NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2008. broj 4 godina XLIV oktobar-decembar YU ISSN 0036-5734

Modeli pozori�nog organizovanja - stara i nova iskustva
Vitomira LON�AR
KAZALI�NA TRANZICIJA U HRVATSKOJ � ZAKONSKI ASPEKT

 

Kontekst

Padom Berlinskog zida zapo�inje novo doba za velik broj dr�ava koje su tijekom XX stolje�a pripadale krugu komunisti�kih zemalja1 a ve�ina njih su zemlje Europe2. Zapo�inje doba post-komunizma, zapo�inje tranzicija koja je, prema svim predvi�anjima, trebala trajati izme�u deset i dvadeset godina. Bli�imo se kraju dvadesete godine, no ve� sada je jasno da �e proces trajati puno du�e nego �to se o�ekivalo.
Stvaranje civilnog dru�tva, privatizacija, vi�estrana�je, ja�anje demokracije, atomizacija dru�tva, slobodno prakticiranje vjere i ja�anje kapitalisti�kih odnosa, osnovne su promjene nastale po�etkom devedesetih godina pro�loga stolje�a. Premda je formalno hrvatska dr�ava nastala gotovo dvije godine nakon pada Berlinskog zida, utjecaj promjena osjetio se na ovim prostorima istodobno kao i u ostalim dr�avama isto�ne i jugoisto�ne Europe. No, za razliku od svih ostalih segmenata dru�tva na koje su promjene djelovale naglo i drasti�no (ponekad i bolno), kazali�te kao da je i do danas ostalo nedirnuto, kao da nije ostalo u XX nego u XIX stolje�u, kako to �esto isti�e kazali�ni kriti�ar Jasen Boko3.
Privatizacija, koja je prva u�la u sve pore dru�tva, nezamisliva je kad je u pitanju kazali�te, �ak i sad, nakon gotovo dva desetlje�a.
Cijela bi se tranzicija u kazali�tu u Hrvatskoj mogla opisati jednom re�enicom: sve je ostalo isto, osim �to ima vi�e privatne inicijative. I to ne bi bilo daleko od istine, ali ipak, bio bi to falsifikat.

Po�etak devedesetih � Zakon o kazali�tima iz 1991.

