Sterijino pozorje
v.e.s.t.i
18. decembar 2011.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

Sterijino pozorje - sreda, 21. decembar18.00 sati

Pozorijanski susreti posvećeni međufestivalskoj saradnji u regionu

TEDEN SLOVENSKE DRAME KRANJ


učestvuju:
Mirjam DRNOVŠČEK, direktorka Prešernovog gledališča Kranj
Ksenija RADULOVIĆ, umetnička direktorka/selektorka Sterijinog pozorja

dr Milivoje Mlađenović, direktor Sterijinog pozorja

Pozivamo Vas da nam se pridružite u susretu s prijateljima
Direkcija Sterijinog pozorja

Teden slovenske drame od osnivanja do danas
Kranj je godine 1971. dobio svoj festival, nazvan Teden slovenske drame (TSD / Nedelja slovenačke drame), koji je bio neposredni naslednik 1. nedelje slovenačke i jugoslovenske drame u Celju iz 1955. te Nedelje slovenačke dramatike, koja se 1963. i 1964. godine takođe odvijala u Celju. Cilj oba festivala bio je da se na kraju pozorišne sezone sačini pregled predstava nastalih po delima slovenačkih autora i izvedenih u slovenačkim pozorištima.
Već na početku festival je imao jasno oblikovan koncept: prikazati predstave nastale po slovenačkim dramskim tekstovima. U periodu od 1971. do 1977. predstavljana je godišnja produkcija izvedenih slovenačkih dramskih tekstova. Da bi dramatičare podstakli na pisanje, godine 1978. doneta je odluka o ustanovljenju nagrade »Slavko Grum« za najbolji nov originalni slovenački dramski tekst i Grün-Filipičevog priznanja za domete u slovenačkoj dramaturgiji. Festival kasnije uvodi još dve nagrade – godine 1999. nagradu za najbolju predstavu po izboru žirija (velika nagrada, koja je kasnije preimenovana u Šeligovu) i 2006. nagradu publike. Na 42. tednu slovenske drame sledeće godine prvu put će biti dodeljena nagrada za mladog dramskog pisca. Na festivalu se od 2004. godine odvijaju i radionice dramskog pisanja, čiji je cilj podsticanje stvaralaštva mladih dramatičara, te čitaće probe tekstova nominovanih za nagradu »Slavko Grum« u okviru Danâ nominovanih.
Prelazak u novi milenijum za Teden slovenske drame značio je prekretnicu. Godine 1999. doneta je odluka o sistematskom prevođenju Grumovih laureata na engleski; prevode festival počinje da objavljuje u posebnim dvojezičkim publikacijama. Godine 2002. program je obogatio i međunarodni sadržaj, u okviru kojeg je publika imala priliku da vidi predstave slovenačkih dramskih tekstova, nastale izvan Slovenije.
Festival je 2010. proslavio svoje četrdeseto izdanje. Za četiri decenije rada Teden slovenske drame postao je festival koji značajno utiče na razvoj pozorišnog stvaralaštva. Prve tri decenije su u znaku, pre svega, sažetog pregleda najznačajnijih predstava po slovenačkim dramskim delima i –  dodeljivanjem nagrade »Slavko Grum« – podsticanja dramskog pisanja, u četvrtoj na radionicama dramskog pisanja počeli smo da odgajamo nov rod dramatičara, peta decenija je vreme kad će festival aktivno raditi na tome da slovenačka dramatika postane i konstanta inostranih pozorišnih scena.
9. decembar 2011.

PROMOCIJA KNJIGE

 

 

 

 

Sterijino pozorje - utorak, 13. decembar13.00 sati

Sterijino pozorje i Izdavačka kuća Clio pozivaju vas na predstavljanje knjige

Florans Dipon - ARISTOTEL ILI VAMPIR ZAPADNOG POZORIŠTA
prevela sa francuskog Mirjana Miočinović

učestvuju:
Mirjana Miočinović, prevodilac i teatrolog
Nebojša Bradić, pozorišni reditelj
Zoran Hamović, glavni urednik IP Clio
domaćin:
dr Milivoje Mlađenović, direktor Sterijinog pozorja

o knjizi
Najnovija knjiga Florans Dipon, Aristotel ili vampir zapadnog pozorišta, ima provokativnu snagu njenih ranijih dela: njena je namera da dekostruiše Aristotelovu Poetiku i njene kategorije (sveto trojstvo: katarza, mimeza i mit, preimenovan u fabulu) i pokaže do koje je mere jedan teorijski spis, plod pojedinačnog sistema misli, postao vanvremena realnost koja do dana današnjeg oblikuje pozorišne scene sveta i onemogućuje promene. Ova izuzetno značajna knjiga, koja razbija teorijske klišee, istovremeno je jedna nekonvencionalna istorija najvažnijih etapa u istoriji zapadnog pozorišta, pisana, pored ostalog, i s namerom da se pomogne izlasku iz savremenog aristotelizma "kako se gledalac više ne bi dosađivao u pozorištu". U isti mah visoko eruditna i jednostavna, pisana pre kao esej no kao univerzitetska studija, knjiga Florans Dipon naći će širok krug čitalaca među teatrolozima, pozorišnim praktičarima, studentima opšte književnosti i studentima klasičnih jezika i književnosti, ali i među običnim čitaocima koji bi u njoj mogli pronaći razloge zanimanju za pozorište pa i nadu da se u njemu neće dosađivati.

o autoru
Florans Dipon klasičar je po obrazovanju i priznati stručnjak za rimsku književnost. Profesorka je na univerzitetu Pariz VII. Autorka je desetak knjiga: Le Plaisir et la Loi : du Banquet de Platon au Satiricon (Naslada i zakon: od Platonove Gozbe do Satirikona); Le Theatre latin (Latinsko pozorište); La Vie quotidienne du citoyen romain sous la Republique (Svakodnevan život rimskog građanina u vremerepublike); Les Monstres de Seneque: pour une dramaturgie de la tragedie romaine (Senekina čudovišta); L'Insignifiance tragique (Tragička beznačajnost) i dr. Njena knjiga Homere et Dallas: introduction a une critique anthropologique (Homer i Dalas) izazvala je veliku senzaciju po izlasku iz štampe. U njoj Diponova upoređuje Homerovo delo sa televizijskom serijom Dalas, uspeh rimskog pozorišta sa savremenom popularnom kulturom. Svoja provokativna istraživanja Diponova nastavlja u knjizi L' Invention de la litterature (Izmišljanje književnosti) u kojoj je reč o zanemarljivoj ulozi čitanja u antici.
25. novembar 2011.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u utorak, 29. novembra 2011, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)
PROMOCIJA ČASOPISA 'SCENA'
br. 3/2011. na srpskom jeziku

Učesnici: Članovi redakcije 'Scene'


Darinka Nikolić, urednica i Svetislav Jovanov na predstavljanju Scene 3/2011
21. novembar 2011.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

Povodom raspisanog Konukursa za najbolji regionalni dramski tekst za decu i mlade
Assitej Srbija, Malo pozorište „Duško Radović“ i Sterijino pozorje
organizuju regionalni forum dramskih pisaca i spisateljica

Pozorijanski susreti: VELIKE DRAME ZA MALE LJUDE
23 i 24. novembar 2011, Sterijino pozorje, Novi Sad  (prva sesija 23. novembra u 14 sati)

Forum okuplja dramske pisce ,spisateljice, reditelje/ke i druge stručnjake/inje angažovane u radu sa decom i mladima, ili za decu i mlade.  Forum će se baviti tehnikama pisanja ali i radioničarskim tehnikama, koje se obično koriste prilikom pisanja dramskih tekstova, prilagođenih najmlađoj i mladoj publici. U fokusu debate biće praktična razmena znanja i iskustava, u radu na dečijim predstavama, s posebnim akcentom na razvoj dramskog teksta, tokom procesa rada na predstavi.

