NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2005. broj 4 godina XLI oktobar-decembar YU ISSN 0036-5734

D R A M A
Milan MARKOVI�
DOBRO JUTRO G. ZEKO

 

Milan MARKOVI�
Ro�en je 14. maja 1978. u Beogradu. Aktivno se uklju�uje u antiratnu kampanju 1998. Apsolvent je Fakulteta dramskih umetnosti, dobitnik nagrade "Josip Kulund�i�" za pozori�ni komad Klupa, koji je izveden u Beogradskom dramskom pozori�tu u re�iji Gorana Ru�kuca. Od 2002. �lan Stani Pani Kolektiva (www.stanipanikolektiv.tk), grupe koja se bavi istra�ivanjem alternativnih kulturnih i dru�tvenih obrazaca, a od 2004. i kolektiva Queer Beograd (www.queeruption.org/queerbeograd). Pi�e za pozori�te (Dobro jutro, g. Zeko, Zelena ku�a, Klupa), radio (Aca to ne mo�e da razume, Dupli sa sirom), snima kratke i dokumentarne filmove i osloba�a bilborde.

DRAMATUR�KA BELE�KA
�ARGAREPA U IMPLOZIJI

�injenica je", ka�e Borhes, "da svaki pisac stvara svoje prethodnike." S obzirom da stvari uglavnom stoje tako, u slu�aju Milana Markovi�a, to jest njegove drame Dobro jutro, g. Zeko, moralo bi se na tom nivou �to�ta iznova stvoriti, to jest rekonstruisati na putanji moderne srpske dramaturgije. To, naravno, ne zna�i da ovaj inovativni dramski iskaz - povest o razdiru�em trouglu stvarnosti, subjekta i umetnosti - nema izvesnu predistoriju: saborce, takore�i, ako ve� ne direktne prethodnike. Korene tematike i prosedea koji implodiraju u Markovi�evoj drami mo�emo potra�iti u dalekoj lirskoj fantazmagoriji Centrifugalni igra� Todora Manojlovi�a (1930); asketski, suptilni cinizam dijaloga sledi tragove otisnute mra�nim sjajem farsi Velimira Luki�a iz �ezdesetih (ta�nije, komada Dugi �ivot kralja Osvalda); protejsku rasplodnost zapleta i nezaustavljivu sumnju u svaki nivo stvarnosti, Markovi� kreativno (i, po svemu sude�i, nesvesno - �to je prava poeti�ka logika) ba�tini iz jedinstvenog i apartnog komada Magna Carta na�eg prerano izgorelog dramskog meteora Marija Rosija. A ipak - postoji energetska struja inovacije koja Markovi�evu intrigu o gospodinu Zeki predo�ava kao ostvarenje bez su�tinskog uzora: dakle, dramu koja nagove�tava (i po�inje ostvarivati) jednu bitno druk�iju dramsku dimenziju u na�em pozori�nom miljeu.
Prelom se, da po�nemo od najvidljivijeg, u ovom komadu atraktivno predo�ava u odnosu tzv. modernisti�kog Subjekta (Ja, rastrzanog histerijom stvarala�tva i paranojom stvarnosti) i ultra-post-moderne masmedijske "aure": rekviziti SF-naracije, ambijent digital/video "igra�aka"... i, nadasve, paradigma animacije kao ironi�nog principa (Anti)Stvarnosti. Iz zaigrane, lako apsurdne, na prvi pogled vudialenovske psihoseanse (poga�anja koja je stvarnost "prava"), Milan Markovi� prelazi na nivo koji nere�ivost pomenute dileme - ko koga izmi�lja i da li je lek gori od bolesti - pretvara u osnovni pogon nove povratne sprege:
"Mislim, kapiram - razum je zajeban igra�. Integri�e se u sve delove sistema, gori je od Majkrosoftovog softvera... I onda crpe resurse i stalno puca, ru�i sistem"...
Zahtev razuma za razre�enjem dileme o "pravoj stvarnosti" je, kako nam suptilno predo�ava implozivni iluzionizam drame Dobro jutro, g. Zeko, samo novi trik posesivnog duha Jedne Pri�e: ako je �argarepa stvarna, za�to bi manje stvaran bio Zec (asocijativni niz koji implodira u �ulima i memorijama "crta�oholi�ara"). Ako - sledimo dalje paradoksalno serijalnu Markovi�evu igru - postoji beskona�no mnogo pri�a ("brod sa milijardu prozora"), onda je i ona pri�a u koju smo "u�li", pri�a Zeke/Jovana, tkivo koje se mora milijardu puta razdvojiti. �tavi�e, Jovan, Junak-koji-postaje-autor, mora izgubiti sopstveni �ivot (posao, Miru), da bi stekao sopstvenu mogu�nost pri�anja. S druge strane - a Markovi�ev iluzionizam dvostrukog reza le�i upravo u sposobnosti da nam sugeri�e kako je re� o istoj strani - g. Zeka, Autor-koji-postaje-junak, mora osvojiti sve mogu�e i raspolo�ive fascinacije ("niz spiralnih veza"), da bi dosegao poeti�ko-stvarnosnu ta�ku, vremeprostor unutar kojeg je ukus �argarepe nesumnjiv - a mogu�i smisao (pri�e i �ivota) dosegnut. Ali, �ta je �argarepa: Pri�a, Junak, Autor, ili neki drugi, skriveni Tvorac? U tihom, doslednom radikalizmu Markovi�eve povratne sprege, jedino ma�ta ne implodira: u svojevrsnoj eksploziji neodadaisti�ke moralnosti, privremeni poraz zna�i samo to da Pri�a vi�e ne stoji izme�u Junaka i Autora (kogod oni bili). Ali tu je �argarepa.
Svetislav JOVANOV


DOBRO JUTRO G. ZEKO

Lica
Gospodin Zeka
Jovan
Doktor / Prvi
Mira
Mama
Tata
Matora
Petar
Meda i Lija, Drugi / Medicinski brat, �ef, dvojica iz Agencije

1.
Doktor sedi i pi�e. Kucanje na vratima.
DOKTOR: Izvolite, izvolite...
Gospodin Zeka u�e u prostoriju.
DOKTOR: Izvolite, gospodine Zec. U�ite.
Doktor ugasi cigaretu i zapali novu.
DOKTOR: Dobar dan. Izvolite, sedite. Pa, kako se ose�ate danas?
...
DOKTOR: Gospodine Zec?
G. ZEKA: Ne�ete me slomiti.
...
DOKTOR: Za�to mislite da ho�u da vas slomim?
G. ZEKA: Znam �ta radite. I ne�e vam uspeti.
DOKTOR: �ta radim?
...
DOKTOR: Bar poku�ajte, molim vas, gospodine Zec... Samo od vas zavisi da li �e vam biti bolje. Znam da vam nije lako, ali to je donekle i stvar odluke, ako razumete �ta ho�u da ka�em. Vi mo�ete da izaberete da li �ete pomo�i sebi ili ne.
G. ZEKA: Ja biram da ne budem ovde. Ali taj izbor nije mogu�, je l' tako?
DOKTOR: Tako je.
...
DOKTOR: Ne izgledate dobro.
G. ZEKA: Znam.
DOKTOR: Kako glava? Zarasta?
G. ZEKA: Valjda. Manje me boli... Ali nikako ne mogu...
DOKTOR: Morate da prestanete da budete lo�i prema sebi.
G. ZEKA: Sino� nisam mogao da spavam.
DOKTOR: Rekla mi je sestra. Opet ste imali snove?
G. ZEKA: Ne. Ne snove.
DOKTOR: Ali rekli ste...
G. ZEKA: Nisu to snovi...
DOKTOR: Da... (Pauza) A �ta su? Mislim, ako nisu snovi, imate neku ideju...
G. ZEKA: To su se�anja.
DOKTOR: Se�anja... Zanimljivo...
Pauza.
DOKTOR: Vi�e ne mislite da ho�u da vas uni�tim?
G. ZEKA: Ja znam da vi ho�ete da me uni�tite, samo nemam vi�e snage da se borim.
DOKTOR: To je dobro... dobar znak...
Zeka se nasmeje.
...
DOKTOR: Terapiju uzimate redovno?
G. ZEKA: Uzimam.
...
DOKTOR: E, ovako, da vam ka�em... Na� odnos, gospodine Zec, i pored uloga koje nam name�e situacija, vidim kao krajnje otvoren i iskren, i tako �u i sada govoriti s vama. Uostalom, o tome smo ve� pri�ali...
G. ZEKA: Da...
DOKTOR: To nisu se�anja.
G. ZEKA: Da.
DOKTOR: To ne mogu da budu se�anja. Siguran sam da to znate i sami. Gospodine Zec?
G. ZEKA: Da. Valjda. Ne znam.
...
DOKTOR: Razmi�ljao sam puno o vama. Verujem da ste svesni da to ne mogu da biti se�anja, ali kao da jedan deo va�e li�nosti ne mo�e da se oslobodi te fiksacije. To mora da je te�ko... Pogledajte na �ta li�ite. Vi ste slomljen �ovek. Morate da olak�ate malo sebi, propa��ete.... Pri�ajte sa mnom.
...
G. ZEKA: Ne mogu. Znam da sve ve� znate, cela ova situacija je sme�na...
DOKTOR: Pravite se da ne znam. Igrajte igru ako vam je tako lak�e.
...
G. ZEKA: To su... kao... Uglavnom su to kratke epizode, pri�e... Ili mirisi, �esto su to samo mirisi...
DOKTOR: Koliko �esto se doga�a?
G. ZEKA: �esto.
DOKTOR: Svaki dan?
Zeka klimne glavom.
G. ZEKA: Ponekad vidim lica.... poznata, draga lica... (Nasme�i se) To nisu snovi...
DOKTOR: I ne moraju da budu snovi... Se�ate se ljudi iz svoje pro�losti...
G. ZEKA: A ne razumete, ta lica...
DOKTOR: Ka�ite...
G. ZEKA: ...Ona nisu ljudska.
DOKTOR: Aha... (Pauza) A ko je Jovan? Ime zvu�i prili�no... ljudski.
...
DOKTOR: Ne se�ate se na�eg razgovora od pro�log utorka?
...
G. ZEKA: Pri�ao sam vam o Jovanu?
DOKTOR: Pominjali ste ga, da... Rekli ste da je zbog ne�ega za vas jako bitan.
G. ZEKA: Ne verujem vam. Ne verujem da sam vam pri�ao o Jovanu.
DOKTOR: Pa, kako mislite da sam saznao? Ne brinite, gospodine Zec. Nikud ne �urimo, tu smo gde smo. Pri�ajte mi.
G. ZEKA: Kada se on pojavio, izgledalo je kako je u pitanju jo� samo jedna pri�a. Prilika za intervenciju.
DOKTOR: Intervenciju?
G. ZEKA: Tako ja to zovem... Kreativna intervencija. Sa strane estetike je imalo smisla - crveno svetlo, njihanje u ritmu, kosa koja skriva lice - sve u svemu kompletna slika, ali pri�a.... pri�i je o�ajni�ki bila potrebna intervencija.