Kako bi se �to egzaktnije opisala situacija uzrokovana tranzicijom, sama se po sebi name�e analiza zakona koji nu�no (ne) utje�u na organizaciju kazali�ta. Premda se mnogi zakoni iz razli�itih domena ti�u rada u kazali�tima4 u ovom �e se tekstu analizirati samo tri zakona koja su ostavila vi�e ili manje traga na hrvatsko kazali�te. Sva su tri donesena vrlo ambiciozno, no samo za jedan od njih mo�emo re�i da je zaista promijenio na�u kazali�nu stvarnost. To su Zakon o kazali�tima (1991), Zakon o kazali�tima (2006) te Zakon o samostalnim umjetnicima i poticanju kulturnog i umjetni�kog stvarala�tva (1996).
Jedan od prvih zakona u Republici Hrvatskoj bio je Zakon o kazali�tima izglasan u Hrvatskom Saboru5 9. studenog 1991.6 Zbog �ega se u zemlji koja je bila u ratu toliko �urilo s izglasavanjem Zakona o kazali�tima, nije sasvim jasno. Dapa�e, kako vrijeme odmi�e sve je apsurdnije da se Vlada u tom trenutku bavila zakonom koji je trebao promijeniti desetlje�ima petrificiran kazali�ni �ivot. S druge strane pak, logi�no je da nova dr�ava �eli urediti svoje kazali�te tako da ono �to bolje prenosi nove ideje koje nu�no dolaze s novom dr�avom pa je, tako gledano, �urba razumljiva. Osim toga, na snazi je u to vrijeme bio Zakon o kazali�noj i scensko-glazbenoj djelatnosti iz 1982, pisan rje�nikom ZUR-a7 i samoupravljanja i svojim je ne-umjetni�kim duhom bio vrlo omra�en u Hrvatskoj. Briga za knji�evni jezik, primjerice, koja je bila sastavnim dijelom svih biv�ih zakona, u Zakonu iz 1982. bila je potpuno izostavljena. Kad se uzmu u obzir sve te �injenice, �urbu bismo, dakle, ipak mogli opravdati.
Tekst novog Zakona o kazali�tima pripremao se od studenog 1990, kada je okupljena Komisija za izradu zakona u �ijem su sastavu bili glumci, teatrolozi, dramaturzi, dakle prakti�ari i teoreti�ari kazali�ta, sa svrhom izrade �to bolje zakonske regulative. Zavod za kulturu Hrvatske izradio je, po nalogu ministra, radni materijal od preko stotinu stranica. No nakon �est sjednica teatrolo�ki dio komisije, u kojem su bili i aktivni kazali�ni umjetnici, vi�e nije pozivan. Tko je u ime komisije izradio kona�ni prijedlog zakona ne zna se, no zna se da brojni prijedlozi gotovo uop�e nisu respektirani u tekstu prijedloga Zakona koji je do�ao pred Sabor. Jedan je od prijedloga za novi zakon bio da se u roku od 90 dana od stupanja na snagu Zakona svi zaposlenici u kazali�tima otpuste i da po�ne zapo�ljavanje prema novim pravilima, no to je izazvalo negativne reakcije u javnosti pa se odustalo od tako drasti�ne mjere.
Rasprava oko Zakona u Hrvatskom Saboru svela se na diskusije dvaju zastupnika (Mejov�ek i Sagner) pa je tada�nji predsjednik Sabora dr. Vlatko Pavleti� zaklju�io raspravu rije�ima da je Zakon izradila kompetentna skupina stru�njaka8. Zakon je izglasan9 ali nikad nije za�ivio u praksi.10
Svakodnevna praksa u to vrijeme (po�etak devedesetih) pokazivala je da je najve�i problem hrvatskog glumi�ta nepridr�avanje bitnih zakonskih odredaba, a ta nas praksa prati do danas.
Zanimljivo je da su upravo oni koji su se poku�ali dr�ati novog Zakona imali problema. Naime, Zakon je bio predvidio zapo�ljavanje umjetnika na odre�eno vrijeme, na rok od dvije godine odnosno za vrijeme trajanja uloge11, �to je uistinu moglo dovesti do ve�e fluktuacije umjetnika i pobolj�ati sliku glumi�ta. No, problem je bio u tome �to Zakon o kazali�tima nije bio uskla�en sa Zakonom o radu pa bi, shodno tome, ravnatelj koji je nakon nekoliko produ�etaka ugovor �elio prekinuti, bio tu�en sudu i svaki put izgubio spor, a nezanemarive sudske tro�kove snosilo bi kazali�te.
Prema Zakonu iz 1991. zakonodavac nudi i mogu�nost osnivanja kazali�nih ku�a, ne bi li o�ivio kazali�ta u manjim sredinama (Zadar, Pula, �ibenik, Karlovac), no te ku�e, kao na�in organizacije kazali�ta, nemaju umjetni�ki kadar i zapravo samo ugo��uju predstave tj. daju tehni�ku podr�ku. U tom su se razdoblju kazali�ne ku�e uglavnom borile s obnovom zgrada koje su u ve�ini slu�ajeva bile o�te�ene za vrijeme Domovinskog rata.
�to se privatne inicijative ti�e, Zakon iz 1991. daje mogu�nost da kazali�ta mogu biti u vlasni�tvu doma�ih pravnih i fizi�kih osoba12, da se mogu osnovati kao ustanove, trgova�ka dru�tva ili umjetni�ke organizacije. Po�etkom devedesetih, u Hrvatskoj kao trajne radne zajednice registrirana su tri kazali�ta: Teatar u gostima, GD Histrioni i kazali�te Mala scena i to prema jedinom zakonu koji regulira rad samostalnih umjetnika i kazali�ta nastalih kao privatna inicijativa, naime prema Zakonu o samostalnim umjetnicima od 20. studenog 1979. Taj zakon omogu�ava udru�ivanje umjetnika u trajne ili privremene radne zajednice, a o umjetni�kim organizacijama koje spominje zakonodavac u Zakonu iz 1991, u tom trenutku nema govora.
No one se pojavljuju kao deus ex machina hrvatskoga kazali�ta pet godina kasnije, to�nije, 31. svibnja 1996. Tada Sabor Republike Hrvatske donosi Zakon o samostalnim umjetnicima i poticanju kulturnog i umjetni�kog stvarala�tva.