Učesnici/učesnice u debati:

Dora Delbianko, Ivor Martinić, Maja Pelević, Milan Marković, Saša Božić, Anja Suša, Miki Radonjić, Milivoje Mlađenović, Diana Kržanić Tepavac, Svetislav Jovanov

Moderatorka: Milena Bogavac

Šta je to odgovorno pozorište i kako se ono prilagođava najmlađoj publici?
Kako se pišu komadi koji deci i mladima objašnjavaju društvo, bez ulepšavanja i bez dodvoravanja?
Na koje načine pisci i spisateljice mogu uključiti decu i mlade, u rad na razvoju svojih tekstova?
Kakve se radionice obično praktikuju, prilikom pisanja komada za decu i mlade?
Mogu li susreti i razgovori sa mladom publikom, uticati na pisce/spisateljice i njihov proces rada na tekstu i predstavi?
Pišemo li za dečiju publiku, ili za dete koje postoji u nama?
Po čemu se razlikuje pozorište koje smo kao deca gledali, od pozorišta koje danas pravimo, za decu?
Razlikuju li se nove generacije od naših i kako se s ovim razlikama nosimo u radu sa decom i za decu?
Da li je u pozorištu za decu i mlade važan socijalni angažman?
Da li je pozorište za decu i mlade politično?
Šta pisac može da učini da svoju najmlađu publiku stavi u interakciju sa predstavom?
Može li se pisati za decu, ako se s decom ne družimo?
Da li su drame za mlade nešto drugo od drama o mladima?
Šta su problemi s kojima se kao pisci i spisateljice, suočavamo u odnosu sa upravnicima pozorišta za decu i mlade?
Da li su dečija pozorišta dovoljno otvorena za eksperimentalni rad, koji uključuje radionice i direktan kontakt sa mladom i najmlađom publikom?
Kako se uloga dramskog pisca/spisateljice menja, kroz direktan radioničarski proces sa budućom publikom?

Tokom protekle decenije, pozorište za decu i mlade u našem regionu, uznapredovalo je dovoljno da se više ne sme postavljati pitanje o tome da li pozorište za ovu publiku, treba da bude iluzionistično, ili angažovano i umetnički relevantno. Polazeći od teze da je pozorište namenjeno najmlađima, u obavezi da bude edukativno, realno i estetski uobličeno, ovaj regionalni forum iskoristićemo da bismo postavili jedni drugima pitanje kako da se takvo pozorište pravi, u interakciji između pisaca, reditelja,  pozorišne uprave i naravno- publike.

U forumu će učestvovati autori i autorke iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine.
3. novembar 2011.

PROPOZICIJE 57. STERIJINOG POZORJA 2012.



PROPOZICIJE 57. STERIJINOG POZORJA 2012.

( preuzmi ćirilični tekst ) ... ( preuzmi latinični tekst )


PRIJAVNI LIST ZA UČESTVOVANJE U KVALIFIKACIONOM POSTUPKU 57. STERIJINOG POZORJA 2012.

( preuzmi ćirilični tekst ) ... ( preuzmi latinični tekst )

 

1. oktobar 2011.

KONKURS ZA ORIGINALNI DOMAĆI DRAMSKI TEKST 2011.
Sterijino pozorje, Novi Sad, 1. oktobar 2011.

KONKURS ZA ORIGINALNI DOMAĆI DRAMSKI TEKST 2011. godine

Na osnovu odluke Upravnog odbora, Sterijino pozorje raspisuje konkurs za originalni dramski tekst.

Pravo učešća na konkursu imaju državljani Republike Srbije. Zaposleni u Sterijinom pozorju, članovi Upravnog i Nadzornog odbora Sterijinog pozorja kao i članovi redakcije časopisa za pozorišnu umetnost "Scena" nemaju pravo učešća.

Biće razmatrani originalni dramski tekstovi izvorno napisani na srpskom ili prevedeni na srpski jezik. Žiri će uzimati u obzir neobjavljene, neizvođene i nenagrađene dramske tekstove.

Sterijino pozorje preuzima autorska prava na objavljivanje nagrađenog teksta u izdanjima Pozorja, na srpskom i engleskom jeziku, i prava na praizvođenje, bez naknadne nadoknade.

Konkurs je anoniman. Tekstove, u štampanoj formi (4 primerka), slati pod šifrom. Na dramskom tekstu ne sme biti ime autora. U posebnoj koverti poslati rešenje šifre (šifra pod kojom je poslat rad, ime i prezime, adresa boravka i kontakt telefon). Isti autor može poslati najviše dva dramska teksta. Po objavljivanju rezultata, nagrađeni autor je dužan da u roku od pet dana pošalje originalni dramski tekst sa rešenjem šifre.

Rok za slanje tekstova je 30. novembar 2011.

Tekstovi prispeli na konkurs ne vraćaju se i biće pohranjeni u Biblioteci Sterijinog pozorja.

Dodeljuje se samo jedna nagrada. Nagrada podrazumeva Sterijinu značku, sertifikat i finansijski deo u iznosu od 400.000 dinara.

O nagradi će odlučivati žiri u sastavu:
Igor Bojović, dramski pisac
Ljuboslav Majera, reditelj
Slavko Milanović, dramaturg

Odluku o nagradi žiri donosi do 31. januara 2012.

Dodela nagrade biće upriličena 29. marta 2012. (dan Sterijinog pozorja), u prostorijama Pozorja.

Sterijino pozorje raspisuje konkurs za originalni domaći dramski tekst pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, informisanja i informacionog društva Republike Srbije, Gradske uprave za kulturu Novog Sada i Sekretarijata za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine.

Odštampane tekstove sa šifrom slati na adresu:

STERIJINO POZORJE
(za Konkurs)
Zmaj-Jovina 22/I
21000 Novi Sad
5. septembar 2011.

SEĆANJE NA DRAGANA KLAIĆA

 

 

 

 

Sterijino pozorje
Srpski centar Međunarodnog pozorišnog instituta / International Theatre Institute – Serbian Centre
Udruženje pozorišnih kritičara i teatrologa Srbije

u četvrtak, 8. septembra 2011, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

SEĆANJE NA DRAGANA KLAIĆA (1950-2011)

Pozivamo Vas da se pridružite skupu koji je  posvećen uglednom teatrologu, pozorišnom kritičaru, esejisti i dugogodišnjem direktoru Holandskog pozorišnog instituta.

