole, bez osnovnog toka razvoja (main stream) pomalo deluje kao neregulisani
re�ni tok, kao reka bez obala. Pomenuti pregled, koji knjizi, �ini mi se, nedostaje,
bio bi posve kompatibilan i komplementaran s onim �to kao osnovne intencije Monografije
isti�e i sama Svenka Savi� u pogovoru. Knjizi nesumnjivo bogatog informativnog
potencijala, uz prilo�ene spiskove, verovatno bi dobro do�la i sistemati�nije
povezana tematska gledi�ta, na primer, direktora �kole, nastavnika igra�kih i
stru�nih predmeta u �koli, gostuju�ih pedagoga i koreografa - o pedago�koj praksi
i radu �kole, njenom mestu i problemima u obrazovnom sistemu kod nas, o saradnji
�kole s drugim sli�nim institucijama u zemlji i svetu... a koja bi omogu�ila da
se lak�e uo�i realna pozicija �kole u �irem dru�tvenom kontekstu. Rad na ovoj
neobi�noj i informativno respektabilnoj monografiji o Baletskoj �koli u Novom
Sadu povodom obele�avanja 55 godina njenog postojanja - o�igledno je bio naporan
i veoma zahtevan, a pomenuti nedostaci proistekli su, pre svega, iz odabranog
postupka. Knjiga vizuelno ostavlja vrlo prijatan i upe�atljiv utisak, moderno
je dizajnirana i ure�ena. Bogato je ilustrovana crno-belim fotografijama izuzetne
lepote koje su komplementarne s tekstom. Fotografije bi bile jo� informativnije
kada bi bile dosledno potpisane. Delo su Gavrila Gruji�a, Ane Lazuki�, Branislava
Lu�i�a, Jovana i Miomira Polzovi�a, vrsnih poznavalaca i majstora fotografije.
Kako saznajemo iz pogovora, Monografija je pripremana tri godine, a u njenoj
pripremi predano i po�rtvovano radio je �itav tim. Knjiga je �tampana latinicom,
ima 296 strana formata 29X21 cm; tira� 1000; ISBN 867188-014-1. Publikaciju je
sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu. |