Druga polovica devedesetih � Zakon o samostalnim umjetnicima i poticanju kulturnog i umjetni�kog stvarala�tva

Sasvim je jasno gdje se do tog trenutka doga�a kazali�te u Hrvatskoj: u nacionalnim kazali�tima (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) i javnim gradskim (i �upanijskim) ustanovama, dakle, isklju�ivo u javnom sektoru: dolaskom ovog zakona, situacija se naglo mijenja te drugi i tre�i sektor dolaze na scenu hrvatskog kazali�ta.
Niti jedan zakon u novijoj hrvatskoj povijesti nije donio toliko pozitivnih pomaka u kazali�tu kao �to je to u�inio Zakon o samostalnim umjetnicima i poticanju kulturnog i umjetni�kog stvarala�tva13, sa svojim podnaslovima; �Prava samostalnih umjetnika�, �Umjetni�ke organizacije i financijske mjere za poticanje kulturnog i umjetni�kog stvarala�tva�. Privatna je inicijativa odjednom procvjetala. Od tri, �etiri privatna kazali�ta koja su do tog trenutka radila i koja su se borila s nejasnom administracijom te, zapravo, bila nelegalno registrirana, odjednom se brojka penje na preko 100 privatnih kazali�ta (umjetni�kih organizacija) pa privatna inicijativa, bez obzira na broj zaposlenih, broj publike i izvedbi, postaje naj�e��i oblik registracije kazali�ta u Hrvatskoj!14
Zakonodavac se u tom zakonu prvi puta bavi poreznim olak�icama za kulturu i to je, donekle, prvi zakon u Hrvatskoj15 koji direktnim i indirektnim financijskim mjerama podupire kazali�te i umjetnike. Uz organizacijske promjene ovaj je zakon nu�no donio i repertoarne promjene. Male umjetni�ke organizacije nisu se bavile nacionalno-povijesnim repertoarom kakav je u to vrijeme vladao na pozornicama institucija javnog sektora. O�ivljavaju male forme, putuju�a kazali�ta, kazali�ta za djecu, budi se plesna scena i krajem devedesetih slika kazali�nog �ivota u Hrvatskoj potpuno je druga�ija od one s po�etka. Dakle, mo�emo re�i da prava tranzicija u kazali�tu zapo�inje tek nakon Zakona o samostalnim umjetnicima.
No njegova lo�a strana, koja se isprva nije primje�ivala, ostavila je traga u sljede�em desetlje�u. Naime, Zakon o samostalnim umjetnicima u svoje je �lanke imao upisano ono �to mo�emo nazvati rak-ranom hrvatskog glumi�ta danas, a to je sukob interesa. Gotova sva dru�tva u tranziciji imaju taj problem s kojim se nakon desetlje�a komunizma vrlo te�ko nose. Naime, u �lanku 11. stavak 2 Zakona o samostalnim umjetnicima pi�e da umjetni�ke organizacije osnivaju umjetnici. No nije specificirano koji umjetnici, pa je pravno bilo mogu�e da to budu samostalni, ali i zaposleni umjetnici.16 Na�alost, dugogodi�nja kriva praksa dovela je do toga da sami umjetnici ne vide da su u sukobu interesa u odnosu na svog poslodavca s kojim imaju potpisan ugovor o radu. Ono �to je sasvim nemogu�e u kazali�tima u zapadnoj Europi, u Hrvatskoj je mogu�e, �to je nemogu�e u bilo kojoj drugoj struci u Hrvatskoj, u kazali�tu je mogu�e! Do koje je mjere ta devijacija u�la u svakodnevni �ivot kazali�ta u Hrvata pokazuje �injenica da je pri izradi Zakona o kazali�tima iz 2006. upravo oko ovog pitanja bilo najvi�e spora, pa je i novi, Zakon o kazali�tima, taj problem rije�io polovi�no. Prvi puta se u kazali�nom zakonu �ak dva odjeljka bave tom problematikom: �Sukob interesa�17 i �Sprje�avanje natjecanja kazali�nog radnika s kazali�tem�18, no �ak je i u njima samima upisano ono protiv �ega �eli djelovati, a to je sukob interesa.
Taj nedostatak osje�aja za problematiku sukoba interesa kulminirao je 2004, kada je zapo�elo snimanje prve hrvatske sapunice. Osim u privatnim kazali�tima/umjetni�kim organizacijama, zaposleni glumci/glumice po�inju snimati nove tv-forme i uskoro u kazali�tima postaje nemogu�e organizirati i izvedbe a kamoli probe. U pojedinim kazali�tima19 �ak 80% glumaca snima neku tv-formu i, naravno, nemaju vremena za obavljanje posla koji su ugovorno obavezni obavljati u svome mati�nom kazali�tu.
U ovom se trenutku u Hrvatskoj snima preko dvadeset novih tv-formi i sasvim je razumljivo da ih snimaju i zaposleni umjetnici. Suvi�no je i govoriti o tome kako takav na�in rada utje�e na kvalitetu posla u kazali�tu i ostavlja traga na kazali�te u cjelini.