2.
Jovan sedi za stolom i pi�e.
�EF: Stig'o je spisak.
JOVAN (Trgne se): Sa drugog sprata?
�EF: Da. Neprijatan zadatak, ali setio sam se da kupim ove igra�kice, je l' da su slatke? Mislio sam da �e otkaz ljudima lak�e pasti kada dobiju poklon; i da zna� da sam bio u pravu. Da vidi� Jelicu, rasplakala se od sre�e.
Pauza.
�EF: A ti, kako si zadovoljan ovde?
JOVAN: Zadovoljan sam.
�EF: Pa da, danas nije lako na�i posao, te�ka su vremena, tranzicija...
JOVAN: Da.
�EF: Pa, je l' tako?
JOVAN: Jeste.
�EF: Dobar si ti de�ko, Jovane.

3.
Porodica ru�a. Tata - debeo, nosi velike ru�ne nao�ari - i Mama gledaju stari TV koji kr�i, stanica se svaki �as gubi. Jovan se igra igra�kicom - zekom, priveskom za klju�eve.
TATA: Jebem ti televizor.
Pauza.
MAMA: Pojedi jo� malo.
Tata se nasmeje.
JOVAN: Tata, �to se smeje�?
TATA: Ni�ta.
Jedu u ti�ini.
TATA: Uvek ista pri�a.
JOVAN: Koja pri�a?
MAMA: Neka, Bo�idare...
TATA: Nije neka, nije neka. Da je jednom, pa da ka�e�... I �ta ti zna�i taj zec, molim te? okle �e� ti da glumi� idiota, Jovane?
JOVAN: Dobio sam ga na poklon.
TATA: Dobio si ga na poklon. Pa ima� tri'es' godina, �to ti nisu sat poklonili?
MAMA: Nemojte za ru�kom, nije red...
TATA: I ti... uvek dr�i� njegovu stranu. Nije �udo �to je ispao ovakav. Pogledaj ga. �ta se be�i�?
JOVAN: Nije mi dobro. Danas mi ba� nije dobro, tata.
MAMA: 'O�e� i ti malo tatine cedevite?
TATA: Jebala te cedevita, zna�! I jebem ti govno od televizora, udari ga, Ivanka...
MAMA (Udari TV): Bo�idare, molim te. �ta treba da uradim da prestane� da psuje�? (Pauza) Mo�da mu samo trebaju vitamini. Je l' ti trebaju vitamini, Jovane?
JOVAN: Ne znam.
MAMA: Popi' malo, ne�e da ti �kodi. Kupuje� li ti Miri cedevitu? Mora� da je pazi�, Jovane.
JOVAN: Kupujem.
TATA: Ivanka, �ta fantazira�, cedevita �e da joj pomogne? Zna� ti dobro �ta bi njoj pomoglo...
MAMA: Jeste, Jovane, vi�e stvarno nije red. I njeni se sigurno pitaju �ta ti ho�e�, koje su ti namere.
JOVAN: Mama...
MAMA: �ta?
TATA: Pusti majku.
MAMA: Umem ja sama da se branim, Bo�idare, hvala...
TATA: O, izvinite, molim vas...
MAMA: ...Mo�e jadna da pomisli da ne�to s njom nije u redu.
JOVAN: Ne mogu vi�e, kako ne razumete. Ne mogu, ubi�u se.
Pauza. TV kr�i.
TATA: E, jebem ti televizor.

4.
Mira sedi s druge strane stola.
MIRA: Ja �elim da ti pomognem, Jovane, ali ne mogu ako �uti�.
JOVAN: Kako "ako �utim"? Zar me ne �uje�?
MIRA: �ujem ali te ne razumem.
JOVAN: Te�ko mi je.
MIRA: Dobro, do�i kod mene.
Pauza. Jovan ode do Mire, nasloni glavu na njeno krilo kao malo dete na maj�ino.
MIRA: 'Ajde, nije kraj sveta. Ionako si mrzeo taj posao.
JOVAN (Vikne): Mrzeo sam ga, ali jo� vi�e mrzim da sam bez njega!
MIRA: Ne �ujem te. Zna� da te ne �ujem ako vi�e�.
JOVAN: Kako me ne �uje�?!
MIRA: Ne �ujem te.
Pauza.
MIRA: Mnogo smo zakomplikovali stvari.
JOVAN: Nemoj, molim te.
MIRA: Ni�ta �to se dogovorimo ne uspevamo da uradimo. �ta je bilo sa ormarom? Jesmo se dogovorili da kupimo ameri�ki ormar do kraja meseca...
JOVAN: Molim te!
MIRA: Jovane, ne ka�em da si ti kriv, samo ka�em da nam ne ide.
JOVAN: Jebi se.
Pauza.
JOVAN: Kuda ide�? Miro!?
MIRA: Ne mogu.
JOVAN: Miro! Vrati se! Ma, jebi se.
Pauza. Jovan izlazi i vra�a se s kanapom koji vezuje za luster. Stavlja om�u oko vrata.
JOVAN: Jebite se.
Jovan sko�i sa stolice, ali Zeka (Gospodin Zec sa ze�jim u�ima) odve�e �vor i on se razbije k'o pi�ka. Kada do�e sebi, Jovan se popne na stolicu jo� odlu�niji nego prvi put. Dobro ve�e �vor, proveri da li mo�e da izdr�i njegovu te�inu, ali kada se spremi za skok, Zeka ponovo odve�e �vor i on se ponovo razbije (i, naravno, ponovo kao pi�ka).
G. ZEKA (Gricka �argarepu): Dokle, bre?
JOVAN: M...olim?
G. ZEKA: Mogu ja, Jovane, da te pustim da se lomi� do sutra, ali pla�im se - povredi�e� se.
...
G. ZEKA: Jovane?
Zeka zavu�e ruku u krzno, izvu�e jo� jednu �argarepu i pru�i je Jovanu. Jovan upla�eno ustukne.
JOVAN: �ta si, bre, ti?
G. ZEKA: Ja sam Zeka.
JOVAN: �ta je ovo, �ta se de�ava?
G. ZEKA: Polako, Jovane. De�ava se to da si 'teo, brate, da se ubije�, to se de�ava, a kapiram da je to 500.000 puta lu�a stvar od �injenice da pri�a� sa zecom. 'Ajde uzmi malo, iskuliraj.
Jovan uzme �argarepu. Grickaju.
JOVAN: Ti ne postoji�.
G. ZEKA: Ako ti tako ka�e�. (Pauza) Je l' ukusno?
JOVAN: Jeste.
G. ZEKA: Zna�i, �argarepa je okej, a ja nisam okej. To nije korektno.
JOVAN: Izvini.
G. ZEKA: U redu je.
�ute i grickaju. Jovan s vremena na vreme pogleda g. Zeku.
G. ZEKA: Nevi�eno si stvaran. Ne�to ovako nije mi se do sada desilo.
JOVAN: Hvala. I ti.
G. ZEKA: Ne, ozbiljno. Imam utisak da te poznajem, ono, znam te, razume�...
JOVAN: Ne.
G. ZEKA: Postoje trenuci u �ivotu koji nisu kao ostali trenuci, u kojima je zec... ili �ovek, je l'... svestan na jednom vi�em, ili bolje re�i dubljem nivou. Trenuci preklapanja dimenzija, uru�avanje aspekata stvarnosti - implozija smisla... (Pogleda Jovana koji je prestao da glo�e �argarepu.) Nije ni bitno, ali, voleo bi' da sve ovo jo� malo potraje... Ne znam kako to da ka�em... �teta je.
JOVAN: Ti, Zeko, ispunjava� �elje?
G. ZEKA: Mogu�e, da vidimo... (Pauza) Da, �to da ne, ja ispunjavam �elje. �ta �eli�?
JOVAN: Ne znam... Te�ko mi je. Nikom ne valjam.
Zeka izvadi iz krzna blok�e i olovku.
G. ZEKA: �ekaj...(Zapisuje) ...Da si svima do jaja, je l'...
JOVAN: Voleo bih... da sve prestane, da me vi�e nema.
G. ZEKA: ...Da te nema... Pa i nije ti neka �elja, brate. Jovanu kao da se prispavalo...
G. ZEKA: E, nemoj da preteruje�. (Uzme mu �argarepu) Zna�i, svi�a ti se �argarepa?
JOVAN: Jako je lepa, Zeko. Neobi�an opor ukus na nepcima, dodu�e.
G. ZEKA: De�ava se...
JOVAN: Zeko?
G. ZEKA: Ka�i.
JOVAN: Ho�e�, molim te, da mi ka�e� �ta se doga�a...
G. ZEKA: To je prokleto te�ko pitanje, Jovane. Zavisi iz kog ugla posmatra�, sva�ta se doga�a. �uo sam da u gradu ima opasnog zezanja. Ja se, dodu�e, ne zadr�avam dugo, u prolazu sam.
JOVAN: Ja se malo pla�im...
G. ZEKA: Ne optere�uj se time.
Zeka mu vrati �argarepu.
G. ZEKA: Dopusti, bre, sebi trenutak neoptere�en uzro�noposledni�nim vezama, logikom, radnjom i ostalim sranjima. Mislim, kapiram - razum je zajeban igra�. Integri�e se u sve delove sistema, gori je od Majkrosoftovog softvera... I onda crpi resurse i stalno puca, ru�i sistem... (Jovanu pada glava.) A onda frka - panika. Kapiram. Ali nije ni meni lako, da se razumemo. Stalno u pokretu, s planete na planetu, i �urke i sve te devoj�ice i svi de�aci, sve te mace i kuce i delfini, s kraja na kraj galaksije, iz agregatnog u agregatno stanje... Nije lako. Zato moram ponekad da pravim pauze. Ina�e bi' puk'o, keve mi. (Jovan je zaspao.) A vidi njega. E, jebem ti �oveka, zagrize i gotov je. Dobro, Jovane, 'ajde, odmori se malo... (�ita �ta je zapisao.) Da sam svima do jaja i da me nema. Hm.