Govoriće:

Borka PAVIĆEVIĆ
, direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju, Beograd
Aleksandra JOVIĆEVIĆ
, profesorica FDU, Beograd
Ivan MEDENICA
, profesor FDU i pozorišni kritičar
Svetislav JOVANOV
, dramaturg

Dragan Klaić je rođen 1950. u Sarajevu u jevrejskoj porodici diplomiranog ekonomiste i farmaceutkinje. Iz nekih razloga nije niti krio, niti isticao svoje jevrejske korene, koji su svakako, između ostalog, njegovo bogatstvo.
Nas dvojica smo 80-ih godina prošlog veka bili pozorišni kritičari na ovim stranicama. Ko će o čemu pisati, lako je bilo dogovarati se sa čovekom sa dubokim poštovanjem za drugog i instinktivnim refleksom za demokratiju.
Dragan Klaić je imao sve najbolje osobine pravog Evropejca. Čega god se poduhvatio, ostvario je maksimalnim zalaganjem svojih sposobnosti – bistrine, kritičnosti, samokritičnosti i dara.
Kao teatrolog enciklopedijski je raspolagao maksimumom znanja, kao pisac pisao je moderno i znalački, a kao pedagog kao da je na katedrama širom sveta, od Lajdena do Istanbula, slutio Bolonju, i to ono najbolje u neformalnim odnosima onoga od koga se uči i onoga koji uči.
Više je nego prirodno da ga je takvog prihvatila Evropa već dve decenije, a pre svega svojim posebnim odnosom prema strancima uzorna Holandija. On je Amsterdamu uzvratio poverenje koje mu je ukazala kad ga je između desetina lokalnih kandidata bila izabrala za direktora Pozorišnog instituta, koju je, zamislite, taj Balkanac bez ozloglašenih, a nažalost često tačnih mana, sredio tako da je bila i ostala uzor prave Aleksandrijske biblioteke u oblasti teatra. Kad sam se poslužio tom ustanovom, ostao sam zadivljen šta je ona postala zahvaljujući našem Draganu.
Teško je reći da je Dragan Klaić, onakav u uzornim blejzerima i besprekornim košuljama, kakve obično nose zapadnoevropski intelektualci, bio na njihov način uzdržan ili hladan. Ali nije bio ni kao neki od nas koji lako padaju u prijateljske zagrljaje, tapšu te po ramenu i psovkama te hvale. Ali na delu Klaja je bio veoma human. Nudio je pomoć odbeglima u Amsterdam, kad nas je zahvatio užas ratova devedesetih, koji još ni imena nemaju, od kojih je otišao na samom početku. Da pomogne nudio je pomoć svake vrste čak i prijateljima sa kojima se ideološki i politički nije slagao. Tih dana i godina njegov stan bio je oličenje gostoljublja, uz njegovu suprugu Juliku Balu, kliničkog psihologa, koja je još mogla da pomogne zemljaku zbog izbegličkih kriza, što je i danas njena specijalnost, i kraj ćerke Nore (kakav omaž Ibzenu!), koja je za tadašnjih detinjih dana već govorila pet jezika, kao da su joj svi maternji.
Posebno je impresivna njegova višegodišnja borba protiv bolesti. Nju je vodio, osim zbog sebe, i zbog svojih najbližih, među kojima je i njegova majka Ani, danas u ranim 90-im godinama, farmakolog u oblasti medicinske biohemije, koja je provela život među lekarima, ali nije mogla ni savetom ni iskustvom da spreči neminovni kraj. Kakav je bio sistematičan, Dragan je u testamentu napisao koje dve mamine prijateljice moli da joj saopšte vest da njega više nema. Tako je i bilo.
Na vest o smrti svetski, a pre svega holandski listovi, već su objavili nekrologe. Uveren sam da su mnogi istakli njegov vredni rad u osnivanju raznih evropskih institucija za proučavanje kulturne prakse naučnim metodama. Već naslovi knjiga na te teme govore koliko su vredne: „Terorizam i moderna drama”, „Zaplet budućnosti: Utopija i distopija u modernoj drami” i „Menjanje brzine”. A činjenica da su izdavane u Holandiji, Velikoj Britaniji, SAD i Norveškoj svedoči koliko su važne. Za nas je posebno zanimljiva njegova ispovedna knjiga „Vežbanje egzila” izdata 2006. u Zagrebu, kao veliki dokaz da je Dragan Klaić bio koliko čovek uma toliko i srca.

Jovan Ćirilov, Politika, 30. avgusta 2011.
23. maj 2011.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u utorak, 24. maja 2011, u 11.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

TEMA

Najava 56. pozorja


Učesnici

Dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Sterijinog pozorja
Mr Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor Sterijinog pozorja
Mileta RADOVANOVIĆ, predsednik Upravnog odbora

4. maj 2011.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u petak, 6. maja 2011, u 11.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

TEME

Žiri 56. Sterijinog pozorja / Okrugli sto / Program otvaranja 56. Sterijinog pozorja / Prateći programi / Akreditacije


Učesnici

Ksenija RADULOVIĆ, umetnička direktorka/selektorka 56. Sterijinog pozorja
Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Sterijinog pozorja
Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor Sterijinog pozorja

18. april 2011.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

Pozorijanski susreti posvećeni međufestivalskoj saradnji u regionu

u sredu, 20. aprila 2011, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

MEĐUNARODNI FESTIVAL MALIH SCENA RIJEKA

  • Nenad ŠEGVIĆ, umetnički direktor Festivala
  • Ivan ŠARAR, načelnik Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke
  • Višnja VIŠNJIĆ-KARKOVIĆ, koordinatorka Festivala, savetnica za scensku delatnost u Odjelu gradske uprave za kulturu Grada Rijeke
  • Dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Pozorja
  • Mr Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor Pozorja

28. mart 2011.

URUČENJE NAGRADE ZA SAVREMENI DOMAĆI DRAMSKI TEKST 2010.

 

 

 

 

Povodom Dana Sterijinog pozorja

u utorak, 29. marta 2011, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

URUČENJE NAGRADE NA KONKURSU ZA SAVREMENI DOMAĆI DRAMSKI TEKST

Učesnici

Saša VEČANSKI, autor nagrađene drame 'Reciklirani zločin'
Prof. dr Ljiljana PEŠIKAN-LJUŠTANOVIĆ, predsednica Žirija
Željko JOVANOVIĆ, član Žirija
Boris LIJEŠEVIĆ, član Žirija
Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Sterijinog pozorja


Povodom 29. marta, Dana Sterijinog pozorja, Saši Večanskom uručena je nagrada za najbolji domaći dramski tekst u protekloj godini. Ovaj autor iz Pančeva pobedio je na konkursu Pozorja sa dramom “Reciklirani zločin”. “Reč je o dinamičnoj drami bez lažnog optimizma, ali i bez pesimizma koji oduzima svaki smisao”, istakla je u obrazloženju predsednica žirija prof. dr Ljiljana Pešikan Ljuštanović. Prema njenim rečima “Reciklirani zločin” je uzbudljiva, napeta, dobro napisana drama i otvara veoma važna pitanja masovnih grobnica, krivice, pojedinačne i kolektivne odgovornosti ne samo onih koji su zločine činili, već i onih koji su to nemo posmatrali.
Nagrada se sastoji od diplome, Sterijine značke i novčane nagrade od 400.000 dinara. Tekst će biti objavljen u časopisu “Scena” na srpskom i engleskom jeziku.