Zakon o kazali�tima � 2006.

U me�uvremenu je, nakon dugogodi�njeg rada, donesen novi Zakon o kazali�tima20. Ve� je sada, nakon samo godinu i pol od stupanja na snagu nove regulative, jasno da cijela profesionalna zajednica ignorira novi Zakon.
U radu na novom Zakonu klju�na je rije� bila odgovornost i ta je ideja donekle provu�ena kroz zakonske �lanke. No, ponovno ugra�en sukob interesa, onemogu�ava da za�ivi reforma koja bi nu�no trebala djelovati na umjetni�ki i organizacijski segment kazali�ta. Osim toga, u trenutku kada je u cijelom dru�tvu zapo�ljavanje na odre�eno vrijeme gotovo jedini na�in zapo�ljavanja, u kazali�tu smo dobili Zakon u kojem se umjetnici zapo�ljavaju na odre�eno i neodre�eno vrijeme u pravilu na �etiri godine, a ve� nakon dvadeset godina rada u kazali�tu, glumac ima pravo tra�iti ugovor na neodre�eno vrijeme. Zbog ovih pretpostavki, ansambli �e s vremenom postati zatvorene cjeline s minimalnom fluktuacijom i teoretski je mogu�e da neka ustanova godinama ne mo�e anga�irati niti jednog novog �lana ansambla. �to to zna�i za kazali�te kao umjetni�ku instituciju, nije potrebno obja�njavati. Postoje�i ugovori o radu onemogu�avaju temeljne postavke europskih stremljena u kulturi, a to su mobilnost umjetnika, mobilnost umjetni�kih djela i me�ukulturni dijalog21.
Osnovni problem Zakona o kazali�tima iz 2006. jest taj da zakonodavac nije imao jasnu viziju o tome �to bi �elio napraviti s kazali�tem pa je i rezultat takav � skup kompromisa koji nikoga ne obavezuju, ni umjetnike ni zakonodavca. U radu na Zakonu22 sudjelovala je, s jedne strane, mala skupina ljudi �to �eli promjene, a s druge strane Sindikat zaposlenih glumaca s kojim zakonodavac nije �elio ulaziti u sukobe pa je krajnji rezultat ovog Zakona sasvim logi�an � kompromis. No mo�e li se s kompromisom ostvariti promjena koja je tako neophodna hrvatskom kazali�tu?
Novim Zakonom zakonodavac je ponovo �elio o�ivjeti manje sredine te je predvidio da se kazali�ne ku�e pretvore u kazali�ta, no temeljni je problem u toj dobroj ideji �to danas, kada su zgrade obnovljene, nema umjetnika koji bi �eljeli oti�i izvan centra u kojem je najvi�e kazali�ta i u kojem se najvi�e snima.
Izgleda da na kraju drugog desetlje�a tranzicije, kazali�te vi�e nikoga ne zanima: umjetnici ve�inom (�ast iznimkama!) poku�avaju snimati tv-forme, glumiti u nekom privatnom kazali�tu kad stignu, sinkronizirati crtane filmove, voditi tv-emisije, nikako ne �ele oti�i u manje sredine te �ele zadr�ati pla�u u kazali�tu s kojim imaju potpisan ugovor o radu, i pri tom ostati u radnom odnosu do kraja svoga radnoga vijeka. Zakonodavac sve to dopu�ta a kazali�na se umjetnost ne ti�e vi�e nikoga. Kazali�te, koje je kroz povijest imalo sredi�nje mjesto u dru�tvenom �ivotu gotovo svake zajednice, ostalo je negdje sa strane, nesvjesno da je izgubilo svoju vode�u poziciju.