5.
DOKTOR: Dobar dan, gospodine Zec. Izvolite, sedite...
G. ZEKA: Dobar dan.
DOKTOR: Kako se danas ose�ate?
G. ZEKA: Ose�am se... dobro.
DOKTOR: A glava?
G. ZEKA: I glava je dobro. Ne boli me vi�e.
DOKTOR: Dobro. To je dobro.
...
DOKTOR: Da li se se�ate o �emu smo pro�li put govorili?
G. ZEKA: Otprilike. Se�anje me u poslednje vreme... Mislim da su lekovi...
DOKTOR: Pri�ali ste o va�im fantazijama u kojima ste neka vrsta intergalakti�kog super-Zeca, neko kao... nadbi�e, je l'... koje poma�e ljudima u nevolji... Moram da priznam da mi je simpati�an...
G. ZEKA: Ne poma�em ja nikome. Ja samo izmi�ljam... pri�e...
DOKTOR: Izmi�ljate... Ali Jovanu ste pomogli.
G. ZEKA: Da, Jovanu sam pomogao. To je bilo prvi put da sam se tako direktno ume�ao. Pre sam samo posmatrao...
DOKTOR: Da...
Projekcija prati Zekinu pri�u. Prvo slike sveta - protesti, humanitarne katastrofe, uni�tavanje prirode, pa onda svemirski brod s milijardu prozora.
G. ZEKA: Od po�etka su to bili intenzivni do�ivljaji; video bih neki o�ajan izraz lica, ili �uo pla�, kukanje, vri�tanje. Nisam se obazirao samo zato �to je to bilo ono vreme, tada sam �iveo jako neurednim �ivotom - mislio sam da su to fle�bekovi i mislio sam - pro�i �e. Ali, kako je vreme teklo, pri�a je postajala ozbiljnija i ozbiljnija, �itav jedan svet po�eo je da izranja. Milioni sudbina, �itavi narodi, civilizacije. Bio sam zapanjen �ta je sve moj um u stanju da proizvede. Mre�a odnosa postala je sve komplikovanija i polako sam po�eo da shvatam da tu definitivno ne�to nije u redu. Jedna slika se naro�ito �esto pojavljivala: ja na doku, u pristani�tu, a ispred mene brod s milijardu prozora. Ogroman crni svemirski brod ljulju�ka se na talasima u potpunoj ti�ini. Znao sam da svaki prozor donosi jednu pri�u. I znao sam da je tu zbog mene. I onda sam, jednog dana, jednostavno odlu�io da u�em.
DOKTOR: I tako ste ga upoznali?
G. ZEKA: Jovana? Ne on je do�ao kasnije.
DOKTOR: A gde je on sada? Kako se zavr�ila ta pri�a?
G. ZEKA: Nisam siguran... ne se�am se...
DOKTOR: Pa, se�ate li se jo� ne�eg u vezi s njim?
G. ZEKA: Da. Se�am se vas.
DOKTOR: Mene?
G. ZEKA: Da, vas. Se�am se dana kad ste upoznali Jovana.
DOKTOR: Aha, zna�i i ja poznajem Jovana?
G. ZEKA: Da.
DOKTOR: Vi ste nas upoznali?
G. ZEKA: Na neki na�in, da... Nisam bio tu kada se to dogodilo, ali...
DOKTOR: Za�to to onda nazivate se�anjima?
G. ZEKA: Molim?
DOKTOR: Mislim, kako mo�ete da se se�ate doga�aja kojima niste prisustvovali?
G. ZEKA: Lepo. Se�am se zato �to sam izmislio taj doga�aj. Kao i Jovana, uostalom...
DOKTOR: Onda ste, verovatno, i mene izmislili....
G. ZEKA: Tako je.
DOKTOR: I to vas ne optere�uje, mislim, to �to pri�ate s plodom svoje ma�te, �tavi�e o�ekujete i neku pomo� od mene, je l', kao doktora....
G. ZEKA: Ne optere�uje me, ne. Ovih dana ni�ta me ne optere�uje. A pomo� ne o�ekujem, o�ekujem da od mene napravite poslu�nu biljku.
DOKTOR: Gospodine Zec... (Pauza.) Pri�ajte mi o Jovanu...