22. mart 2011.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u četvrtak, 24. marta 2011, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

IZVEŠTAJ SELEKTORKE O PREDSTAVAMA U SELEKCIJI NACIONALNE DRAME I POZORIŠTA
56. STERIJINOG POZORJA


Učesnici

Ksenija RADULOVIĆ, umetnička direktorka/selektorka 56. pozorja
Mileta RADOVANOVIĆ, predsednik Upravnog odbora Sterijinog pozorja
Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Sterijinog pozorja

17. mart 2011.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

Pozorijanski susreti

u ponedeljak, 21. marta 2011, u 19.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

PROMOCIJA KNJIGE DRAMA MIHIZOVOG DOBITNIKA

Pozivamo vas da prisustvujete promociji knjige DRAME Milice Piletić, dobitnice Nagrade za dramsko stvaralaštvo „Borislav Mihajlović Mihiz“ za 2009. godinu. U vidu izbora iz dosad ostvarenog opusa, ova knjiga pokazuje Milicu Piletić kao spisateljicu zavidnog žanrovskog dijapazona i angažovanog, kritičkog usmerenja.

O knjizi govore: Darinka NIKOLIĆ, kritičar i glavni urednik časopisa Scena, Svetislav JOVANOV, predsednik žirija Mihizove nagrade i autorka.

Fond "Borislav Mihajlović – Mihiz"
Srpska čitaonica Irig

22. februar 2011.

DOBITNIK NAGRADE ZA SAVREMENI DOMAČI DRAMSKI TEKST 2010.
 
 

 

 

 

 

Konkurs Sterijinog pozorja za originalni domaći dramski tekst 2010. godine

RECIKLIRANI ZLOČIN Saše Večanskog pobednik Konkursa 2010.

Saša VEČANSKI

Nagrađeni tekst: Reciklirani zločin

Dramski pisac, scenarista, rođen 1969. u Pančevu.

Autor više dramskih komada, od kojih su neki postavljeni u beogradskim pozorištima (Bez maske, Pozorište Atelje 212, Hrabri krojač, Pozorištance “Puž“), i scenarija za filmove,TV drame i serije.

Za dramske tekstove dobio nagrade: “Branislav Nušić“ Udruženja dramskih pisaca Srbije (1997), Jugoslovenskog dramskog pozorišta za savremeni dramski tekst (2004), nagradu za najbolju predstavu u celini – Beogradski festival pozorišta za decu “Pozorište  zvezdarište” (2006) i nagradu Radio televizije Srbije za scenario televizjiske drame (treća nagrada, Pogled kroz prozor građanina V, 2007).



Izveštaj Žirija

Na konkurs Sterijinog pozorja stigla su 63 dramska teksta. Žiri u sastavu: Ljiljana Pešikan-Ljuštanović, Željko Jovanović i Boris Liješević pročitao je tekstove i doneo jednoglasnu odluku da za nagradu predloži tekst RECIKLIRANI ZLOČIN, prispeo pod šifrom V8.

Pored toga Žiri je, s preporukom da budu objavljeni i izvođeni, izdvojio i sledeće tekstove (azbučnim redosledom): AMSTERDAM (šifra Heda G.), PAŠI NA DIVANU (šifra Sadaka), SKRKOLIJE (šifra Dub) i SHIPHOL, GEJT F 07 ILI NEMOJ TO DA MI RADIŠ (šifra 110908).

Žiri se u donošenju odluke rukovodio sledećim kriterijumima: da je drama uverljiva u zapletu, karakterima, razvoju dramske radnje i tempo-ritmu; da je relevantna danas, za savremenog čitaoca/ gladaoca, ali i da postavlja univerzalna, svevremena pitanja i probleme; da bude interesantna i inovativna na planu forme. Smatramo da izabrani dramski tekstovi u visokoj meri zadovoljavaju ove kriterijume.

Prvonagrađeni tekst RECIKLIRANI ZLOČIN uzbudljiva je, napeta, dobro napisana drama i otvara veoma važna bolna pitanja: masovnih grobnica, krivice, pojedinačne i kolektivne odgovornosti, ne samo onih koji su zločine činili već i onih koji su izbegavali da ih vide i razotkriju.

Probudivši se iz dvogodišnje kome, glavni junak drame Dimitrije, lekar – patolog, suočava se s moralnom odgovornošću da li da progovori o onome što zna i time ugrozi sebe i porodicu, ili da se bar privremeno zakloni amnezijom. Aca, čovek iz „službe“ nudi mu nedvosmislenu alternativu: „Možeš i dalje da ostaneš živ ako zaboraviš šta si pre kome živeo“. „Mnogi ormani sa kosturima su zatvoreni“, prljavština gurnuta pod tepih i svedok koji se vratio iz mrtvih svima smeta, a ono što zna ugrožava i celu njegovu porodicu.

Suočavanje neidealizovanog, uplašenog čoveka sa zastrašujućim mehanizmom paradržavnog aparata gradi napetu, uzbudljivu, potresnu, duboko ljudsku priču sa elementima humora koji joj ne daju da sklizne u patetiku. Istovremeno, univerzalno ljudska dimenzija priče, sadržana, uz ostalo, u nerazrešivom pitanju veruje li junak u boga i donosi li ta vera mogućnost razrešenja unutrašnje dileme ili još dublji bezizlaz – duboko je tragično i suštinski važno kada je o bilo kom zločinu reč i pomera dobro skrojen komad ka mnogo dubljim značenjima.

Drama ima veoma dobar ritam. Situacije su uzbudljive i napete, karakteri se ostvaruju u onome što čine, a dijalozi uverljivi, precizni, čisti, koncizni. Radnja napreduje u svakom momentu, bez digresija i praznog hoda. Komad je kratak, koncizan, napet i uzbudljiv, precizno komponovan, dobro zaokružen i verujemo da će tek u pozorišnom izvođenju ostvariti svoju punu vrednost.

Žiri preporučuje sledeće tekstove
AMSTERDAM, autorka Marijana Ćosić
PAŠI NA DIVANU, autor Saša Knežević
SKRKOLIJE, autor Stamen Milovanović
SHIPHOL, GEJT F 07 ILI NEMOJ TO DA MI RADIŠ, autor Mladen Popović

Novi Sad, 21. februar 2011.
21. februar 2011.

SAOPŠTENJE

 

 

 

 

 

Osnovan Srpski centar Međunarodnog pozorišnog instituta

U četvrtak, 17. februara 2011, u Novom Sadu (Sterijino pozorje), nakon osnivačke skupštine, konstituisan je Srpski centar Međunarodnog pozorišnog instituta. Posle dvadesetogodišnje pauze, pozorišni stvaraoci u Srbiji ponovo su se uključili u delovanje najrasprostranjenije međunarodne asocijacije u oblasti scenskih umetnosti. Međunarodni pozorišni institut (ITI), osnovan 1948. godine, predstavlja nevladinu organizaciju koja, delujući pod okriljem UNESCO-a, okuplja preko stotinu nacionalnih pozorišnih centara i deluje na razvijanju saradnje između pozorišnih stvaralaca čitavog sveta, to jest na razmeni znanja i iskustava u svim oblastima predstavljačkih umetnosti (drama, plesni teatar, performans).  I na našim prostorima, do raspada Jugoslavije devedesetih godina, delovala je jugoslovenska Sekcija ITI.  Na osnivačkoj Skupštini, održanoj u prostorijama Sterijinog pozorja, više od trideset domaćih poslenika iz svih pozorišnih profesija usvojilo je statut Srpskog centra Međunarodnog pozorišnog instituta i osnovna načela programskog delovanja udruženja, izabravši potom i Upravni odbor, na čijem čelu će biti Svetislav JOVANOV, teatrolog iz Novog Sada a članovi Jelena KAJGO, dramaturg, Dijana MILOŠEVIĆ, rediteljka, Nemanja RANKOVIĆ, umetnički direktor Pozorišta u Užicu i Dušana TODOROVIĆ, rukovodilac međunarodne saradnje Sterijinog pozorja.