�injenici da s�mo kazali�te, kao institucija, ne shva�a �to se doga�a, pomoglo je to �to su u Hrvatskoj i dalje na snazi tradicionalni na�in planiranja i financiranja. �to to konkretno zna�i? To zna�i da bez obzira na rezultate, nacionalne ku�e i javna gradska kazali�ta (dakle, cijeli javni sektor) i dalje dobivaju isto (�ak i ve�e) financiranje bez obzira na to �to i kako rade. Evaluacija je rije� koja jo� nije do�la do na�ih prostora. Vrlo rijetko i uglavnom u pojedina�nim slu�ajevima svjedoci smo poku�aja kvantitativnog evaluiranja rada kazali�ta, no kvalitativne evaluacije jo� nema. Niti jedno javno gradsko kazali�te/nacionalna ku�a nije objavilo svoj strate�ki plan rada. Ako znamo da je jedini poku�aj stvaranja strategije23 u kulturi u Hrvatskoj neslavno zavr�io, onda je logi�no da je strate�ko planiranje, kao najbolji na�in planiranja u zemljama tranzicije i u turbulentnim vremenima, miljama daleko od hrvatske kulture pa tako i kazali�ta.
Odnos financiranja operativnih tro�kova (tzv. hladni pogon) i programa u javnom sektoru jo� je 80% naprema 20% �to je izrazito nepovoljan omjer, dok se tre�i sektor financira isklju�ivo kroz programska sredstva i nema mogu�nosti prijaviti se za ostale stavke poslovanja. Ove je godine Ministarstvo kulture prvi puta dalo mogu�nost drugom i tre�em sektoru da se prijave za sredstva koja nisu isklju�ivo programska i to je veliki iskorak u dosada�njem na�inu financiranja. Ostale, lokalne, jedinice jo� nisu zapo�ele tu praksu.
U cijelu pri�u o te�ko�ama hrvatskog kazali�ta u tranziciji jo� nismo ni upleli tehnologiju, koja je svojim napredovanjem jo� ja�e gurnula kazali�te u drugi plan te joj svakodnevno odvla�i ono zbog �ega kazali�te postoji � publiku. Gdje je u cijeloj toj pri�i publika? Podr�ava li ona svoje kazali�te? Obra�a li itko pozornost na nju? �to �eli publika?
Na�alost, niti na ta pitanja nemamo odgovore jer u Hrvatskoj nije provedeno ni jedno temeljito istra�ivanje tr�i�ta iz kojeg bismo mogli i��itati kako publika vidi kazali�te u Hrvatskoj danas, krajem prvog desetlje�a XXI stolje�a. Kazali�te Mala scena provelo je istra�ivanje o interesima i potrebama mladih od 13 do 19 godina na reprezentativnom uzorku od 1.480 ispitanika i rezultati nisu povoljni za budu�nost kazali�ta: samo 1,28% mladih odlu�uje se za kazali�te kao ispunjenje slobodnog vremena, od svih umjetnosti kazali�te ih najmanje zanima (samo 4,04%), a u kazali�te uvijek idu samo organizirano24.
Kako stvari sada stoje, nema mjesta optimizmu kad je rije� o hrvatskom kazali�tu, osim ako promjene uskoro ne zapo�nu.