6 .
Jovan se budi. Pored njega stoje dva �oveka u odelima. Jedan od njih - Prvi - je Doktor iz prve scene.
PRVI (Drugom): Budi se... (Jovanu) Dobar dan.
DRUGI: Dobro jutro. (Pauza) �to �uti?
PRVI: Ne znam. (Jovanu) Dobro jutro, Jovane.
JOVAN: Ko ste vi?
PRVI: Do�li smo da ti pomognemo.
JOVAN: �ta radite ovde, kako ste u�li? Miro!
PRVI: Mira nije tu, Jovane, nemoj da se uzbu�uje�.
JOVAN: Kako da se ne uzbu�ujem? �ta radite ovde, ko vas je zvao?
PRVI: Jedan tvoj prijatelj...
JOVAN: Ja nemam prijatelje, pogre�ili ste...
Drugi izvadi crnu metalnu tablu formata A4.
PRVI: Ne verujem. Je l me mo�e� da osloni� dlan na obele�eno mesto...
Jovan poslu�a, Drugi o�ita rezultate pa nastavi da razgleda stvari po stanu.
JOVAN: Ovo je stan 6a, dalje niz hodnik je 6b, verovatno...
PRVI: Sasvim sigurno nije gre�ka, opusti se... Prou�ili smo tvoj slu�aj detaljno i savr�eno odgovara�.
JOVAN: Kako to mislite?
PRVI: Jovane, ti si izabran... Od sutra �e� biti onaj kome se dive, o kome ma�taju �ene, koga svi znaju i vole...
Zbunjena pauzica.
PRVI: Pa, ka�i ne�to.
JOVAN: Za�to ba� ja?
PRVI: Za�to ba� ti? Do sada me nisu tako ne�to pitali. (Drugom) Je l' da nas to do sada nisu pitali? (Drugi odmahne glavom.) Ne ume�, Jovane, da prepozna� sre�u ni kad te opali posred lica. Mi smo ovde zbog tebe, opusti se. Vidi...
Drugi pru�i Jovanu pi�e i namesti ga da sedne udobnije. Na platnu projekcija - slike progresa. Zeka u�eta grickaju�i �argarepu. Sedne da slu�a predavanje, gleda projekciju.
PRVI (Predavanje): Na� zadatak je plemenit. Sve je to mnogo jednostavnije nego �to izgleda. Nisu tu u pitanju kvote, procenti, ne znam... sonda�a tr�i�ta, korporativne integracije ili zakonske deregulacije, u pitanju je jedna mnogo jednostavnija stvar. U pitanju je potro�nja. Kada je zemlja u krizi, treba samo naterati ljude da kupuju. Zato je bitno da imaju dovoljno velike plate, jer to vi�e nisu plate nego kupovna mo�. Ako je zemlja u ratu, kao �to je na�a doskoro bila, potro�nja je najve�i patriotski �in. Ako su �ene u pitanju, kupovina ih �ini �enstvenijim i mla�im, a mu�karci tro�enjem postaju mudri i potentni. Tro�enjem i kupovinom �uvamo prirodu, bar na dva na�ina. Prvo, samim �inom kupovine, jer na pakovanjima pi�e da proizvodi �uvaju prirodu, a osim toga novac koji je na takav na�in zara�en delom se ula�e i u pronala�enje �istih i bezbednih zamena za potro�ene prirodne resurse. (Kroz patentiranje �ivih vrsta koje se sada intenzivno sprovodi �uvamo te vrste od izumiranja.) Jedna od posledica va�eg anga�mana je i iskorenjivanje siroma�tva, jer sav novac koji kroz humanitarnu pomo� i razne vidove socijalne za�tite sti�e do onih kojima je pomo� najpotrebnija, sti�e tamo zahvaljuju�i onima koji su tro�ili svoj novac i na taj na�in punili dr�avne bud�ete ili privatne fondove. Potro�nja finansira nauku koja slu�i za usavr�avanje starih i pronala�enje novih proizvoda koji �e ponovo uve�ati potro�nju. I, naravno, bez potro�nje ne bi bilo ni duhovne hrane - umetnosti i vere. �ime bi se finansirala izgradnja hramova, �kola, kako bismo pla�ali na�e umetnike, te ve�ite nosioce ljudske patnje, da nema potro�nje? Dakle, potro�nja, a samim tim i novac, postaje materijalizovana dru�tvena komunikacija, sama su�tina ljudske prakse. (Pauza) Ti, Jovane, ima� sveti zadatak - da u�ini� ovaj svet boljim. Ti obi�nom �oveku, usamljenom i upla�enom kakav si i sam doskoro bio, pru�a� viziju �ivota za koji on mo�da zna da nije mogu�, ali kome te�i. Pru�a� mu nadu da, osim sive svakodnevice, postoji i ru�i�astoplava, pru�a� mu veru u savr�eni, krajnje izvesni, stabilan sistem. A to je, prizna�e�, plemenit zadatak.
Aplauz. Slike na platnu. Svetlo na:
MATORA (Sedi ispred daske za paglanje, ali ne pegla): Govno. Govno jedno.
PRVI: Jovane, jesi spreman?
JOVAN: �ta, ja sad treba ne�to da uradim?
PRVI: Treba da je u�ini� sre�nom. Ako je u�ini� sre�nom, u�ini�e� nas sve sre�nima, razume�?
JOVAN: Ne ba�.
PRVI: Razume�e�, prvo je saslu�aj.
MATORA: Govno. (Uzme daljinski, uklju�i TV, ustane i po�ne da pegla.) Znala sam. E, koja sam ja budala... Prekovremeni rad, tranzicija, privatizacija, kurac. Jeste, znala sam da me vara, ali �ta sam �ekala, to ne znam. Valjda da se dogodi neko �udo, da se pojavi neko i da mi ka�e da moj mu� nije govno kao �to jeste, nego jedan divan i po�rtvovan mu�. Ali on nije divan i po�rtvovan mu�, nego govno. Smrdljivo govno. I sve ove godine, i krpi keca, onog belog, krpi da traje, puk'o karburator, i u�ivaj pocepan ve�, popravljaj ku�u, da se isere� na nju. (Pauza) I ube�uj sebe da ne mo�e� bez njega, to je ljubav, kurac... sada ni sama ne znam... mo�da stvarno ne mogu... Glupi invalid. Ku�e bez noge. Se�am se kada sam bila mla�a, pa se Jasmina, Ivana i ja na�emo, postojalo je to... ne�to. Kada hoda� ulicom, a ulica hoda s tobom. Sada nema... Nema ni tebe, ni Jasmine, ni Ivane, nema ni ulice. Zna� �ta ho�u da ka�em?
JOVAN: Znam.
MATORA: Ne znam �ta da radim. Mo�da jo� nije kasno... �ta li Jasmina sada radi? Verovatno pretura po torbi, tra�i nao�ari, ili karmin... ili joj se u liftu prosulo povr�e. (Nasmeje se.) Uvek je bila smotana �urka...
PRVI: Probaj, Jovane...
MATORA (Odjednom se nasmeje - zajedno sa TV-om,): E, jesu blesavi...
Jovan gurne ruku u sako i izvu�e kovertu. Pru�i je Matoroj.
MATORA: Ju.
PRVI: Nije dobro.
Matora �uti i bulji u kovertu.
PRVI: Novac se ne poklanja.
Matora se brzo obu�e i izjuri.
JOVAN: Za�to?
PRVI: To je instant re�enje. Drugo, mo�emo da pretpostavimo, u ovom slu�aju mo�da i sa sigurno��u da znamo gde �e taj novac oti�i, ali nije uvek tako. Neki ljudi su nepredvidivi.
Matora se vra�a s kesama stvari, ali Prvi je presretne, uzme joj kese i vrati ih nazad. Matora se blago razo�arana vrati pegli.
MATORA: E, moj Mirko... Da li sam bila slepa ili sam htela da budem slepa... verovatno sam htela da budem slepa, jer da sam sve na vreme videla onda bih morala da uradim ne�to a ja vi�e volim da ne radim ni�ta. E, moj Mirko... Moj Mirko, kurac.... u�ivaj pocepan ve�, popravljaj ku�u, jeb'o ku�u. (Pauza) I ube�uj sebe da ne mo�e� bez njega, to je ljubav, kurac... Glupi invalid. Glupo ku�e. (Pauza) Mo�da jo� nije kasno... �ta li Jasmina sada radi, �urka smotana...
Jovan joj pru�i crvenu ru�u. Matoroj se lice ozari, ali samo nakratko po�to Prvi brzo uzme ru�u i baci je. Matora nastavi da pegla.
PRVI: Ne, Jovane, pobogu! Kakva ru�a, jesi normalan!
JOVAN: Mislio sam...
PRVI: Da li je ti uop�te slu�a�?
JOVAN: Slu�am.
PRVI: Ti ovde nisi bitan, razume�? Mora� da zaboravi� sada na svoje probleme i nesigurnost i ostale gluposti, i da se koncetri�e� na nju. Ona je sada bitna i niko drugi. To je ono �to nas �ini druga�ijima, Jovane. Ne zato �to smo veliki nego zato �to brinemo za obi�nog, malog �oveka. (Pauza) Mi ne �elimo da ona napusti mu�a. �ta �e ona sama, doma�ica. Da se vrati kod roditelja? Koje su posledice toga? Razmi�ljaj, Jovane, razmi�ljaj.
MATORA: Govno jedno. Jebe po kancelariji. Sigurno je mlada i lepa. Sigurno je plava. Sastanci, malo sutra... Trebalo mi je vremena, ali sada mi je najzad sve jasno. (Pauza) Sve se sklopilo.... Sve one no�i, �urko jedna, sva putovanja, kozo zaljubljena... A nisi uvek takva bila, bila si i ti mlada i lepa, k'o onda za novu godinu, u crvenoj haljini na bretele i on isto... zaljubljen i pijan k'o svinja. �to mi bog tada nije dao da ga vidim ovim o�ima. Glupo ku�e. Kada hoda� ulicom, a ulica hoda s tobom. Sada nema... ni Jasmine, ni Ivane...
PRVI (Stavi joj sexy crvenu haljinu na dasku za peglanje): Jo� uvek si mlada i lepa. Mu�karci su nespretni u izra�avanju emocija, ali zato su vredni i po�rtvovani.
Matora (Odu�evljeno uzima haljinu.): To je ta�no, i Mirku te�ko ide s emocijama... (Nasmeje se.) A nije ni skupa! Kako mi stoji?
PRVI: Bo�anstveno.
Crveno svetlo na kome pi�e "Sre�a" po�ne da se pali i gasi.
PRVI: To je to.
JOVAN: Izgleda jednostavno kada vi to radite.
PRVI: U stvari i jeste, kada se potrudi�. Ali nemoj da brine�. Neke stvari jednostavno zahtevaju vreme.
Prvi odlazi.
G. ZEKA: Da, da, mo�e. Savr�ena kreacija, ka�i, brate? Nisam ja ono, nemam pojma, neki mudrac, kapira�, ali znam da vozim. Gospodin Zeka zna da vozi... To ti je ono, ka�u ljudi bog, kurac bog. To je jedna pti�ica. Pti�ica koja ti �u�i na ramenu, i kada pravi� sranja, kada ska�e� okolo, kad si u frci, ona jednostavno odleti, i treba joj puno vremena da se vrati na rame. A kada je na ramenu... to je neverovatan ose�aj. Zna� da je sve okej, miran si, spokojan, uliva ti sigurnost... Samo da zna� da je tu.
JOVAN: Pti�ica, ka�e�...
G. ZEKA (Uz hip-hop beat): Pti�ica.
Ti si tu - na mom ramenu
kada sam u ravnote�i
i kad treba da se be�i.
Ti si tu - na mom ramenu
posmatra� me o�ima
k'o da nosi� so�iva.
Jer ti si tu - na mom ramenu
kada sam u ravnote�i
i kad treba da se be�i.
Ti si tu - na mom ramenu
Poznaje� mi tajnu svaku
Podse�a� na plavu svraku.
JOVAN: Zdravo, Zeko.
G. ZEKA: E, Jovane, tu si. Izvini, ali danas je divan dan. Mo�an ose�aj, mo�an... Vidi sad... Sumrak. Livada pred �umom.
Ti�ina. Ili bolje zvuci �ivotinjica i bubica, malo prirode - mo�e? (Pomiri�e vazduh.) Prirodna inhalacija. A, macane?
JOVAN: Lepo je.
G. ZEKA: Mo�e ovde, ispod ovog drveta izgleda okej.
Legnu na travu.
G. ZEKA: U�ivancija.
Pauza.
G. ZEKA: Je li, Jovane, jesam ti pri�ao kada sam kao mali pao s lipe?
JOVAN: Nisi.
G. ZEKA: Nema veze. (Pru�i mu �argarepu, grickaju.) Lepa no�. Priznaj da ne radi� ovo dovoljno �esto, mislim na ceo fazon, odlazak u prirodu i to... Pogledaj gore.
JOVAN: �ta li ima tamo...
G. ZEKA: Tamo gore? Tamo smo ti i ja. (Pauza) Kosmos - to ti je jedan niz spiralnih veza...
JOVAN: Otkud zna�?
G. ZEKA: Znam, veruj mi... niz spiralnih veza koje �ine mre�u, u kojoj je svaka ta�ka spojena sa svakom drugom ta�kom.
JOVAN: A koliko je tih ta�aka?
G. ZEKA: U stvari, samo jedna.
JOVAN: Ma, jebi se.
G. ZEKA (Ustane): Mo�e� da se ljuti� koliko ho�e�, ali to je to. Plasti�ne planete koje se okre�u oko plasti�nog sunca, dok svira ona muzika (pevu�i), i tako sve dok ne crknu baterije. A ja se �e�kam po plasti�nim porama tih plasti�nih planeta i preska�em plasti�ne dine i ple�em uz zvuke mese�eve sonate. I ti�ina kosmosa opija me kao sve�a �argarepa u kristalno prole�no jutro. I �to ga vi�e gledam, sve me vi�e zabole za njega. A zna� za�to? Zato �to je jedina prava stvar kada ima� svoje par�e divljine. To je to. Kada gaji� svoju divljinu, i ne da� nikom da ti je pripitomi, kapira�?
Zeka je pojeo �argarepu, a Jovan je zaspao sa �argarepom u ustima.
G. ZEKA: E, jebi ga.
Uzme Jovanovu �argarepu.
G. ZEKA: Ja sam tu - na tvom ramenu
kada si u ravnote�i
i kad treba da se be�i
Ja sam tu - na tvom ramenu
posmatram te o�ima
k'o da nosim so�iva.