18. februar 2011.

STERIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

Sterijanski susreti

u sredu, 23. februara 2011, u 19.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

KOMEDIJE LAZE KOSTIĆA DANAS

Pozivamo Vas da nam se pridružite u obeležavanju 170-godišnjice rođenja našeg velikog pesnika, publiciste i dramskog pisca Laze Kostića.

O komediografskom stvaralaštvu Laze Kostića govoriće Dušan PETROVIĆ, reditelj, Svetislav JOVANOV, dramaturg i dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Pozorja, a glumci Biljana KESKENOVIĆ i Saša TORLAKOVIĆ izvešće odlomak iz predstave Gordana Narodnog pozorišta Sombor.

Program će biti propraćen snimcima iz predstava Gordana i Okupacija u produkciji somborskog Narodnog pozorišta.

31. januar 2011.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u četvrtak, 3. februara 2011, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

PROMOCIJA ČASOPISA 'SCENA'
br. 4/2010. na srpskom jeziku


Teme broja: Pozorišna kritika, Festivali

Učesnici: Članovi redakcije 'Scene'


Četvrti broj Scene u 2010. godini predstavljen je na konferenciji za novinare u četvrtak, 3. februara, u prostorijama Sterijinog pozorja. Glavna i odgovorna urednica, Darinka Nikolić, ukazala je da se Scena i u ovoj svesci bavi fenomenom pozorišne kritike. U tom segmentu objavljeni su tekstovi Tomaža Toporišiča, Blaža Lukana i Snežane Udicki. Nastavljena je saradnja s mladim kritičarima, pa su ovom prilikom Tamara Baračkov, Luka Kurjački i Vanja Nikolić pisali o Bitefu.
Time je otvorena rubrika Festivali, u kojoj još Ana Tasić beleži svoje utiske o Dezire festivalu u Subotici, a Jelena Gajević-Perišić o sarajevskom MESS-u.
Diskursi donose tekstove Barbare Orel o pozorištu i zajednici u informatičkom društvu, Ljubice Ristovski o istraživanju publike u funkciji pozorišnog menadžmenta, te Gorana Ibrajtera o zastupljenosti domaćeg dramskog teksta na repertoarima naših pozorišta, a Sinteze tekst Patriše Elizabet Isterling «Grčka tragedija: pravila i konvencije».
Svetislav Jovanov, učesnik promocije, piše treći deo Beleški o pozorišnoj sezoni 1900–2000, potom je preporučio pažnji dramske tekstove Sanje Savić Kod šejtana ili jedna dobra žena... i Dee Loer Lopovi, objavljene u ovoj svesci.
Milan Marković, član Redakcije, u sledećem broju najavljuje tematski blok o novim trendovima u pozorištima za decu i mlade, a Darinka Nikolić blok posvećen značajnim datumima svetskog teatra i nedavno preminuloj glumici Elen Stjuart, čuvenoj La Mami.

10. decembar 2010.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

U utorak, 14. decembra 2010, u 19.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

ZAUVIJEK MLAD

Pozorijanski susreti posvećeni Međunarodnom pozorišnom festivalu MESS Sarajevo,
povodom 50-godišnjice rada

Učesnici:

Dino MUSTAFIĆ, direktor MESS-a
Nihad KREŠEVLJAKOVIĆ, izvršni producent MESS-a
Almir IMŠIREVIĆ, dramski pisac, Sarajevo
Dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Pozorja
Mr Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor Pozorja


Gosti iz Sarajeva, Nihad Kreševljaković, izvršni producent MESS-a i Almir Imširević, dramski pisac, predstavili su festival MESS, nekadašnji Jugoslovenski festival malih i eksperimentalnih scena, sada preimenovan u Međunarodni teatarski i filmski festival. MESS je osnovan u Sarajevu 1960. godine, sa težnjom da bude autentičan i autohton. Festival je u svom razvoju prolazio kroz nekoliko faza: prvoj je pečat dao osnivač Jurislav Korjenić; druga faza obuhvata ratne godine od 1992. do 1997. i oličena je u reditelju Harisu Pašoviću, koji je uspeo da sačuva kontinuitet i učini ga jednom od najznačajnijih kulturnih institucija u BiH. Pečat ovoj fazi dala je predstava Čekajući Godoa koju je režirala Suzan Zontag. Dolaskom reditelja Dine Mustafića na čelo MESS-a, 1997, festival postaje međunarodna pozorišna i filmska manifestacija. Od pre tri godine festival ima i svoje selekcije: World MESS, Mitel Europe MESS, Children MESS, Future MESS.

14. novembar 2010.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u utorak, 16. novembra 2010, u 19.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

PROMOCIJA ČASOPISA 'SCENA'
br. 3/2010. na srpskom jeziku


Teme broja: 55. Sterijino pozorje, Pozorišna kritika, Festivali

Učesnici: Članovi redakcije 'Scene'


Sa promocije novog broja "Scene" - Miroslav Radonjić i Darinka Nikolić


24. septembar 2010.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u utorak, 28. septembra 2010, u 11.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

Teme

  • Predstavljanje umetničke direktorke/selektorke 56. Sterijinog pozorja 2011. godine
  • Početak kvalifikacionog postupka za 56. pozorje
  • Konkurs Sterijinog pozorja za savremeni domaći dramski tekst 2010. godine
  • Vesti iz Pozorja

Učesnici

  • Ksenija RADULOVIĆ, umetnička direktorka/selektorka 56. pozorja
  • Milivoje MLAĐENOVIĆ, direktor Pozorja
  • Miroslav RADONJIĆ, pomoćnik direktora za izvršne poslove Sterijinog pozorja


1. jul 2010.

SAOPŠTENJE

 

 

 

 

STERIJINO POZORJE, Novi Sad
četvrtak, 1. jul 2010.

Odluke Upravnog odbora i Umetničkog veća Sterijinog pozorja: jun 2010.

Na osnovu jednoglasne odluke Umetničkog veća, Upravni odbor Sterijinog pozorja potvrdio je sadašnji koncept festivala. Sterijino pozorje je festival nacionalne drame i pozorišta, što znači da se njegov takmičarski program sastoji iz domaćih i stranih predstava rađenih po domaćem tekstu i domaćih predstava rađenih po stranom tekstu. To, drugim rečima, znači da program obuhvata celokupnu pozorišnu produkciju u Srbiji i najznačajnije strane predstave rađene po domaćoj drami.

Takmičarska selekcija je jedinstven program, sve predstave u njoj takmiče se za Sterijine nagrade. Jedinstvo selekcije potvrđuje se i povratkom na koncept jednog selektora s mandatom od dve godine i mogućnošću reizbora na još dve, a koji može, po potrebi, da imenuje i svoje saradnike. Odluka je takođe doneta jednoglasno i pri tome je primećeno da je, unazad dve godine, nesporazum o konceptu Pozorja i nastao kao rezultat rascepkanosti selekcije na nekoliko programa, od kojih je svaki imao svog autora. Upravni odbor je potvrdio predlog Umetničkog veća, do kojeg je došlo tajnim glasanjem, da se za Umetničkog direktora i selektora festivala Sterijino pozorje izabere dramaturg iz Beograda, Ksenija Radulović.

