NAZAD NA SADRZAJ  > > >
S C E N A : �asopis za pozori�nu umetnost
Novi Sad, 2008. broj 4 godina XLIV oktobar-decembar YU ISSN 0036-5734

Modeli pozori�nog organizovanja - stara i nova iskustva
Jovan �IRILOV
GLOSE O NARODNIM I NENARODNIM POZORI�TIMA

 

Pozori�ta Balkana i narodna pozori�ta u susednoj Ma�arskoj, nastala su kao deo borbe za nacionalnu samobitnost i zato su bila i ostaju �mezim�ad (svoga) naroda�. Nikome ne pada na pamet da ospori njihovo postojanje, kakav god da je re�im na vlasti. �ak su ih i okupatori tolerisali. Kvislinzi su igrali uloge �srpskih majki�.

x x x

Utilitaristi�ka filozofija anglosaksonskih zemalja (bez okupatora) stvorila je mre�u komercijalnih pozori�ta. Tek polovinom XX veka, intelektualno i evrocentri�no orijentisani pozori�ni stvaraoci u Britaniji i Americi, setili su se da bi dobro bilo imitirati dobru staru Evropu i osnovati poneko nacionalno pozori�te. Englezi, sunarodnici velikog �ekspira, imali su od tada na umu da je i ovaj, najve�i, u stvari imao privatno, �komercijalno� pozori�te.

x x x

Francuzima je nacionalno pozori�te osnovao �Kralj Sunce�. Zato im je i danas dovoljna jedna Komedi fransez, �iji je osniva� zapravo kraljev zlosre�ni zabavlja� Molijer. Ostala, nenarodna, nek se snalaze s novcem publike, kako ona zabavlja�ka na bulevarima, tako i ona s umetni�kim pretenzijama.

x x x

Nemci su se kasno ujedinili, pa je svaka nema�ka kne�evina imala sopstveno dvorsko pozori�te. Ta pozori�ta su, i nakon silaska feudalizma s istorijske scene, ostala mezim�ad bur�oazije kao naslednice feudalaca. A svako to pozori�te, i u doba kne�eva i u vreme gra�ana, ugledalo se na vajmarsko pozori�te velikog Getea. Zato Nema�ka i danas ima na desetine teatara s ozbiljnim umetni�kim pretenzijama. Imam, ipak, jedan �amandman�. Zahvaljuju�i Bitefu, na�a publika poznaje samo ona najbolja nema�ka pozori�ta, s velikim ambicijama. Bez obzira na op�ti nivo, neka od tih pozori�ta igraju najgori komercijalni bulevar.

x x x

U Rusiji, po ugledu na Francuze, pozori�te je bilo stvar imperatora. Zato je i tamo �mezim�e� svako veliko pozori�te u gradu. Pozori�te je dr�avna stvar. Staljin, krvavi imperator, slao je u Sibir ili streljao svakog pozori�nog animatora koji je hteo tu, u Rusiji, da ne�to brlja s pozori�tem i modernisti�kim tendencijama. Pozori�te mora biti imperijalno, jasno, profesionalno, kao i tajna policija.

x x x

Jugoslovensko dramsko pozori�te osnovano je, s Titovim potpisom, po ugledu na MHAT (doba ljubavi sa Staljinom), te slavne Titove godine prekida s Moskvom. Potpisnik, nimalo naivni Josip Broz, nije bio svestan da su ga nadrealisti (njegovi saveznici u doba sukoba sa Staljinom i staljinizmom) pre�li. Oni su JDP osnovali po ugledu na Vilarov TNP (Th��tre National Populaire), dakle kao modernisti�ki derivat Kertela, samo na dr�avnom planu. JDP je, sre�om, od prvog dana bio negacija socrealizma.

x x x

Jo� po�etkom XX veka, u jednom od tada�njih godi�njaka Narodnog pozori�ta, uprava analizira �ta u Srba ide ili ne ide od predstava. Tamo pi�e da Srbi ne vole operetu i jedno�inke. Me�ano � damski i muzi�ki �anr � Beogra�ani su prihvatili tek kad je Teatar na Terazijama uspeo da napravi nekoliko dobrih predstava ameri�kog mjuzikla. �ta �e Srbima KundK umetnost jednog Kalmana, ta okupatorska umetnost za be�ke sobarice i ljubavnice!

x x x

Kad srpski kriti�ari za nekog na�eg glumca napi�u da je �bard srpskog glumi�ta�, puna su im usta. Vole oni tu boem�inu sa �e�irom velikog oboda i �tapom na koji se oslanja kao �kmet� u svojoj nahiji. I to je ostatak tradicije oslobodila�kog duha narodnih rodoljubivih pozori�ta. Zato su na�i stari voleli komade �s pevanjem i pucanjem�. Pucanjem su dolazili do slobode, a onda, kad do�u mir i sloboda, �ta �emo drugo nego da �zapevamo�. To je bila jedina me�avina muzike i drame koju su Srbi voleli.

x x x

Koliko su narodna pozori�ta u nas svetinja, govori i nedavni slu�aj iz Zaje�ara. Iako je samosvojni, ali i preduzimljivi gradona�elnik primenio metod koji je �ak neko� razmatralo i Ministarstvo kulture � ukinuti ga i osnovati bez balasta glumaca-neigra�a (nedarovitih, neradovitih, istro�enih, nedisciplinovanih), digla se prava frka. �ak je i ministar otputovao da vidi �ta se tu zapravo de�ava. I dobro je uradio. Potrebna je velika paska oko svakog sumnjivog poku�aja takve vrste. Mo�da je pretila opasnost da se ukine pozori�te, zauvek. Sre�om, osnovano je novo, navodno bez balasta. Slu�aj treba analizirati. Znakovit je to primer: �ta se postiglo i kako �e sad krenuti, pre svega na umetni�kom planu, jer to je su�tina. Da li je to, mo�da, put ka reformi na�ih pozori�ta u krizi, tih maznih i razma�enih �mezim�adi srpskog naciona?�

x x x

Zbog svega toga, �uvajmo narodna pozori�ta kao o�i u glavi. Nema te osione vlade koja �e mu osporiti pravo na �ivot. Preporu�ujem vlasti slovena�ki model � razdvojiti dramu od opere i baleta, kao u Ljubljani, s tim da se sa�uva tradicionalno ime. Oba, potpuno samostalna pozori�ta, imaju naziv Narodno gledali��e, s tim da jedno od njih ima predikat Drama a drugo Opera. Tako bi se na�a sredina oslobodila dva mastodonta iz XIX veka, u kom se, na malom prostoru, guraju tri ansambla, s orkestrom pride. To postoji jo� samo na Balkanu � u Beogradu, Novom Sadu, Zagrebu i Rijeci, Splitu i... Da li jo� negde?

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2008.