7.
DOKTOR (Zaustavlja diktafon): Dobro, ovde moram da vas prekinem, jasan mi je princip. Nije mi skroz jasna uloga koju ste mi dodelili, ali princip mi je jasan... A i vreme nam je isteklo.
Doktor pi�e.
DOKTOR: Po�to je cela ova stvar oti�la predaleko...
G. ZEKA: Kako to mislite? DOKTOR: To, gospodine Zec, zna�i da se borimo za va� razum, i sve se �ini da gubimo bitku. (Pauza) I dalje ne razumem odakle toliki otpor le�enju. I za�to sam ja negativac u va�oj pri�i...
Pauza.
DOKTOR: Bitno je, naravno, da nastavite da mi pri�ate sve �ega se setite, ali ipak moramo poku�ati da vas izvedemo iz iracionalnog jer u protivnom postoji �ansa da zauvek ostanete u tom procepu, a onda �e biti kasno da bilo �ta poku�avamo... Uzmite ovo...
Doktor pru�i Zeki lek, i on ga popije.
DOKTOR: To je nova stvar iz Bayera. Trebalo bi da nam omogu�i da zaboravite sve fantazije. Vi �ete slede�ih dana nastaviti da mi pri�ate ta va�a... se�anja, a hemija leka �e mapirati delove mo�dane kore koji su u disfunkciji i isklju�iti ih jedan po jedan. Na taj na�in trebalo bi da omogu�imo zdravom, funkcionalnom delu da radi neometano.
Medicinski brat (Drugi) poma�e Zeki da ustane i vodi ga do njegove sobe.
DOKTOR: Mo�da �e vam se malo vrteti u glavi - dejstvo leka je jako, ali to kratko traje. Najbolje je da se za sada samo odmarate... Kada lek po�ne da deluje ja �u biti uz vas.
Zeka le�e u krevet. Pose�uju ga Meda i Lija.
MEDA: De si, b'ate...
LIJA: Zeko, pobogu....
G. ZEKA: Lijo? Medo?
MEDA: E, Zeko, b'ate.... Vidi �ta su ti uradili...
LIJA: Zeko, nedostajao si mi...
MEDA: �ta su ti uradili s u�ima, Zeko?
G. ZEKA: Be�ite odavde, brzo! Ako vas primete...
MEDA: Ne brini ti za nas.
LIJA: Ja ne mogu ovo da...
G. ZEKA: Ne�e im uspeti...
LIJA: Ne�e.
MEDA: Ne verujem. Mo�da malo.
G. ZEKA: Nimalo.
MEDA: A ovaj novi lek? Bayer. Ipak je to firma, b'ate.
G. ZEKA: Sve je to hemija. Samo hemija.
MEDA: Samo hemija, samo hemija. Vidi na �ta li�i�. Rasto�ila te je hemija. (Pauza. Lija tiho pla�e.) Doneli smo ti �argarepe. Lijo, ne cmizdri, daj mu �argarepu.
Lija i Meda sednu na Zekin krevet, grickaju. �argarepa kru�i.
MEDA: A �ta oni 'o�e od tebe?
G. ZEKA: Ho�e da mi uzmu se�anja.
MEDA: A koji �e im tvoja se�anja. Da su neka se�anja pa da ka�e�...
G. ZEKA: Ovo je zla korporacija koja jede du�e. To im je cilj. Da nas pretvore u biljke.
MEDA: Da nismo u bolnici rekao bi' da te trese paranoja, b'ate, ovako je malo... Mislim, stvarno, bre, Zeko, mo�e� ti i bolje... Zla korporacija... jedu du�e... (Pauza, nasmeje se.) Mada nije lo�e, b'ate, kad malo bolje razmislim...
LIJA: Meni se svi�a, ba� je seksi...
MEDA (Jamajka engleski sa delayom): Evil corporation.. tion... tion...
G. ZEKA (Nasmeje se): Ka�i, brate...
MEDA: Dobro je, Zeko... samo ti vozi...
�ute i grickaju.
G. ZEKA: A da te pitam, Medo.... Sada kada...
MEDA: Da?
G. ZEKA: Mislim, to kada sam ja ovde i to... mislim, nisam vi�e tamo, i to... razume� �ta 'o�u...
...
G. ZEKA: Je l' se jebete vas dvoje? Nije da pravim problem samo...
MEDA: Da.
G. ZEKA: Dobro. Samo pitam.
Grickaju u ti�ini.

8.
Jovan, Zeka i Prvi sede i piju kafu.
PRVI: Neke stvari vreme ne menja, pa tako i ovo. Sve �to nam je potrebno jesu izdiferencirani likovi - nosioci radnje i, naravno, sukob...
G. ZEKA (Nasmeje se): Gistro.
PRVI: ...a sve ostalo je stvar stila. To je stara pri�a... Jin-Jang, kapitalizam-komunizam, Dol�e-Gabana... jesi �uo da su raskinuli? E, to je to, ako ima� plus i minus, ima� i struju koja te�e izme�u polova. A struja pokre�e na�u ma�inu. Razume�e� vremenom. (Pauza) Mo�emo dalje?
PETAR: Prvo sam �ekao, mislio sam da �u �uti od tebe. Onda sam prestao da �ekam. Za�to se ne javlja�? Ne mogu to da razumem. �elim da te vidim. Nedostaje� mi. Nedostaje� mi! Pisao sam ti da sam okej, ali lagao sam, ne mogu da �ivim ovako! Kapiram da je tako mo�da moralo da bude, u tom trenutku trebala ti je kinta, ali sada je dosta. �elim da se vrati�, �elim da do�e� SADA, ovde, da do�e� i da pravimo decu. Sada. Ili �u ja do�i tamo. Ne treba nam kinta. I svejedno je; i da nisi u Johanesburgu, nego negde u Evropi, isto je. Ne mogu vi�e.
Jovan mu odnese lap-top.
PETAR: E! �ekaj...
Jovan mu pokazuje kako da se pove�e na net.
JOVAN: Ovde je mikrofon, kada pri�a� tu se okreni.
PETAR: Aha...
JOVAN: I gledaj da na�e� negde ISDN vezu ili kabl da ne bi previ�e seckalo...
PETAR: Okej...
JOVAN: Pazi sad...
�ENSKI GLAS (iz kompa): Hej, ljubavi!
PETAR: Ej! 'De si, najlep�a!
�ENSKI GLAS: Hej...
PETAR: Da me vidi�...
�ENSKI GLAS: Ba� sam danas...
PETAR: ...pizdim k'o... �ta?
�ENSKI GLAS: Ka�em... �ta?
PETAR: Ni�ta, ni�ta, ka�i...
�ENSKI GLAS: Ka�em, ba� sam pomislila kako bi dobro bilo kada bismo mogli da se... (Isprekidano) internetu... Juca isto... Japanu...
PETAR: Molim?
�ENSKI GLAS: Ka�em... �uje�... te. Volim te!
Crveno svetlo na kome pi�e "Sre�a" po�ne da se pali i gasi.
PETAR: Ej, i ja tebe, debela! �uje�!!
�ENSKI GLAS: Molim?
PETAR: Ni�ta, debela, ljubim te!
PRVI: Odli�no, Jovane.
JOVANE: Po�injem da kapiram...
PRVI: Ovo je bio pun pogodak. Vidi ga.
Petar ljubi monitor.
PETAR: Vidimo se sutra!
PRVI: Sada je to jedan sre�an �ovek, ti si ga u�inio sre�nim. Kakav je ose�aj?
JOVAN: Dobar. Odli�an!
PRVI: Svaka �ast, Jovane. Svaka �ast. Jo� malo pa si spreman.