Zarad održavanja visokih umetničkih kriterijuma, takmičarski program treba da ima od sedam do najviše devet predstava, a u tom okviru prednost treba da imaju predstave rađene po domaćem tekstu. Novina je da propozicije traže da od tog broja čak tri predstave budu praizvedbe domaćih drama. Ovom novom odredbom, kao i potvrdom dosadašnje prakse da se pozivaju i strane predstave po domaćem tekstu, Pozorje nastavlja svoju izvornu misiju promocije nacionalne dramaturgije. Taj zadatak se ostvaruje i putem još jedne novine: Pozorje je dužno da tokom godine motiviše domaća i strana pozorišta da postavljaju domaće komade, da inicira koprodukcije i da, kad god mu finansijske mogućnosti dozvoljavaju, i samo u njima učestvuje. Novina je i to da se vraća propozicija da sva profesionalna pozorišta u zemlji kandiduju do dve predstave za Pozorje.

U pratećem, netakmičarskom programu, posebno mesto zauzima Međunarodna selekcija „Krugovi“ koja je takođe jednoglasno potvrđena u sadašnjem konceptu i s ovim nazivom, kao vid „ogledanja“ domaće drame i teatra u regionalnom i najširem internacionalnom kontekstu. Odlučeno je da u tom programu treba istrajno tragati za najvišim umetničkim dometima, a da broj predstava ne mora da bude veći od dve.


Ksenija Radulović – umetnički direktor/selektor 56. Sterijinog pozorja 2011.

Upravni odbor Sterijinog pozorja, na sednici održanoj 1. jula o. g., za umetničkog direktora/selektora s dvogodišnjim mandatom, imenovao je Kseniju Radulović, dramaturginju iz Beograda.



Ksenija RADULOVIĆ
, dramaturginja
Diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Magistrirala teatrologiju.
Od 2001. direktor je Pozorišnog muzeja Srbije, glavni i odgovorni urednik časopisa Teatron. Autor je knjige Korak ispred, teatrološke studije o režijama nacionalne drame Dejana Mijača na scenama Jugoslovenskog dramskog pozorišta od 1977. do 1996.
Dobitnik je Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku 2000, član žirija Sterijinog pozorja 2004. Dugogodišnji moderator Okruglog stola festivala Sterijino pozorje.
Objavljuje tekstove u svim važnijim listovima i časopisima, učestvuje na domaćim i međunarodnim skupovima iz oblasti pozorišta.
Autor radio-dramatizacija i dramaturg na pozorišnim predstavama. Koautor je izložbe 'Jovan Sterija Popović 1806–1856–2006' u produkciji Muzeja pozorišne umetnosti Srbije.
Koselektor programa Showcase na Bitefu, 2007. i programa Focus Serbia na festivalu Nova drama u Bratislavi, 2009.

29. jun 2010.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Konferencija za medije

u četvrtak, 1. jula 2010, u 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

Teme

  • Koncept 56. Sterijinog pozorja 2011.
  • Predstavljanje umetničkog direktora/selektora Festivala
4. maj 2010.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

Sterijino pozorje ima zadovoljstvo da vas pozove na tribinu u okviru ciklusa
POZORIJANSKI SUSRETI

u petak, 7. maja 2010. u 19.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

TEATROLOGIJA I POZORIŠNA KRITIKA NA STERIJINOM POZORJU

Učesnici
Dr Marta FRAJND, teatrolog
Mr Miroslav RADONJIĆ, teatrolog
Mr Ana TASIĆ, pozorišni kritičar
Mr Svetislav JOVANOV, dramaturg

23. mart 2010.

DAN STERIJINOG POZORJA

 

 

 

 

Sterijino pozorje s ponosom obeležava pet i po decenija rada

u ponedeljak, 29. marta 2010, 18.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

Dan Sterijinog pozorja

Učesnici
Mileta RADOVANOVIĆ, dugogodišnji direktor
Milivoje MLAĐENOVIĆ, v. d. direktora

Uručenje nagrade na konkursu za savremeni domaći dramski tekst 2009.

Učesnici
Petar MIHAJLOVIĆ, autor nagrađene drame 'Radnička hronika'
Darinka NIKOLIĆ, predsednica Žirija za dodelu nagrade
Jugoslav KRAJNOV, dramski umetnik


Milivoje Mlađenoviić uručuje nagradu Petru Mihajloviću

15. mart 2010.

PROMOCIJA SCENE

 

 

 

 

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na

promociju novog broja SCENE

u sredu, 17. marta 2010, 17.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)


Sa promocije novog broja "Scene" - Svetislav Jovanov, Darinka Nikolić i Milivoje Mlađenović

10. mart 2010.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Zadovoljstvo nam je da najavimo konferenciju za medije
Ponedeljak, 15. mart 2010, 12.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

SAOPŠTAVANJE SELEKCIJE 55. POZORJA 2010.

Učesnici / Selektori 55. pozorja
Ana TASIĆ
Aleksandra GLOVACKI
Nikola ZAVIŠIĆ


Selektorski tim 55. Sterijinog pozorja - Nikola Zavišić, Ana Tasić i Aleksandra Glovacki

4. mart 2010.

DOBITNIK NAGRADE ZA SAVREMENI DOMAČI DRAMSKI TEKST 2009.
 
ODLUKA ŽIRIJA > > >
 
OBRAZLOŽENJE ŽIRIJA >> >

 

 

 

 

Četvrtak, 4. mart 2010, 11.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

Na konferenciji za medije danas, 4. marta, proglašen je dobitnik nagrade za originalni dramski tekst
na konkursu Pozorja 2009.

PETAR MIHAJLOVIĆ - DOBITNIK NAGRADE ZA SAVREMENI DOMAČI DRAMSKI TEKST 2009.

Petar Mihajlović

Nagrađeni tekst: Radnička hronika

Rođen 1979. u Kragujevcu. Diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Do sada je po njegovim tekstovima realizovano nekoliko radio-drama, studentskih filmova i predstave Gavran (Dadov, 2004) i Pisati skalpelom (Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac, 2006). Izdao zbirku kratkih priča Serijski samoubica (2000). Upravo je završio pisanje zbirke priča Niko i romana Ništa. Za tekst diplomske drame Samo ne u Švajcarsku dobio je nagradu „Slobodan Selenić“; beogradski Teatron objavio je ovu dramu (148/149, februar 2010)
.