(Autorka je direktorica kazali�ta Mala scena iz Zagreba i doc. na Akademiji dramske umjetnosti, odsjek Produkcije)

..1 Po�etkom 1989. godine 23 zemlje definiraju se kao komunisti�ke, a pet godina kasnije ostalo ih je samo pet: Kina, Kuba, Laos, Sjeverna Koreja i Vijetnam, prema: Leslie Holmes, Post-communism, Duke UP, 1997.
..2 Europske zemlje: Albanija, Bugarska, �ehoslova�ka, Isto�na Njema�ka, Ma�arska, Poljska, Rumunjska, Sovjetski Savez i Jugoslavija, ne-europske: Afganistan, Benin, Kambod�a, Mozambik i Ju�ni Jemen
..3 Jasen Boko, Zapisi iz kazali�nog sumraka, Knji�evni krug, Split 2007.
..4 Zakon o javnim ustanovama, Zakon o radu, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o javnoj nabavi i jo� brojni drugi zakoni.
..5 Samo dan ranije, Hrvatski Sabor na svojoj je sjednici proglasio neovisnost Hrvatske.
..6 Sjednica se zbog ratne situacije u zemlji odr�avala u podrumu zgrade tvrtke INA, prema: �Izjava zastupnika Nikole Maka�, fonogram 20S5/128/1/SG od 8. lipnja 2006.
..7 Zakon o udru�enom radu
..8 Nikola Batu�i�, Krle�ini dani u Osijeku 1995, druga knjiga, Osijek�Zagreb, 1997, str. 121�133.
..9 NN 61/91, 50/95, 13/97 i 127/00
10 Ministar Antun Vuji� u Slobodnoj Dalmaciji od 22. svibnja 2002. �Svi su govorili o Kazali�nom zakonu, da bi sad svi priznali kako Zakon uop�e nije lo�, nego se ne primjenjuje. Mo�emo i preko no�i laboratorijski donijeti jo� bolji pa se ne�e ni on primjenjivati. Treba, dakle, raditi na tome da se stvore uvjeti za primjenu tog zakona.�
11 Kazali�ni umjetnici koji �ine kolektivna umjetni�ka tijela javnog kazali�ta u operi, baletu i orkestru tako�er na odre�eno vrijeme, najmanje dvije a najvi�e �etiri godine.
12 Zakon iz 1982. nije davao tu mogu�nost.
13 Zakon o kazali�nim umjetnicima i poticanju kulturnog i umjetni�kog stvarala�tva, NN 43/96.; NN 44/96.
14 Podaci iz Registra umjetni�kih organizacija pri Ministarstva kulture, lipanj 2006: UMJETNI�KE ORGANIZACIJE UKUPNO REGISTRIRANO: 203, KAZALI�NA DJELATNOST: 94 (od toga ih je 14 kazali�na + jo� neka druga djelatnost: ples (1), multimediji (3), film (5), glazbeno-scenska (5), GLAZBENA DJELATNOST: 33 (od toga 1 u kombinaciji s primijenjenom umj.) GLAZBENO-SCENSKA: 9 (nekoliko kombinacija s kazali�tem i literarnom), FILM: 19 (nekoliko su kombinacija s multimedijom ili likovnom), MULTIMEDIJI: 6 (u kombinaciji s glazbeno-scenskom, plesom ili literarnom PLES, BALET: 20, LIKOVNA 21, LITERARNA: 1, a na dan 13. listopada 2008. u Registru je zavedena 231 umjetni�ka organizacija.
15 Kazali�no zakonodavstvo u Hrvatskoj se bilje�i od 1861, kada se donosi tzv. �lanak LXXVII, prvi hrvatski kazali�ni zakon, koji je sadr�avao 11 �lanaka.
16 Preko 50% osniva�a umjetni�kih organizacija upisanih u Registar umjetni�kih organizacija pri Ministarstvu kulture RH bilo je zaposleno u nekom od javnih gradskih kazali�ta do stupanja na snagu Zakona o kazali�tima iz 2006.
17 �lanak 30 Zakona o kazali�tima iz 2006.
18 �lanak 48 Zakona o kazali�tima iz 2006.
19 Osobno istra�ivanje od studenog 2007. do sije�nja 2008.
20 Stupio je na snagu 1. 1. 2007.
21 Izjava o europskoj strategiji za kulturu u globaliziranom svijetu.
22 Rad na novom Zakonu trajao je od 2002. do 2006.
23 Strategija kulturnog razvitka, Hrvatska u 21. stolje�u, Ministarstvo kulture, 2003.
24 V. Lon�ar, �Kazali�te u Hrvatskoj i mladi (1950�2007)�, �asopis Kazali�te 33/34, Hrvatski centar ITI 2008

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2008.