9.
Doktor zaustavi snimanje na diktafonu.
DOKTOR: Ho�ete da napravimo pauzu?
G. ZEKA: Ne, samo sam hteo da ka�em da ste bili u pravu. Sve vreme...
DOKTOR: Da?
G. ZEKA: �to vi�e vam pri�am... ose�am...
...
DOKTOR: �ta ose�ate?
G. ZEKA: Ose�am se sve bolje. Sve se bolje ose�am... Kao pre neki dan... moj prijatelj pri�ao mi je o nekom debelju�kastom �oveku kog je sreo... Nimalo prijatna pri�a jer taj debeli je bio pun trikova, ali ja sam se ose�ao tako... dobro... �to bi rekli odli�no.
DOKOR: Ba� mi je drago �to terapija napreduje, gospodine Zec.
LIJA: Zeko!
G. Zeka se okrene prema Liji. Doktor uklju�i diktafon.

10.
LIJA: Zeko!
G. ZEKA: Ej, tu sam, polako...
LIJA: Gde si, bre, �ove�e, �ekam te tri �uke.
G. ZEKA: �to si u frci, Lijo?
LIJA: �to sam u frci? Je l' me ti to ozbiljno pita�? Nisi valjda zaboravio?
G. ZEKA: Daj, iskuliraj... Zaboravio, mo�da sam i zaboravio. A �ta to?
LIJA: Ti si 'ladno zaboravio! �to sam u frci? Zna� koliko se Meda cimao da nas stavi na spisak? Morao je s jebenom fanky Dexom da smara po bespu�ima Novog Beograda, da slu�a njene jebene paranoi�ne izbljuvotine da bi mi ti sada rekao da ne�e� ni da ide�!
G. ZEKA: Kada sam rekao da ne�u da idem? Lijo, �ta se de�ava s tobom?
LIJA: Ne znam, Zeko, ne vi�am te vi�e. Promenio si se, stalno si u tim tvojim akcijama, za mene vi�e nema� vremena. Se�a� se kako nam je nekada bilo lepo. I Meda ka�e...
G. ZEKA: I ti stalno Meda pa Meda, je l' ti ima� ne�to s njim?
LIJA: �ta ti pada na pamet!
G. ZEKA: Izvini, Lijo, ne�to sam slu�en danima.... Bi�e nam opet lepo, vide�e�, samo da se ovo s Jovanom sredi...
JOVAN: �ao, Zeko, Lijo.
G. ZEKA: 'De si. (Liji) Sa�ekaj momenat. (Jovanu) Ka�i, brate, u nekoj sam gu�vi.
JOVAN: Ide� sa mnom? Treba da ve�bam za zavr�ni test.
G. ZEKA: Zavr�ni test, ima i to? Ne mogu, nema �anse, draga mi je u frci, moram prvo to da re�im.
JOVAN: Nema veze, vide�emo se posle. Bi�u ja tu.
G. ZEKA: Ok.
LIJA: Vidi� o �emu ti pri�am.
G. ZEKA: Lijo, poku�aj da razume�... Jovan i ja imamo specifi�an odnos. To je te�ka metafizika.
LIJA: Ma daj, bre, Zeko.
G. ZEKA: Ne, ozbiljno... Ne znam da li se to ikada dogodilo, da kreator i kreacija komuniciraju tako izravno, bez posredstva samog medija. Kada ka�em medija, naravno, ne mislim na TV i novine nego na izra�ajno sredstvo...
LIJA: Slu�aj, nemoj meni da prodaje� ta sranja. Ja od tebe tra�im samo jedno - da bude� iskren. Ni�ta vi�e. Je l' to puno?
G. Zeka: Lijo...
LIJA: Ne, ka�i mi lepo. Da li je to puno? Zato �to ja te tvoje baljezgarije ne razumem, kao �to ih verovatno niko �ivi ne bi razumeo. Ponekad pomislim da ti i ne �eli� da te bilo ko razume. Ka�i mi sada, lepo te pitam, Zeko, da li si postao peder?
G. ZEKA: Molim? Kakve to sad veze ima...
LIJA: Pita� me kakve veze ima? (Raspla�e se.)
G. ZEKA: Lijo, sve pogre�no kapira�... Ka�em da nema veze zato �to ja o tome ne razmi�ljam. Kada nekog mu�karca budem voleo kao �to tebe volim, tada �u razmi�ljati o tome, razume�?
LIJA: Stvarno me voli�?
G. ZEKA: Pa, zna� da te volim, Lisice moja.
LIJA: Nemoj onda to vi�e da mi radi�, mislila sam da je gotovo... (Ljubavna pauza) Je l' ne�e�?
G. ZEKA: Ne�u, ma�ko.
LIJA: Zna� �ta nam sada treba... Okean! Hajde sa mnom u Portugal.
G. ZEKA: Otkud ti sad Portugal?
LIJA: Idemo na festval, na Boom, cela ekipa ide. 'O�emo, kao nekad, a? Spakujemo se, i na voz!
G. ZEKA: Ne mogu. Jovan ima zavr�ni test.
LIJA: Ma, daj, bre, Zeko, kakav zavr�ni test!? Rekao si da ne�e� vi�e!
G. ZEKA: Molim te, poku�aj da razume�...
LIJA: Pa ti se igra� sa mnom!
G. ZEKA: Ne igram se.
LIJA: Ne�u ti dopustiti da se igra� sa mnom!
G. ZEKA: Ne igram se, Lijo.
LIJA: Slu�aj, ja sutra putujem u Portugal. Odlu�i �ta ti je bitnije. Vi�e nemam snage za tvoje infantilne igre. Zdravo.
G. ZEKA: Lijo, stani!
Posle nekog vremena u�e Jovan.
JOVAN: Hej.
G. ZEKA: Tu si? Jesi nave�bao?
JOVAN: Ma da, skapirao sam �ta treba. A ti?
G. ZEKA: �ta ja?
JOVAN: �to si smoren?
G. ZEKA: �ene, b'ate.
JOVAN: Ti Liju ba� voli�.
G. ZEKA: Ba�.
JOVAN: Pa zovi i nju sutra da do�e.
G. ZEKA: Ne mo�e ona, ima neka posla.
JOVAN: Ti dolazi�?
G. ZEKA: Naravno.
JOVAN: Dobro, vidimo se sutra. Idi i ti, odmori malo, ni na �ta ne li�i�.
G. ZEKA: Va�i, b'ate.
Jovan krene.
JOVAN: Sigurno si okej?
G. ZEKA (Na silu se osmehne): Pita� gospodina Zeku da li je okej. Ajde bri�i, vidimo se sutra.
JOVAN: Va�i...