Radnička hronika ima u sebi nečeg od dokumentarne drame. Ona govori o savremenoj društvenoj situaciji o kojoj svako malo javljaju mediji – dugotrajni štrajk radnika fabrike koja je propala u pokušaju vlasničke transformacije. Pisac sa saosećanjem, razumevanjem i ironijom govori o ovom dnevno aktuelnom društvenom događaju. On zapaža važan paradoks: ljudi o ovim socijalnim sukobima nemaju identitet iako svako od aktera ima specifičnu ličnu dramu. Radnici se razlikuju samo po rednom broju i godinama staža, a  'glavni radnik', tj. radnik bez broja je savremeni every man. 'Ostala lica', po predlogu pisca, mogu igrati isti glumci koji igraju sedam radnika, jer je zajednička crta svih lica to da ne razumeju situaciju u kojoj su se našli. Razlikuju se po načinu na koji je ne razumeju, a 'načini' zavise od društvene pozicije u datom sukobu. Kao što likovi nemaju identitet tako nemaju ni imena, već se razlikuju po zanimanjima. Komad se približava farsi i ta farsičnost Radničku hroniku spasava od tugaljivosti melodrame koja kao senka nadleće tužne životne priče likova. Posebnu vrednost komadu daju dijalozi i monolozi koji imaju notu dokumentarnog i istovremeno ukazuju da pisac veoma dobro poznaje žargon i govornu fakturu socijalnog miljea o kome piše. Kraj komada podseća na kraj De Sikinog film Čudo u Milanu: tamo skitnice uzleću u nebo, a ovde radnici ostvaruju san o oživljavanju proizvodnje. Ipak, pisac se time ne zadovoljava, već pravi još jedan zaokret i vraća Radnika u 'realnost' kao grobara sopstvene društvene klase. To je duhovita poenta komada koji ceo slučaj vraća na nas gledaoce koji smo ne samo gledaoci potencijalne predstave Radnička hronika već i gledaoci svakodnevnih socijalnih drama. Gledaoci koji više ne razlikuju ljude i njihove drame, ne razlikujemo one koji štrajkuju, od onih koji gladuju i onih koji se u znak protesta samoosakaćuju ili čak ubijaju. Zato što više nismo u stanju da razlikujemo ljude i njihove drame mi ih ne razumemo, a zato što ne razumemo njih mi ne shvatamo našu situaciju. Smejući se likovima Radničke hronike mi se, ustvari, smejemo sebi, a to je smeh koji boli. (iz obrazloženja žirija)
1. mart 2010.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Četvrtak, 4. mart 2010, 11.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

REZULTATI KONKURSA ZA SAVREMENI DOMAĆI DRAMSKI TEKST 2009.

Učesnici / Žiri konkursa

Darinka NIKOLIĆ, glavna i odgovorna urednica "Scene"
Marina MILIVOJEVIĆ-MAĐAREV, teatrološkinja
Ana TOMOVIĆ, rediteljka


Sa konferencije za medije - Miroslav Radonjić, Marina Milivojević-Mađarev, Darinka Nikolić i Milivoje Mlađenović

8. februar 2010.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

POZORIJANSKI SUSRETI - u okviru ovog ciklusa Sterijino pozorje će predstaviti ličnosti čiji je rad duboko utkan u istoriju pozorišta i drame na ovim prostorima

četvrtak, 11. februara 2010, 18.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

55 GODINA STERIJINOG POZORJA
Ljubiša Georgievski, selektor Sterijinog pozorja

Učesnici
Njegova ekselencija Ljubiša GEORGIEVSKI, ambasador Makedonije u Srbiji
Dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, v. d. direktora Sterijinog pozorja
Mr Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor Sterijinog pozorja


Pozorijanski susreti - Miroslav Radonjić, Ljubiša Georgievski i Milivoje Mlađenović

2. februar 2010.

PRIJAVE ZA 13. IZLOŽBU POZORIŠNOG PLAKATA I GRAFIČKOG OBLIKOVANJA (2007–2009)

 

STERIJINO POZORJE
Novi Sad, 2. februar 2010.

13. IZLOŽBA POZORIŠNOG PLAKATA I GRAFIČKOG OBLIKOVANJA (20072009)

PRAVILA
Izložba pozorišnog plakata i grafičkog oblikovanja, koju organizuje Sterijino pozorje, jedinstvena je manifestacija ove vrste u zemlji.
Izložba se organizuje u Novom Sadu, u okviru programa 55. Sterijinog pozorja, od 26. maja do 4. juna 2010.

CILJEVI I TEMATIKA
Trinaesta izložba pozorišnog plakata i grafičkog oblikovanja (u daljem tekstu: Izložba) daće pregled najnovije produkcije pozorišnog plakata i grafičkog oblikovanja u Republici Srbiji.
Prezentacijom najznačajnijih radova likovnih stvaralaca na području pozorišnog plakata i vizuelnog identiteta pozorišne predstave ili pozorišta, Izložba treba u još većoj meri da afirmiše ovaj vid stvaralaštva.
Izložba treba da bude podstrek u osvajanju novih likovnih i grafičkih izraza i sve širem usvajanju plakata i vizuelnog identiteta kao redovnih sredstava vizuelne prezentacije delatnosti pozorišta.
Izložbu čine eksponati koji daju vizuelnu poruku o pozorišnoj predstavi (dramskoj ili muzičko-scenskoj) ili o pozorištu, festivalu, kao i o svakoj drugoj dramskoj ili muzičko-scenskoj manifestaciji. Izložba obuhvata eksponate nastale u periodu 2007–2009.

EKSPONATI
Eksponati na Izložbi razvrstaće se u tri kategorije:
1. Štampani pozorišni plakat
2. Vizuelni identitet pozorišne predstave ili pozorišta, festivala i sl.
3. Idejni projekat plakata ili vizuelnog identiteta pozorišne predstave, pozorišta, festivala i sl.

PRIJAVE I SLANJE EKSPONATA
Radovi (s nalepnicama prilepljenim na plakatu ili priključenim kada je reč o radovima druge vrste) prijavljuju se i šalju na adresu:

Sterijino pozorje
Izložba pozorišnog plakata
Zmaj-Jovina 22/1
21000 Novi Sad

zajedno s popunjenim obrascima. U cilju što bržeg i efikasnijeg organizovanja žiriranja i izložbe, u skladu s praksom mnogih evropskih izložbi ove vrste, svaki autor u elektronskom obliku treba da dostavi biografiju obima uobičajenog za kataloge izložbi (mesto i datum rođenja; završene škole; zanimanje i, eventualno, zaposlenje; uža oblast umetničkog rada; učešće na značajnim izložbama – samostalnim i kolektivnim; nagrade – naziv, davalac i godina dobijanja nagrade) i plakat u elektronskoj formi u JPG ili PDF formatu 21 x 14.5 (A5). Fajl plakata u elektronskoj formi mora da bude označen istim nazivom kao u prijavi. Podatke dostaviti na E-mail adresu: izlozba@pozorje.org.rs
Prijave i radovi primaju se  najkasnije do 1. aprila 2010.

NAGRADE
Autorima najboljih radova Žiri će dodeliti sledeće nagrade:

1.  Štampani pozorišni plakat:
– I nagrada
– II nagrada
– III nagrada

2. Vizuelni identitet pozorišta ili pozorišne predstave, odnosno sistematsko negovanje vizuelnog identiteta:
– I nagrada
– II nagrada
– III nagrada

3.  Idejni projekti plakata ili vizuelni identitet pozorišta ili pozorišne predstave (festivala i sl.):
– I nagrada
– II nagrada
– III nagrada

4. U vreme kada su vizuelni mediji najšire i najmoćnije sredstvo informisanja i propagande, Žiri će dodeliti
– posebno priznanje pozorištu (festivalu i sl.) za najuspešniju vizuelnu prezentaciju (dvd, web prezentacija, spot, logo, brošure, programske knjižice, flajeri, ulaznice i drugi prateći materijal) slike pozorišta ili pozorišne predstave.
Žiri je ovlašćen da, prema slobodnoj oceni, dodeli posebnu nagradu, diplomu ili pohvalu kao priznanje za rezultate rada koji su izvan okvira već utvrđenih nagrada.
Prvonagrađeni autor u kategoriji 1 stiče pravo i poziv za samostalnu izložbu na 14. izložbi u okviru Festivala Sterijino pozorje.
Prvonagrađeno pozorište u kategoriji 2 stiče pravo i poziv na celovito predstavljanje grafičke slike (vizuelni identitet) na 14. izložbi u okviru Festivala Sterijino pozorje. Pozorištima koja su objavila ili naručila nagrađene radove dodeliće se diploma s opisom nagrade.

