NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2008. broj 4 godina XLIV oktobar-decembar YU ISSN 0036-5734

KNjIGE
Milivoje MLA�ENOVI�
BDENJA JEDNOG POZORI�TNIKA
Gradimir Gojer: KAZALI�NI NO�NIK, Me�unarodni centar za mir Sarajevo, 2008.

 

Kazali�ni no�nik Gradimira Gojera �anrovski je hibridna forma: ne�to izme�u pozori�tarija i dnevnika Jovana �irilova i Malih pisama Slavomira Mro�eka. Ali, ve� sam naslov upu�uje na specifikum Gojerovog pisma: ovo nije dnevnik, nego no�nik. No� je talog dana, njegova sedimentacija, dan je uzavreli, proto�ni, magnoveni vrtlo�nik ljudskog trajanja. Ono �to od dana ostane, sublimi�e se u jasnu, jezgrovitu misao, u zaklju�ak, u stav, u premisu. Zato knjiga ima devetnaest, po obimu nejednakih, poglavlja. Autor je nastojao, formiranjem celina, da �itaocu pru�i �to pregledniju sliku svojih opservacija. Zato su poneka potpuno apartne, nezavisne celine i, kao po pravilu, takva �nesvrstana� poglavlja posve�ena su li�nostima ili pojavama koje zaslu�uju izdvojenost. Tako, na primer, nije slu�ajno da je uvodno poglavlje posve�eno se�anju na Radoslava Zoranovi�a, �vol�ebnika� bosanskohercegova�kog teatra, oca bh pozori�ne organizacije...
U poglavlju �Bosanskohercegova�ka dramatika � (ne)mogu�nosti postvarenja�, Gojer inventari�e repertoarske planove bosanskohercegova�kih pozori�ta i utvr�uje nezahvalnu, �ak �tragi�nu� poziciju bh pisca. Potom, s prili�nom dozom gor�ine, razla�e �dejtonski� sistem pozori�nog �ivota, podastiru�i konkretne repertoarske u�inke bh pozori�ta. U Gojerovom Kazali�nom no�niku sledi �Pogled iz partera, sa galerije�, obimom zna�ajnije poglavlje u kojem se, u formi kratkih zapisa, bele�e va�ni teatarski doga�aji s kratkom a preciznom ocenom scenskog u�inka, ali i op�tekulturnog zna�aja opisanih doga�aja. Pa�ljiv �e �italac primetiti da u ovom poglavlju Gojer ne razvrstava doga�aje ni po �anrovskom, ni po regionalnom, niti po bilo kom principu � osim po principu umetni�ke verodostojnosti. Bilo da je re� o operskim, dramskim, baletskim, ili mo�da lutkarskim pozori�nim predstavama ili koncertima, pa bili oni u produkciji Lutkarskog kazali�ta iz Mostara, gostovanje na Bitefu ili Eurokazu � svejedno! Gojer �e bez zazora, kriti�ki argumentovano, jasno progovoriti o nedoslednoj rediteljskoj ideji, ali i uskliknuti radosno nakon virtuoznog umetni�kog dela.
Kazali�ni no�nik sadr�i i ocene o knjigama koje se, naravno, ti�u pozori�ta. Njegovoj pa�nji ne promi�u teatrolo�ke knjige Muharema Pervi�a, Pitera Bruka, Luke Paljetka, zatim slede ocene o rediteljskoj poetici Georgija Para, Sulejmana Kupusovi�a, Petra Ve�eka. Tako�e je vrlo zanimljiva niska zapisa o gluma�kim poslovima Vladimira Jokanovi�a, Izudina Bajrovi�a, Ermina Sijamije, pa nadahnuta bele�ka o svojevrsnoj freskolikoj razbokorenosti slikara i scenografa Nesima Tahirovi�a. Ima u Kazali�nom no�niku i poniranja u bli�u i dalju pozori�nu pro�lost, kao �to su prilozi za istoriju Narodnog pozori�ta, Sarajevo i oni o �herojskom razdoblju� �uvenog Kamernog teatra 55 u Sarajevu. Ovo delo obiluje i raznim �teatrositnicama� pomo�u kojih se sla�e mozaik dana�njeg pozori�nog �ivota u Bosni i Hercegovini i regionu, a tu su i �teatarske ceduljice�, bele�ke na marginama pozori�nih doga�aja, kao �to su razmene pozori�nih predstava i uzbu�enja koja one izazivaju. Ovo je i knjiga opro�taja s dragim teatarskim ljudima i knjiga se�anja i uspomena.
Uronjen u pozori�te celim bi�em i celokupnim rediteljskim i spisateljskim delom, Gradimir Gojer je u Kazali�nom no�niku u svoj puno�i pokazao smisao svog pozori�nog bdenja. Njegovo netremi�no posmatranje i analiza pozori�ne umetnosti i pozori�ne prakse, jesu dragocenost za naj�iri krug �italaca: kako za profesionalne �ita�e � teatrologe, tako i za takozvanog obi�nog, nevinog �itaoca, kojeg privla�i fenomen pozori�ta.
Gojerov Kazali�ni no�nik, odlikuje stil ozbiljnog pozori�nog znalca, temperamentnog i pokatkad plamenog polemi�ara s ustaljenim konvencionalnim formama razmi�ljanja o teatru. I, na kraju, kao na po�etku: nimalo slu�ajno, prvi tekst je prise�anje na Radoslava Zoranovi�a, najistrajnijeg pozori�nog pregaoca u BiH. Gojer opominje na vapiju�u potrebu za takvom li�no��u danas... Njegov Kazali�ni no�nik valjao bi takvom pozori�nom radniku kao priru�nik.

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2008.