11.
Svetlo na: Mira sedi sama za stolom na kome se nalazi �a�a i na�eta fla�a "pelinkovca". Obu�ena je sve�ano, novogodi�nje. Muzika sa TV-a. Jovan je prvo samo posmatra kao da poku�ava da se ne�ega seti.
JOVAN: Ne. (Pauza) Ne, ne, ne...
PRVI: Kako to misli�: "Ne".
JOVAN: Ne. Ovo je... (U�uti i zagleda se u Miru.)
PRVI: Idemo dalje, Jovane. Ovo je pravi �ivot, nije simulacija. �ta si mislio, da �e da bude lako?
JOVAN: Za�to mi ovo radite?
PRVI: Ne �eli� da joj pomogne�? Zna� za�to smo ovde.
...
MIRA: Ovde nema snega. A to je bilo ba� lepo, sneg za Novu godinu... �teta �to toga vi�e nema. I �ta �e Deda Mrazu sanke kada nema snega, treba da promeni ceo stajling.
Glupa muzika sa TV-a.
MIRA: Pro�la nova godina je bila lepa. Sva�ali smo se kao psi. (Nasmeje se.) Mislim da si na kraju i batine dobio. Dobro, mo�da je to bilo bez veze, ali ipak je bilo lepo. �ak je i malo snega palo.
JOVAN: Ne. (Krene prema Miri.)
PRVI: Jovane...
Jovan sedne pored Mire. Prvi iza�e.
JOVAN: Zdravo.
...
JOVAN: Miro, ja sam... Jovan.
MIRA: Znam ko si.
JOVAN: Desile su mi se neke... Nije ni bitno, 'o�e� da idemo negde? 'Ajde da odemo negde...
MIRA: Da odemo negde?
JOVAN: Nova godina je, 'ajde da iza�emo... Nedostajala si mi. Bolelo me je stalno ne�to, evo ovde, ali nisam znao �ta je, mislio sam da su bubrezi ili gu�tera�a iako nikad nisam imao problema s gu�tera�om, zapravo, nisam ni siguran �ta je gu�tera�a ali nije mi palo na pamet da mi, u stvari, nedostaje�...
Mira po�ne glasno da se smeje.
JOVAN: �to se smeje�?
Mira ne prestaje da se smeje.
JOVAN: Za�to se smeje�?
MIRA: E, sva�ta. �ta sve ljudi ne�e izmisliti.
JOVAN: Kako to misli�?
Mira ugasi televizor i krene ka vratima.
JOVAN: Miro!
Mira iza�e. Jovan sedne o�ajan na njeno mesto. Posle nekog vremena uklju�i televizor. S televizora se �uje razgovor koji je upravo vodio sa Mirom. (Projekcija na video-bimu.) Razgovor se zavr�i Mirinim odlaskom, a onda zapo�ne snimak snimka razgovora. Zeka u�e grickaju�i �argarepu.
G. ZEKA: Kako je pro�lo, b'ate, �ta gleda�?
JOVAN: Gledam sebe kako gledam sebe kako pri�am s Mirom.
ZEKA: E...
Sedne pored njega, gledaju zajedno.
G. ZEKA: Zakuni se...
JOVAN: Ja, u stvari, ne postojim, je l' tako?
G. ZEKA: Kako to misli�? Ma, iskuliraj, bre, �ta se tripuje�.
JOVAN (Ustane, besno): Ka�i mi, lepo te pitam!
G. ZEKA: Postoji�, Jovane, sve je okej. Brate...
JOVAN: Ne. Treba mi dokaz...
G. ZEKA: Kakav dokaz?
JOVAN: Treba mi dokaz...
G. ZEKA: Kakav dokaz?! Da postoji�? (Pauza) Evo ti dokaz.
Gospodin Zeka odigra divlji ze�ji ples.
JOVAN: �ta je to?
G. ZEKA: Dokaz da si �iv...
JOVAN: To nije dokaz da sam �iv!
G. ZEKA: Kako nije? A ovo...
Gospodin Zeka odigra skandinavsku varijantu jesenjeg ze�jeg divljeg plesa za omladinu.
JOVAN: �ta radi�, bre, to?
G. ZEKA: Kako ne kapira�? �ekaj, mo�da ovo...
Gospodin Zeka po�ne da igra modernu obradu renesansnog ze�jeg plesa u slavu sivih ze�jih repova u stilu velikog Zeca iz �ume iznad tre�e ve�e pritoke pre u��a Poa, ali Jovan ne sa�eka kraj.
JOVAN: Dobro, da li si ti normalan?! �to me zajebava�!!
G. ZEKA: Dobro... �ta si se uzbudio.
JOVAN: Pa �ta se tu bacaka� k'o nenormalan!
G. ZEKA: Hteo si dokaz da si �iv.
JOVAN: Kakav je to dokaz?
G. ZEKA: Neki nikad nisu zadovoljni...
JOVAN (Basno): I, �ta sad?
G. ZEKA: 'O�e� �argarepu?
JOVAN: Ne�u �argarepu, �ta �e mi sad �argarepa?!
G. ZEKA: Uzmi za kasnije...
JOVAN: Ne�u �argarepu! Nemoj vi�e da me zajebava� k'o nekog malog kretena! Ozbiljan sam!
G. ZEKA (Nasmeje se): Izvinite, molim vas, gospodine halucinacijo...
JOVAN: Jeba�u ti kevu...
Jovan se zaleti i sko�i na Zeku i obori ga na zemlju. Zeka se izvu�e na stranu, odgurne nogama Jovana i po�ne da be�i.
G. ZEKA: Manija�e!
Jovan ga opet stigne i udari pesnicom u lice. Zeka padne na zemlju.
JOVAN: Ti se sve vreme zajebava� sa mnom! Pizdo jedna klempava... dlakava!
Jo� jednom ga �utne, pa se odgega i sedne za sto. Prvi se pojavi pored njega.
PRVI: Bez veze gubi� energiju, Jovane. Ovo je tek prvi stepenik i ve� posustaje�. Ne ka�em da je lako, znam da nije, ali da bi nekome zaista pomogao mora� biti spreman na �rtve. (Pauza.) Ne pita� �ega sam ja sve morao da se odreknem da bih bio ovde gde sam sada. (Pauza.) Jovane? 'Ajde, idemo dalje, imamo jo� puno toga da uradimo. Ne zaslu�uje sve ovo toliko nerviranja...
JOVAN: Ne?
PRVI: Nemoj da me pogre�no razume�, ja znam da je tebi bilo stalo do Mire, ali to je bilo nekada. Sada se to zavr�ilo i ako ti je stalo do nje treba da nam pomogne� da je u�inimo sre�nom.
JOVAN: A otkud vam ideja da vi mo�ete da je u�inite sre�nom?
PRVI: Mi svakoga u�inimo sre�nim.
JOVAN: Svakoga u�inite sre�nim?
Pauza.
PRVI: Jovane...
JOVAN: Dajem otkaz.
Prvi krene da ga uhvati za rame, ali Jovan sko�i od njega.
JOVAN: Ne diraj me! Ne mo�ete da me zadr�ite!
PRVI: Niko te ne dr�i. Je l' zna� gde si krenuo?
JOVAN: Mene ne�ete u�initi sre�nim, je l' jasno?!
...
JOVAN: Je l' jasno!?
PRVI (Nasmeje se): Dobro, Jovane, jasno je.
Jovan se na odlasku jo� jednom okrene ka Prvom koji sedi i sme�ka se.

