NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2008. broj 4 godina XLIV oktobar-decembar YU ISSN 0036-5734

KNjIGE
Miroslav RADONJI�
LOGIKA SPIRALE
Miodrag Kujund�i�, Objektivnost isklju�ena. Pozori�ne analize. Priredio Svetislav Jovanov;
Pozori�ni muzej Vojvodine, Biblioteka �Teorija dramskih umetnosti� 3, Novi Sad 2008.

 

Pojava izbora pozori�nih kritika Miodraga Kujund�i�a, o desetoj godi�njici njegove smrti, dug je koji je na sebe spremno preuzeo Svetislav Jovanov, sa�iniv�i, istovremeno, i zbornik ali i minuciozno promi�ljeni izbornik iz obimnog pozori�no-kriti�arskog opusa na�eg dugogodi�njeg teatarskog prosu�iva�a. Uostalom, on se ve� podnaslovom � Pozori�ne analize � nedvosmisleno opredelio za najvrednije u nadasve zna�ajnom, mada, ponekad, i kontroverznom Kujund�i�evom promi�ljanju pozori�ta, u svim njegovim elementima i kategorijama.
Sklapana logikom spirale, knjiga, samo s osamnaest ulistanih tekstova, verno prezentuje sveukupno, celovito vi�enje Kujund�i�evog pozori�ta, od analiza predstava izvo�enih na otvorenom, u festivalskim takmi�arskim programima, do pregleda sezona, prikaza premijera ili no�nih zabele�aka, pisanih u sitne sate. Inspirativno, znala�ki, dobro pripremljeno i obave�teno, ba� kao i provokativno, uprkos nekim, sad ve� davnim, nazlobrzo dono�enim sudovima.
Smatraju�i da je objektivnost mogu�a jedino u sre�nom slu�aju saglasnosti mnogih subjektivnih mi�ljenja, o �emu se u potpunosti sagla�avao s Jovanom Hristi�em, Kujund�i�, osim dramskog teksta, prilje�no i��itava obimnu literaturu, komentari�e indikacije, traga za klju�nom re�ju, duhovito i neretko koristi anegdotu, da bi �esto, ponesen doga�ajem ili de�avanjem na sceni, ispisivao esej(e) u slavu glumca, o publici, o unutra�njoj atmosferi predstave koja prelazi rampu i zasopljuje gledali�te, o ve�to izna�enom detalju, govoru ili pokretu, o uspe�nim i manje uspe�nim intervencijama reditelja, scenografa i kostimografa, ali i da, bez pardona, istakne kako autor od rediteljskog i gluma�kog truda nije imao velike koristi, kako je izvo�enje bilo bli�e gimnastici nego gluma�tvu, �to je za krajnju posledicu imalo jednu dosadnu predstavu. Uz to, valja posebno ista�i njegovu �estitost i spremnost da prizna nenamerni previd. Naime, ne znam u na�oj pozori�noj kritici, a bi�e i drugde, autora koji je iskoristio prvu mogu�u priliku da ispravi gre�ku, i da se izvini. Kujund�i� je, u dobrom maniru gospodina, znao i to.
S druge strane, �teta je �to, prema sopstvenom priznanju, nije imao afiniteta prema predstavama za decu. A mnoge, i te kako zna�ajne, bile su na repertoarima pozori�ta Vojvodine. Setimo se samo onih koje su re�irali Srboljub Stankovi�, Atanas Ilkov, Dejan Mija�... Svestan sopstvene zablude branio se time da je bolje �utati nego malo govoriti.
S konceptom koji je nekako logi�no proizlazio iz Kujund�i�eve ostavine nastajale, u ovom slu�aju, od 1962. do 1995. godine, Svetislav Jovanov je prikaze i kritike podelio u tri samosvojne, a opet me�uzavisne celine: Sezone i vansezonsko, Vi�e od hronike i Sa sumnjom u srcu, koriste�i autorove naslove, da bi ovovremenog �itaoca podsetio na najzna�ajnije i problemski najrelevantnije stavove i razmi�ljanja ovog vrednog bele�nika, analiti�ara i hroni�ara teatra na�eg okraja, o pozori�tu, dramskim autorima, njihovim delima i interpretatorima. Kriti�ara koji je, za razliku od mnogih, ne dvoume�i se, umeo da napi�e i ovo: �Gospo�a Pompadur potomcima je ostavila jednu dobru pouku: pokazala je da zna kada treba dobiti kijavicu. Pisac ovih redova ne krije da na neke predstave u vojvo�anskim pozori�tima nije dolazio, a neke, opet, nije hteo da pomene iako ih je video. Neka se smatra da je u dane njihovih premijera ili daljih odr�avanja koristio savet gospo�e Pompadur.�
Subjektivni objektivista koliko i svako od nas, li�an taman koliko treba, pisao je vispreno o svom vi�enju teatra, postav�i tako nezaobilazni izvornik prou�avanja vi�edecenijskog pozori�nog, i ne samo pozori�nog, �ivota Vojvodine.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2008.