USLOVI
Pravo učešća na Izložbi imaju autori i pozorišta koji deluju na teritoriji Republike Srbije.
Izlažu se radovi nastali tokom 2007, 2008. i 2009. godine.
Broj radova nije ograničen. Minimalne dimenzije plakata su 45 x 65 cm.
Tročlani Žiri formira korpus Izložbe i dodeljuje nagrade.
Svakom učesniku Izložbe pripada diploma učesnika i Katalog.
Prijave i radovi šalju se o trošku učesnika.
Svi radovi (štampani ili na drugi način multiplikovani), a posebno oni nagrađeni, čuvaju se u Dokumentacionom centru Sterijinog pozorja – ukoliko se izričito ne zahteva njihovo vraćanje.

U Novom Sadu, februara 2010.

DUŠANA TODOROVIĆ
STERIJINO POZORJE
Međunarodni programi
Zmaj Jovina 22
21000 Novi Sad
Tel. 021/451 273; 021/451 077
Faks 021/66 15 976
E mail: dusana.todorovic@pozorje.org.rs
www.pozorje.org.rs

22. januar 2010.

POZORIJANSKI SUSRETI

 

 

 

 

U okviru ciklusa POZORIJANSKI SUSRETI
u utorak
, 26. januara 2010, 18.00 časova
(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

biće predstavljen dramski festival
GAVELLINE VEČERI
Zagreb (Hrvatska)

Učesnici
Darko STAZIĆ, direktor Gradskog dramskog kazališta Gavella
Dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, v. d. direktora Sterijinog pozorja
Mr Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor Sterijinog pozorja


Pozorijanski susreti - Darko Stazić predstavlja Gavelline večeri

24. decembar 2009.

IN MEMORIAM

 

ODLAZAK MIRJANE MARKOVINOVIĆ

U Novom Sadu je iznenada, u 56. godini, preminula mr Mirjana Markovinović, teatrolog.

Rođena je 1954. u Somboru, gde je završila osnovnu i srednju školu, a  Pravni fakultet i magistarske studije – Katedra za teatrologiju na Akademiji  umetnosti Novi Sad,  u Novom Sadu.

Radeći na magistarskoj tezi "Rekonstrukcija predstave Ženidba i udadba Jovana Sterije Popovića u režiji Dejana Mijača, na sceni Narodnog pozorišta Sombor...", želela je da promoviše sistemsku teatrologiju kao nauku i lično zahvali zaposlenima u Narodnom pozorištu Sombor za uzajamni  kreativni i poslovni rad u periodu njenog upravnikovanja (1984–1988).

Radila je kao upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, direktor Drame SNP-a, pomoćnik upravnika za umetničke poslove u SNP-u, direktor Kulturnog centra Novog Sada, direktor Sterijinog pozorja, Novi Sad, urednik Dokumentaciono-istraživačkog centra Pozorja.

Pisala je i objavljivalae naučne i  teatrološke radove. Pisala je drame – nije ih objavljivala. Autor je više od dvadeset dramatizacija koje su realizovane na RT Vojvodine i dva scenarija za dokumentarni film.

Pozorišni život Vojvodine izgubio je aktivnog učesnika i poštovaoca.

Komemoracija će se održati u petak, 25. decembra, u 9 časova, u Srpskom narodnom pozorištu.

Ispraćaj  je u petak, 25. decembra, u 10.30 časova, na Gradskom groblju u Novom Sadu.

21. decembar 2009.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Čast nam je da najavimo prednovogodišnju konferenciju za medije
Ponedeljak, 21. decembar 2009, 11.00 časova

(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

TEME

  • Završen Konkurs za dramski tekst 2009. godine

  • Festival 2010. godine / selekcija, programi
    – Nacionalna drama i pozorište
    – Međunarodna selekcija
    – Pozorje mladih / Regionalna radionica dramskog teksta /
    – Izložba pozorišnog plakata i grafičkog dizajna


    Učesnici
    Dr Milivoje MLAĐENOVIĆ, v. d. direktora
    Darinka NIKOLIĆ, predsednica žirija konkursa za dramski tekst
    Ana TASIĆ, selektorka nacionalne drame
    Aleksandra GLOVACKI, selektorka nacionalnog pozorišta
    Nikola ZAVIŠIĆ, selektor međunarodnog programa
    Mr Miroslav RADONJIĆ, izvršni direktor

    ...................Tradicionalni prednovogodišnji koktel



    sa konferencije za štampu, 21. decembra u prostorijama Sterijinog Pozorja
13. oktobar 2009.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

 

 

 

 

Sterijino pozorje ima zadovoljstvo da vas pozove na press konferenciju
Četvrtak, 15. oktobar 2009, 11.00 časova

(Sterijino pozorje, Zmaj-Jovina 22/I)

TEME

  • Predstavljanje selektora 55. festivala Sterijinog pozorja
  • Promocija novog broja časopisa za pozorišnu umetnost  "Scena", broj 3/2009.
  • Najava premijere predstave Kralj Lir na nacionalnoj televiziji, odigrane na 54. pozorju,
    i strateške saradnje RTS-a i Pozorja

Učesnici
Ivan M. LALIĆ, direktor Pozorja
Ana TASIĆ, Aleksandra GLOVACKI, Nikola ZAVIŠIĆ, selektori 55. pozorja
Uredništvo časopisa Scena.

Direkcija Sterijinog pozorja

6. oktobar 2009.

IMENOVAN SELEKTORSKI TIM 55. POZORJA 2010.

STERIJINO POZORJE
Novi Sad, 6. oktobar 2009.

SAOPŠTENJE  ZA JAVNOST

Upravni Odbor Sterijinog pozorja, na sednici održanoj 5. oktobra tekuće godine, prihvatio je  predlog direkcije festivala da se za naredno, 55. Sterijino pozorje, u selekciji nacionalne drame i nacionalnog pozorišta imenuju Ana Tasić, teatrolog i pozorišni kritičar lista Politika, kao selektor predstava nastalih prema tekstovima naših pisaca i Aleksandra Glovacki, dramski pisac i pozorišni kritičar Večernjih novosti, koja će birati najbolje nacionalne predstave nastale po delima stranih autora.
Nikola Zavišić, selektor međunarodnog programa Pozorja „Drugovi“, zajedno s Anom Tasić i Aleksandrom Glovacki, predstaviće svoj program za naredni festival na konferenciji za medije, koja će se održati u četvrtak, 15. oktobra ove godine (11.00 časova, prostorije Sterijinog pozorja).

Direktor Sterijinog pozorja
Ivan M. Lalić

Copyright: Sterijino pozorje 1998-2012.
 >  >  >