12.
Tata, le�ima okrenut rampi "gleda" video projekciju. Jovan stoji pored njega u novom odelu. Na ekranu promi�u fantasti�ne slike i oblici, tu�a boja - ne�to kao divlja psihodeli�na winamp vizualizacija koja reaguje na zvuk. Tata prvo samo sedi, a onda uzme telefon i okrene broj.
TATA: Halo, Ivanka... Stigao je.. Zapanjuju�e... Dijagonala 170 in�a, refresh rate 50-50 Hz, 128 miliona boja... 128 miliona! (Pauza) Pa koje su to boje, ja ne znam da nabrojim ni petn'es'... (Pauza) Da, ima i... neki hard disk rekording, i 3d super video akcelerator�, audio vizualizzzzator� (Na Z vizualizecija posko�i. Kra�a pauza). Pa onda sedam ta�ka jedan dolbi surround�, auto-reverse�, dual-speed playback�, hyper noise reduction�, blue ray� kompatibilan. �ta? Blue ray? Nemam pojma, ajde pozdravi kumu i do�i ku�i. Ivanka, to je to... kupi petn'es' kilograma kiki-rikija i sedam galona piva, ja vi�e ne izlazim iz ove sobe. Va�i, uzmi taksi...
Zeka se pojavi na levoj strani.
TATA: Boje se prelivaju preko ivica, nadiru sa svih strana... ne�no dodiruju hipnotisanu svest bez namere da nametnu bilo kakav smisao. Nije te�ko izgubiti orijentaciju, zaboraviti se... kao na primer neki pilot u kokpitu aviona koji leti i leti i leti i vi�e ni sam ne zna da li je gore ili je dole. Bez onih... kazaljki i instrumenata bio bi k'o slep. Ali to je mo� tehnologije. �ovek je bezzzz nje... (Pauza, vizuelizacija posko�i) kao ptica... na suvom.
G. ZEKA: I to je taj trenutak... Sad... kapiram ja, zasrao sam... Pljunem, razma�em, pa crtaj iz po�etka... Ali nije ba� tako lako, keve mi. Nije lako.
Zeka sedne pored Jovana.
G. ZEKA: 'De si.
JOVAN: Zdravo.
Zeka izvadi dve �argarepe i jednu pru�i Jovanu. Glo�u.
TATA: Nastavak evolucije...
G. ZEKA: 'O�e ovaj jo� dugo?
JOVAN: Pusti ga...
Mama otklju�ava vrata, ulazi. Tata ustane, krene ka njoj.
TATA: Ivanka?
MAMA: Ja sam, sedi...
Tata je slep, i mama mu poma�e da sedne na svoje mesto.
G. ZEKA: Zna�, kapirao sam... Prvo sam mislio, ko ga jebe, zna�, ja nisam neka slina, ono da sad... da se sa�alim, razume�? Ko na mene krene taj �esto i najebe... Zna� �ta sam prvo hteo da ti ka�em?
Zeka udari Jovanu �amar i pobegne. Jovana to kao da zbuni za trenutak, pa onda nastavi da glo�e �argarepu kao da se ni�ta nije dogodilo. Zeka pobegne, ali kada shvati da ga Jovan ne juri, polako se vrati na svoje mesto.
G. ZEKA: Nemoj vi�e da se zajebava� sa mnom, je l' jasno!?
JOVAN: Jasno.
G. ZEKA: To sam prvo hteo da ra��istimo...
Mama je obesila kaput, seda pored tate.
MAMA: �ta ka�e�, sto dva'es' miliona?
TATA: Sto dva'es'osam.
MAMA: Sto dva'es' osam... sva�ta... (Na "�" vizuelizacija posko�i, mama se nasmeje,) A, pazi, molim te!
TATA: Vizuelizacija, a?
MAMA: E, boga mi, Bo�idare, ovo jo� nisam videla...
TATA: �ta sam ti rek'o... jesi kupila pivo i kikiriki?
Mama im otvori po pivo. Dok to radi ispu�ta razne zvuke - igra se sa vizuelizacijom.
TATA: �ekaj ja da probam... Zzzz, puf. Puf! Je l' ska�e?
MAMA: Da, sve ide u plavo i zeleno... �to je dobro!
TATA: Aha... dual-speed playback�, 3d... 3d super... Kako je rekao de�ko...
Mama uzme prospekt i pro�ita.
MAMA: 3d super video akcelerator�.
TATA: ...3d super video akcelerator�, sedam ta�ka jedan dolbi surround�.
Pauza.
MAMA: Daj da pustim ne�to.
Mama uzme daljinski, vrti kanale - fudbal, film, vesti, porni�.
TATA: Pusti to.
Mu�karac i �ena na filmu glasno se tucaju uz idiotsku old-style midi muziku.
G. ZEKA: I tako... prvo sam to skapirao, a onda, jebiga, ne znam... ipak je sve ovo moje... mislim... zna�...
JOVAN: Ne.
G. ZEKA: Reci mi, molim te, moram da znam. Je l' se ti ose�a� odgovornim za svoje... ne, �ekaj... ne znam kako da ti... Je l' razmi�lja� ti nekad za�to, kako postoji�. Za�to si tu...
JOVAN: Da u�inim ljude sre�nim...
G. ZEKA: Dobro, to je lepo...
TATA: �ta se de�ava?
MAMA: Ima... uf... ta devojka... i jedan �ovek... samo su ogromni!
TATA: Sto sedamdeset in�a...
MAMA: A ona jadna...
TATA: Sedam ta�ka jedan. Suraund.
MAMA: Mada je malo dosadno re�irano... Da promenim?
TATA: Kakvi su glumci?
MAMA: Devojka je onako... lepa je. Ima sve, onako... plavu�a. Mu�karac je... pa i on je onako...
Tata duboko uzdahne i potone u svoj udoban trosed.
G. ZEKA: Ja �esto razmi�ljam o tome...
JOVAN: O �emu?
MAMA: Jadna devojka...
G. ZEKA: O tome koja je moja uloga ovde... �ta bi mu rek'o kad bi' ga sreo...
JOVAN: Koga?
G. ZEKA: Svog Tvorca...
Mu�karac iz filma (Glasno): Ich werde dich schlecht ficken!
Pauza.
G. ZEKA: Jovane, 'o�emo da idemo odavde? (Pauza) Zar ti nisi dao otkaz?
JOVAN: Mislim da nisam...
G. ZEKA: 'Ajde idemo... Je l' se se�a� ovog mesta... Livada pred �umom, �ivotinjice i bubice...
Na�u mesto, legnu, glo�u �argarepu...
G. ZEKA: Krajnje �udan obrt, zar ne...
JOVAN (Za sebe, ne�to razmi�lja): Da...
G. ZEKA: Kakvi su ovi iz agencije, ako ih pustimo da vladaju planetom sve �e sjebati... Ne znam kako su mi oni pali na pamet, ali jebiga... bila ekstremna situacija...
G. JOVAN: Da, ja sam dao otkaz, kako...
Pauza.
G. ZEKA: Ne znam, Jovane, ne�u da te la�em, ne�to sam zajebao. Mislim, otkud sam mogao da znam... Jesam mogao da znam? Nisam mogao, kako? Ja sam ti kao oni navigatori iz Dine... Jesi �itao Dinu? Oni veliki, �to ih nose u akvarijumima... Ja vidim daleko, zna�... Znam sve gde �e ovo-ono, ali otkud znam sad detalje... Ne bavim se detaljima, nisam jedan od tih ze�eva... Moje su pri�e velike, okeani, zvezde, planetarni sistemi... Tek kad se udalji� malo mo�e� lepo da vidi�, ovako su ti sve �arene ta�kice, puno, puno �arenih ta�kica, sto dvadeset osam miliona �arenih ta�kica... (Jovan ga pogleda) Dobro, ali kapira�, zamisli sada sve te ta�kice, i odjednom jedna progovori. Prvo ti je �udno, a onda po�ne� da se igra�, da pri�a� i ti s njom, i na kraju je, ono, zagotivi�... Nemoj da me pogre�no razume�, nisam jedan od tih, mislim �isto drugarski, mada nije da imam ne�to protiv, ba� naprotiv, de�avalo se s Medom, ali ovo bi bilo previ�e, mislim... Ti i ja smo jako nekompatibilni...
Pauza.
JOVAN: �ta ho�e� da ka�e�, Zeko?
G. ZEKA: Ho�u da ka�em da te volim. Ne znam s kakvim silama imamo posla, ali ovo �to nam se dogodilo previ�e je jedinstvena stvar da bismo tek tako pustili da nas sjebu, kapira�? Previ�e toga smo pro�li zajedno... Postali smo, brate, ono... zna�...
JOVAN: Da...
G. ZEKA: ...Betmen i Robin, Mirko i Slavko, D�ej i Silent Bob... kapira�?
JOVAN: Aha...
G. ZEKA: ... superjunaci u borbi za pravdu. Vi�e to nije ono ne znam... Postali smo simbol... otpora globalnom kapitalizmu.
Zeka u�uti zadivljen svojim re�ima. Jovan mu se tiho smeje.
JOVAN: Okej, lepo to zvu�i, ali �ta ako nas ipak sjebu?
G. ZEKA: Ne mogu da nas sjebu.
JOVAN: A �ta ako nas ipak sjebu? Ako me uhvate i po�nu da me mu�e i stave mi... ne znam.. kavez s pacovima na glavu...
G. ZEKA: �ta ima� protiv pacova?
JOVAN: Nije bitno, lepo te pitam...
G. ZEKA: Ni�ta, Jovane... Mogu oni da nas fizi�ki pobede, ali ovde unutra... Tu je na�e carstvo. Tu nam ne mogu ni�ta. Ne�u te napustiti �ta god da se desi.
JOVAN: I ja tebe volim, Zeko.
G. ZEKA: Mogu da nas sjebu ali osta�e legenda.
Zagrle se. Ulaze Prvi, Drugi i jo� dva sli�no obu�ena �oveka.
PRVI: Dobro, 'ajde, dosta je bilo...
G. ZEKA: Samo mi pri�i...
Zeka zauzme borbenu poziciju. Drugi pri�e Zeki i lupi mu �amar.
JOVAN: Ne diraj ga!
Dvojica uhvate Jovana.
DRUGI (Zeki): Dokumenta.
Zeka mu pru�i �argarepu. Drugi ga udari po ruci, izbije mu �argarepu i odvu�e ga napolje za u�i.
G. ZEKA: Jovane!
JOVAN: Zeko!

13.
Jovan ulazi u ordinaciju.
DOKTOR: Dobro jutro, g. Zec.
JOVAN: Dobro jutro, doktore.
DOKTOR: Izvolite, sedite.
...
DOKTOR: Kako se ose�ate?
JOVAN: Dobro. Ose�am se dobro.
DOKTOR: Drago mi je. Jeste li skoro imali snove?
JOVAN: Snove?
DOKTOR: Da li ste sanjali ne�to neobi�no?
...
JOVAN: Ne. Uglavnom ne sanjam.
DOKTOR: Odli�no. (Pauza) Znate �ta, g.Zec. Mislim da �emo uskoro mo�i da pre�emo na druga�iji re�im rada. Obavili smo veliki posao. �eka nas, naravno, jo� puno toga da uradimo, ali vi danas i vi pre �est meseci... To su dva potpuno razli�ita �oveka. Uskoro �ete biti potpuno spremni da se vratite na posao, mo�i �ete da nastavite tamo gde ste stali pre godinu dana.
...
DOKTOR: Zar niste sre�ni zbog toga?
JOVAN: A, da, jesam, sre�an sam. Hvala vam, doktore.

14.
Jovan stoji pored Mire.
MIRA: Toliko sam ma�tala o ovom trenutku... Zato �to sam znala da to �to tra�im nije puno... Ja gledam, �etam se, ponekad odem u goste, i svuda ljudi... �ive. Nije to neka velika mudrost. Svi �ive nekim svojim �ivotima, i najve�i kreten ima ormar, a ja nemam. Dr�im stvari po stolicama kao poslednja, ona... I �im sam ga ugledala, zaljubila sam se. Morao je da bude moj. Samo nikako ne mogu da se setim za�to sam tra�ila ovoliki, ovde ima duplo vi�e mesta nego �to mi treba...
KRAJ

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2005.